Naseljavanje vojnićko-slunjske oblasti (prezimena prvih Srba na Kordunu)

9. april 2014.

komentara: 97

Podaci preuzeti iz knjige „Karlovački generalat“ Vojina S. Dabića. Više podataka može se naći u samoj knjizi (110 – 118 strana). Priredio saradnik portala Poreklo Jovan Eror.

Vojnicko - slunjska oblast

„Vojnićko-slunjska oblast bila je do početka Velikog bečkog rata (1683-1699) skoro potpuno pusta, jer su preko nje, kao ničije zemlje, uz austro – tursku granicu, stalno četovali turski krajišnici. Jedino je na levoj strani reke Korane, između ruševnih utvrđenja u Velemeriću i Belaju, postojalo od polovine 17. veka jedno manje srpsko naselje. U njemu je bilo, kako je vojni inženjer M. Štier (M Stier) zabeležio u svojim putnim beleškama i na skicama sačinjenim prilikom obilaska Karlovačkog generalata, najmanje 50 novih vlaških kuća. Neku sigurnost na ovom nesigurnom krajištu pružala su im dva vojvodstva žumberačkih uskoka, koja su držala stalnu stražu u Velemeriću. Nije poznato odakle su i kada došli pomenuti doseljenici, jer o njima nema podataka u drugim izvorima.

Početkom Bečkog rata (1683-1699), koji je izazvao velika pomeranja stanovništva i krupne demografske promene na Balkanskom poluostrvu i u Panonskoj niziji, jedan od većih migracionih talasa zapljusnuo je i Karlovački generalat, a posebno vojnićko-slunjsku oblast. Tada je nekoliko hiljada Srba, dotadašnjih turskih podanika, napustilo svoja staništa u Bosanskoj krajini i naselilo se u pustim krajevima u međurečjima Korane i Mrežnice i Korane i Gline. Neke od njih prinudile su na seobu nesređene prilike u Bosni i Hercegovini, kao i namera turskih vlasti da srpsko stanovništvo, u koje nisu imale poverenja, presele iz pograničnih krajeva dublje u unutrašnjost zemlje. Druge su na promenu staništa podstakli austrijski krajiški zapovednici, nešto nagovorom, a nešto i silom.

Naseljavanje srpskog stanovništva u vojnićko-slunjskoj oblasti započelo je 1686. godine, kada je nekoliko stotina porodica došlo sa turske teritorije i naselilo se u Tržiću, Budačkom, Skradu, Perjasici, Poloju i Vojniću. Njihovo naseljavanje sprovedeno je u odsustvu karlovačkog generala J. J. Herberštajna, koji je, posle pustošenja Like i Krbave 1685. godine, otišao na Maltu da bi se uključio u borbe malteških vitezova sa Turcima. Po povratku sa Malte, shvativši da su novi doseljenici „neprilično nastanjeni“ morao je, kako je napisao u svom aktu od 20. aprila 1689. godine „in persona u krajinu izaiti i za sada, dokle se krajina z voliom božiom na dalie odmakne, stalne meje navlastito med Horvackimi i Vlaškimi sinovi, koi su se u Budačkom i kod Skrada nastanili, stalne i mirne učiniti“. Ništa bolje nije bilo ni u pogledu međa drugih naselja, ali su ratni događaji, posebno novi vojni pohod preduzet u leto 1689. godine, radi osvajanja Like i Krbave, osujetili njegovu nameru da uredi granice atara svih naselja u vojnićko – slunjskoj oblasti. To pitanje njihovih međa kasnije je bilo uzrok mnogih žalbi i mučnih sporova među pojedinim doseljeničkim grupama. Upravo, njihove žalbe, kao i sudski spisi o ovim sporovima, sada su najvažniji izvor za proučavanje toka naseljavanja vojnićko – slunjske oblasti.

