Poreklo stanovništva naselja Diklići, opština Trebinje – Hercegovina. Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografske studije“ u izdanju “NOVA KNJIGA VIDOSLOV”. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj naselja i vode.
U nahiji Bobanskoj, a na ivici Debelog Luga, u osoju pod glavicom Peliješom s obje strane željezničke pruge. Selo pije vodu iz čatrnja, kojih ima sedam.
Zemlje i šume.
Diklići su kao i druga okolna sela oskudni s oraćom zemljom. Zemlja nije grupisana nego razbacana svud po ispašama a u manjim komadima. Osim toga ni zemlja se ne odlikuje dobrim rodom. Najbolje uspijeva duvan.
Ispaša je selu sa svake strane na sjever po Debelom Lugu do karvanskog puta, a južno po mnogim glavicama. Malen je dio privatnih pašnjaka i to ograde oko dolova a u novije vrijeme su ograđene. Mnogo veći je dio seoska zajednica.
Tip sela.
Diklići su selo zbijenoga tipa, nema ni mahala ni čopora. Sve su kuće guste i bez reda razmještene. Zbijenost je nastala jedino zbog diobe porodične. U selu žive samo Pičete 10 kuća.
O imenu sela Diklića ne postoji nikakva priča.
Starine u selu.
Kod Diklića u seoskom groblju imaju dvije grčke grobnice, a osim toga tu imaju i dva visoka pobjena kamena, ali ni stogodišnji starci o njima ne znaju ništa. Oko sela na četiri mjesta ima tragova od ranijeg naselja. Tako se jedno naselje zove već spominjati Pribjenovići na tromeđi diklićskog, rapćanskog i lučničkog huduta. Tu ima više starih i u sušicu omeđina. Ima stara čatrnja i lokva Coha. He zna se ni ko je niti kad je tu živio. Druge stare omeđine su u Pečenicama. Tu ima samo 2—3 omeđine, i pričaju da su u njima nekad živjela porodica:
Poreklo stanovništva.
-Pikule.Šiljegovice su stare omeđine blizu velikog karavanskog puta. Ne zna se ni ko je ni kad je tu živio. U Petrovu Dolu sjeverno od sela ima takođe starih kućetina; u njima su nekad živjeli:
-Luknaši na vrlo davno nekud otišli. Na glavici Crkvici ima traga od zidova u sušicu i to zovu Crkvina. Priča se da je bila crkva. Za sve Bobone najviše je puta držan rasjek pod Diklićima, a katkad i pod Žakovom.
–Stari Jovan Pičeta od 99 god. veli da je Pičetama starina baš u Diklićima; da su imali svagda svoje zemlje. Staro im je prezime Lučići, a tako se i u čituli pišu, samo ih svak prvim imenom zove. Kad su, veli rečeni starac, ovuda senjski uskoci četu vodili i roblje Odvodili tada su i preci današnjih Pičeta izvodili roblje Senjanima na Cerovo Počivalo južno od sela. Pičeta ima u Mostaru, kud su otišli prije 120 g0d., a ima ih i u Rusiji. Slave Đurđevdan.
IZVOR: Prema knjizi Jevta Dedijera „Hercegovina – antropogeografske studije“ u izdanju “NOVA KNJIGA VIDOSLOV”. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)