Poreklo prezimena, selo Drijenjani (Trebinje)

25. decembar 2021.

komentara: 2

Poreklo stanovništva naselja Drijenjani, opština Trebinje – Hercegovina. Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografske studije“ u izdanju “NOVA KNJIGA VIDOSLOV”. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj naselja i vode.

Selo je u podnožju Gradine i Milošca južnih obronaka Ilije planine. Kuće su uz to po krševitoj zaravni u prisoju.

Seljani piju kišnicu iz čatrnja, kojih ima devet a imadu i dvije lokve; u Stajama i Bezdanu.

Zemlje i šume.

Selo ima dovoljno radne zemlje, a ova je poglavito u polju pod selom. U selu su samo vrti, bašče i vinogradi. Pored zemljoradnje drže i stoke. Ispaša ima dovoljno ali je sve goli krš. Paša je sjeverno od sela. Pašnjaci su i danas seoske zajednice.

Tip i ime sela.

Drijenjani su selo zbijenog tipa, a kuće su se poredale u polukrugu. Obični razmak između kuća po 30–60 m. Na tip je najviše uticao sam položaj. U selu ima 28 kuća. Kažu da je selo steklo ime po mnogoj drenovoj šumi, koje i danas ima okolo sela.

Starine u selu.

Kažu da je u selu vrlo stara crkva u kojoj se sad ne služi. Kod crkve je bilo negda mnogo „grčkog“ groblja ali je vremenom uzidano a danas ima samo nekoliko grobnica. Više sela imaju dvije Gradine sa ostacima od nekakvih zidina. Na glavici Zlatištu vide se tragovi gvožđa, a priča se da se tu negda i kovalo. U Dubravi su nailazili na neko staro groblje o kome se ništa ne kazuje. Tragova ranijeg naselja ima na više mjesta. Tako u Lozovačama i Trepištima u dubini se nailazi na lijepe zidove. Lalićima zovu i stare kućetine u selu; priča se da su tu negda živjeli Lalići, pa su, pošto su još prije 160 god. prodali zemlje Kadribegoviću iz Mostara, nekud odselili. Kod gradine imaju Vučetine omeđine. Tu je vele nekad živio nekakava Vučeta pa je obamro ali davno. Spominju se i Muslimani Čikarovići te imaju i njihove Omeđine. I oni su prodali i nekud otprtljali.

Poreklo stanovništva.

Još se zna da su živjeli Muslimani:

-Kapić, Grebo, Kabil i Rikalo.

Kapići su stojali na Slanom u trebinjskom srezu, pa su predugli u Trebinje; i Kabila ima u Trebinju. Grebo je otišao u Aziju a ima ih još u Ljubinju. Rikalo je predigao još prije 130 god. u Do i Dodanoviće.

-Gluhaići, Gnjati, Stojanovići, Borići i Baćići (svega 18 kuća) svi su jedno bratstvo i u selu su starosidioci. Gnjata ima u Mirušama u bilećkom srezu, kamo su otišli još prije 100 god. Svima je zajedničko krsno ime Aranđelovdan.

-Kabile i Madžar muhamed, vjera i to Kabil je došao iz Trebinja prije 130 god. a Madžar iz Madžarske pa se poturčio takođe poprije 100 god.

-Mitrinović je iz Rapti u Bobanima prije 70 god. Slavi Jovanjdan. Ima ih u Ljubinju.

-Marković je iz Žakova prije 70 god. slavi Jovanjdan.

-Perišić je iz Dračeva prije 6 god., kupio zemlju. Slavi Jovanjdan.

-Grče je iz Grbića, u Žakovo došao prije 40 god. Slavi Jovanjdan.

-Popović je iz Bjeloševa Dola prije 61 god. Slavi Đurđevdan.

IZVOR:  Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografske studije“ u izdanju “NOVA KNJIGA VIDOSLOV”. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (2)

Odgovorite

2 komentara

  1. Slavica

    Stojanovici ne slave Arandjelovdan, oni slave Jovanjdan.
    Hvala na pisanju.

  2. Dibrica

    Poštovani, da li je možda poznato kojem svetitelju je posvećena crkva ( da li je to možda Sv. Jovan Krstitelj?)?