—————————————————————————————————————————————————————————————————————————

Prema podacima u nepotpunim, sumarnim popisima krajišnika, sačinjenim krajem 17. veka, imala je srpska krajiška zajednica u vojnićko slunjskoj oblasti 3670 stanovnika: 1500 u Budačkom i njegovoj okolini, 600 u Skradu, 900 u Perjasici, 330 u Poloju i 340 u Vojniću. Ovoliki broj doseljenika bio je za tadašnje prilike prilično velik. Poređenja radi, u Ogulinskoj kapetaniji, najvećoj i najbolje naseljenoj kapetaniji Karlovačkog generalata, bilo je tada 5786 stanovnika – 3162 Srbina i 2624 Hrvata.

Naseljavanje srpskog stanovništva u vojnićko – slunjskoj oblasti stvorilo je uslove za proširenje pojedinih kapetanija Karlovačkog generalata. Barilovićkoj kapetaniji, koju je ranije činilo samo utvrđenje u Bariloviću, priključena su na prelazu iz 17. u 18. vek srpska naselja u Donjem i Gornjem Budačkom, Perjasici, Skradu i Klokoču. Predano se starajući o naseljavanju poverenih mu krajeva, barilovićki kapetan J. Halerštajn naselio je u svojoj kapetaniji 1711. godine još 158 srpskih porodica prebeglih sa turske teritorije. Tada su zasnovana sela Koranski Brijeg, Mali i Veliki Kozinac i Kosirsko (Kosjersko) Selo, a njihovi stanovnici uključeni su u već postojeće krajiške zajednice u Donjem i Gornjem Budačkom, Perjasici i Skradu. Nekoliko porodica doselilo je 1713. godine i u Klokoč, ali su one, nezadovoljne dobijenim zemljišnim posedima, koji im nisu odgovarali ni po veličini, niti po kvalitetu zemlje, ubrzo otišle u Južnu Ugarsku. U selu je ostalo, prema podacima iz 1715. godine , samo šest srpskih porodica, koje su se tu prve naselile i međusobno podelile najkvalitetnija zemljišta. Na mesto odseljenih došli su kasnije novi doseljenici, pa su u Klokoču 1725. godine bile 44 srpske porodice.

—————————————————————————————————————————————————————————————————————————-

… Na početku austro – turskog rata 1716-1718. godine prebeglo je u Karlovački generalat više stotina Srba iz Bosanske krajine. Posle obimne prepiske sa Ratnim savetom u Gracu, u kojoj je detaljno razmotreno pitanje naseljavanja ove doseljeničke grupe, karlovački general je rešio da se nasele u Tušiloviću 33 srpske porodice, koje su u metežu prebegle iz bosanskog sela Turija na čelu sa knezom Radojicom Mandićem. …

—————————————————————————————————————————————————————————————————————————-

Srpsko stanovništvo je od kraja 17. do polovine 18. veka zasnovalo u vojnićko-slunjskoj oblasti naselja: Broćanac, Bukovicu, Donja Močila, Donji Budački, Donji Vojnić, Donji Skrad, Gornja Močila, Gornji Budački, Gornji Vojnić, Gornji Skrad, Klokoč, Ključar, Koranski Brijeg, Kosirsko (Kosjersko) Selo, Krstinju, Mali Kozinac, Perjasicu, Poloj, Popović Brdo, Primišlje, Srpski Blagaj, Tobolić, Tržić Primišljanski, Tušilović, Veliki Kozinac i Zbjeg. Ona su, zbog neorganizovanog naseljavanja, a delom i zbog konfiguracije terena, imala veći broj zaselaka, koji su se, vremenom, razvili u posebna sela. Po svom izgledu, sudeći na osnovu brojnih onovremenih karata, spadala su ova sela u naselja tzv. starovlaškog tipa.

