Preci Milana Kašanina

17. avgust 2021.

komentara: 4

Milan Kašanin (1895-1981), istoričar umetnosti, likovni kritičar, književnik i istoričar književnosti, rođen je 5. marta 1895. godine u Belom Manastiru (tada Monoštoru), u porodici Nikole Popovića i Anke Kašanin. Njegovi roditelji nisu bili venčani pa su  im deca upisana pod majčinim prezimenom.

Milan Kašanin (foto Matica srpska)
Upisano rođenje i krštenje Milana Kašanina
Upisano rođenje i krštenje Radivoja Kašanina

 

Porodica Popović

Porodica Milanovog oca, Popovići, bili su dosta brojna porodica u Belom Manastiru. Samo prezime upućuje da je jedan od predaka bio sveštenik. Prema podacima koje je ostavio sam Milan, predak po kojem nose prezime je bio sveštenik u mađarskom mestu Mišljen (Kozármisleny).

Rodoslov Popovića može da se prati od poslednje decenije 18. veka kada je rođen Milanov pradeda Pantelejmon Pana Popović († 1843). Prema rodoslovu koji je napravio Milan Kašanin, Pantelejmon je imao Petra Peru, Mojseja Moju, Nikolu i Teodora Tošu. Sa suprugom Anastasijom, za koju zbog nedostatka matičnih knjiga ne možemo da utvrdimo da li je Mojsejeva majka odnosno prababa Milana Kašanina, Pantelejmon Popović je imao i ćerku Anu (1829).

Upisana smrt Pantelejmona Popovića, 1843. g.

Mojsej Moja (1818-1872), deda Milana Kašanina, bio je oženjen sa Julijanom sa kojom je imao Miloša (1840), Georgija (1842), Stefana (1843), Stefaniju (1847) udatu 1873. godine za Dobrena Vukovića, zatim Anu (1850), Mariju (1853), trojke Mateja, Tadeja i Jovanku (1856), Radoslava (1858), Živoina (1860) i Nikolu (1863).

Upisana smrt Mojseja Popovića, 1872. g.

Nikola Popović, otac Milana Kašanina, rođen je 26. oktobra 1863. godine u Belom Manastiru kao dvanaesto dete Mojseja i Julijane Popović. Nikola je spadao u siromašnije stanovnike Belog Manastira. Pored Milana, sa Ankom Kašanin je imao i Sretu (1888-1888), Zorku (1889-1891) i Radivoja (2.6.1892). Radivoj Kašanin je bio je matematičar, profesor univerziteta i akademik SANU.  Sreta, Zorka i Milan su prilikom upisa u maticu krštenih/rođenih upisani na kućnoj numeri Kašanina, a Radivoj na numeri Popovića.

Upisano rođenje Nikole Popovića, oca Milana Kašanina, 1863. g.

 

Porodica Kašanin

Porodica Milanove majke, Kašanin, potiče takođe iz Belog Manastira. Prema nekim podacima, porodica potiče iz sela Kašani u Raškoj dok drugi podaci navode Bosnu. Pre dolaska u Beli Manastir, živeli su u selu Kaša u Baranji. Na osnovu sačuvanih matičnih knjiga porodica se može pratiti od Milanovog pradede, Georgija Kašanina (1797-1860) i prababe Sofije rođene Vučković, (1794-1859), ćerke Steven Vučkovića iz Jagodnjaka. Venčali su se 1817. godine u Jagodnjaku, i u braku su, prema dostupnim podacima, imali Anu udatu 1839. godine za Savu Ljubojevića, zatim Jelenu (1826) i blizance Isaka (1829-1830) i Jakova (1829).

Upisano venčanje Georgija Đuke Kašanina i Sofije Vučković, 1817. g.
Upisana smrt Georgija Kašanina, 1860. g.

Jakov Kašanin, deda Milana Kašanina, oženio se sa Sofijom Mihailović iz Belog Manastira sa kojom je imao Vladimira (1847), Stefana (1850),  Georgija (1853-1868), Latinku (1856), Anku (1858), Milicu (1861-1861) i Jelisavetu (1862). Jakov Jakša Kašanin je bio ćurčija. Sofija Kašanin je preminula 1872. godine u 46. godini života.

Upisano rođenje i krštenje Jakova Kašanina, 1829. g.
Upisana smrt Sofije Kašanin rođene Mihailović, 1872. g.
Upisano rođenje i krštenje Anke Kašanin, 1858. g.
Milan Kašanin sa suprugom Jekaterinom – Ljaljom i decom Mirkom, Ratkom, Pavlom i Marinom (izvor: Matica srpska)
Avatar photo

Autor članka:
Radovan Sremac

Radovan Sremac je rođen 1982. godine. Osnovnu i srednju školu je završio u Šidu. Diplomirao na Odeljenju za arheologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. U periodu 2009-2013. bio je zaposlen kao kustos-arheolog u Galeriji slika „Sava Šumanović“ Šid. Obavljao funkciju direktora pomenute ustanove 2011-2012. god. U periodu od 2014. do 2017. godine bio je zaposlen u Zavičajnoj arheološkoj zbirci pri Narodnoj biblioteci „Simeon Piščević“ Šid kao kustos-arheolog, a od 2018. godine u Muzeju naivne umetnosti „Ilijanum” Šid. Zvanje višeg-kustosa je stekao 2017. godine. Član je Srpskog arheološkog društva od 2007. godine. Istraživačko interesovanje se kreće od arheologije rimskih provincija Centralnog Balkana, preko istorije Vojvodine 18-20. veka do genealogije. Autor je izložbi: „Gradina na Bosutu“ namenjene za gostovanje u zemljama regiona (2017), muzejske postavke Crkvene riznice Srpskog pravoslavnog arhijerejskog namesništva Šidskog (2016), „Gradina na Bosutu“ u Zavičajnom muzeju u Rumi (2015), „U zaleđu prestonice – Opština Šid u kasnoj antici“ u Galeriji slika „Sava Šumanović“ Šid (2012), „Sava Šumanović – lično, porodično, nacionalno“ u Galeriji slika „Sava Šumanović“ Šid (sa gostovanjem u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske u Banja Luci i u Domu vojske Srbije u Beogradu) (2012), „Nit koja nas veže" u Muzeju naivne umetnosti „Ilijanum" Šid itd. Autor je 33 monografije i preko 90 radova u serijskim publikacijama. Za svoj rad je nagrađen Višnjićevom nagradom u kategoriji mladih stvaralaca u kulturi za 2010. godinu, Šestodecembarskom Zahvalnicom Opštine Šid (2015), priznanjem gradonačelnika Haife (Izrael) za naučno-istraživački rad o istoriji jevrejskih zajednica u Srbiji (2015) i priznanjem Ministarstva spoljnih poslova Izraela za širenje i unapređivanje srpsko-izraelskog prijateljstva (2016).

Komentari (4)

Odgovorite

4 komentara