Hrvatsko stanovništvo naselilo je u ovoj oblasti neuporedivo manji broj naselja: Cerovac, Cvitović, Hrvatski Blagaj, Knežgorica, Kremen, Lađevac, Podmelnica, Popovac, Rakovica, Slunj, Velemerić i Vukmanić, i to većinom u okolini Slunja. Hrvate su u slunjski kraj delom usmeravale vojne vlasti, a delom Rimokatolička crkva. Stvaranje nekoliko homogenih hrvatskih naselja u slunjskom kraju omogućilo je senjsko-modruškim biskupima da u Slunju polovinom 18. veka osnuju jednu parohiju i na taj način dovrše omeđavanje svoje biskupije, čije su granice u turskom rasapu izbrisane i zaboravljene. Hrvatska naselja u blizini Karlovca pripala su Zagrebačkoj biskupiji, ali su, zbog malobrojnosti stanovništva, dobila svoju posebnu župu tek krajem 18. veka.

Broj srpskih i hrvatskih naselja u vojnićko – slunjskoj oblasti osetno je povećan krajem 18. veka, kada su, zahvaljujući osvajanjima za vreme austro – turskog rata 1788-1791, pripojene Karlovačkom generalatu cetingradska, drežnička, podplješevička, lapačka i srbska oblast. I ovaj rat, kao i prethodni austro – turski ratovi, doveo je do velikih seoba stanovništva, posebno srpskog. Na samom početku rata prebegla su sa turske teritorije u Karlovački generalat 7.323 Srbina, od kojih ih je čak 1.317 odmah stupilo u austrijsku vojsku. Po završetku rata, kada je utvrđena nova austro – turska granica, većina ovih preseljenika, čija su nekadašnja naselja pripala 1791. godine Habzburškoj monarhiji, vratila se na svoja stara staništa. Vojne vlasti, koje su organizovale ponovno naseljavanje osvojenih krajeva, rezervisale su za hrvatsko stanovništvo uglavnom iz Ogulina, Modruša i Tounja, zemlju u okolini Drežnika, Furjana i Cetingrada, gde je dotad živeo muslimanski živalj.“

PREZIMENA U VOJNIĆKOJ OBLASTI 1725. GODINE:

Donji i Gornji Budački:

Alinčić
Babić
Baić/Bajić
Bakić
Banić
Belivuk = Bjelivuk (2 porodice)
Bilia
Birkić (2)
Blagojević (4)
Božić (5)
Brdar (2)
Brkić
Bukva (2)
Vekić
Vezmar
Vidić
Vila (2)
Voinović/Vojnović (5)
Vuinčević
Vuka
Vukobratović (4)
Vučetić
Goiković = Gojković (2)
Grković (2)
Grubić
Gušić
Delić
Dianković ?
Đurić (5)
Dokić (2)
Drobnjak
Duvandžia
Žipić ?
Živković
Zec
Janić (2)
Jasnić
Jelić
Jović (3)
Karamarković (2)
Keser (3)
Knežević (3)
Komadina (4)
Koprivica
Kosarić
Kosir = Kosjer (5)
Kovač (3)
Kovačević (4)
Kraiačić = Krajačić
Kresojević (4)
Kunić (3)
Lisa
Lončar (3)
Lukač
Magarević
Magarica (3)
Majstor
Malić
Mandić (3)
Manoilović = Manojlović 2
Marinković (4)
Martinović (8)
Marčetić
Matiešić = Maćešić (12)
Matiević = Matijević (9)
Mihailović = Mihajlović (5)
Miljenović (6)
Mirilović (2)
Mirkić (5)
Mirković (2)
Mirojević
Mitrović
Momčilović
Mrkalj
Novaković (3)
Oparnica (2)
Oridić
Padežan = Padežanin (5)
Parun (2)
Pavković
Pavlović
Peurača (2)
Perić (3)
Perković
Petrović (3)
Popović (3)
Prodanović (3)
Radović (2)
Radulović (3)
Raičević
Raić (3)
Raketić
Rodić
Savić (2)
Sikirica (4)
Sliepčević = Slijepčević
Srakić (2)
Srđenović
Sužanj
Tesla
Todorić (4)
Todorović
Tomašević (2)
Tomić (3)
Tumbas
Haidinović = Hajdin(ović) (2)
Harambašić
Hristić
Crnokrak
Cvietić = Cvijetić (2)
Čačul
Čika
Čikeša
Šaula (8)
Šepa (2)
Šipić

Perjasica:

Baić/Bajić (2)
Bakić (3)
Balković
Beg
Belić (3)
Belobrk = Bjelobrk
Bogdanović (2)
Branisavić (2)
Brešac
Brešević
Brošinić
Budimlić
Bunjevčević
Vidović
Vitasović
Vukašinović (2)
Vukmirović
Vukobratović (3)
Vučetić (3)
Gaćeša (3)
Grubišić = Grubješić (3)
Gvozdić
Dabić (2)
Daić
Diklić
Dirsaić ? (4)
Dmiaković ? (2)
Dmitrović
Dobričić
Drnjaković = Dronjaković/Drobnjaković ?
Dubizdela
Đekić (3)
Živčić
Ivčić
Janić
Jelača
Kandžia (2)
Karamarković
Karanović (2)
Karasović (3)
Kosić
Kosir = Kosjer (9)
Kovačević
Krainčević = Kranjčević ?
Kuduz
Kukul = Kukulj ?
Kuria = Kurija (3)
Kuvaić (3)
Ležan
Lončar
Lužić
Lupardinović = Lubardinović ? (2)
Macut (2)
Manoilović = Manojlović
Marinković (3)
Martinović
Marčetić
Mateša (2) (možda Maćeša pa kasnije Maćešići koji su brojni?)
Mišljenčević (3)
Mihailović (3)
Milinković (2)
Miljenković (2)
Mrđenović (2)
Mulaić
Oreščanin (6)
Pavić (2)
Petrović (3)
Piljuga
Popović (4)
Poprečica (2)
Puškar (2)
Puljar
Radinović
Raišić
Raosavlić = Rausavljević
Sedlar (6)
Sinaić = Zinaić (4)
Sjetić
Sudar (3)
Sudarević (2)
Sučević (3)
Tepšić
Tomašević
Heldupović
Hrelić
Cigan
Cimeša (10)
Cvetovac (2)
Čačić
Čevelia
Čikandić
Čotrić (2)
Šašić (3)
Šiša (2)
Širić
Škrgić
Šolaja

Skrad:

Bolić (3)
Bunčić (3)
Velemirović (6)
Višnić (2)
Vladisavlić = Vladisavljević
Vladić (2)
Vojčinović
Vuiasković = Vujasković
Vuičić (2)
Vukdragović (6)
Vuković
Vučković (2)
Gazibara (6)
Glamočilo (2)
Griaković = Grijaković
Damianović = Damjanović
Dobrosavić = Dobrosavljević ? (3)
Dragosavić
Duduković (6)
Živković
Zdelar = Zdjelar (2)
Jakovović
Jovičić
Kablar
Karamarković (2)
Kovač
Kozlina (10)
Kulundžia = Kolundžija
Kuzmanović
Ležaja (2)
Lončar
Mali
Marić
Marković (3)
Marčinković
Matiašević = Matijašević
Mihailović
Milienović = Miljenović (4)
Milošević (4)
Milovanović (5)
Mirnić (3)
Mrkalj
Nikšić
Novković (4)
Podkraiac = Podkrajac (2)
Popović (2)
Puškar (3)
Rainović (3)
Smolianović = Smoljanović
Tarbuk
Filipović
Čoprić = Čotrić ?
Ćosić

Klokoč:

Barak
Bunjevac
Busović
Vladić
Vuinović (2)
Vuković
Vuletić
Vučković (3)
Grubić
Guin = Gunj
Deanović = Dejanović
Duduković
Jagodić
Jemenia ?
Josnić = Jasnić ?
Karamarković
Karanović
Klanac
Kosir = Kosjer
Kovač
Ličanin
Lončarević
Maistorović = Majstorović
Matiević = Matijević (2)
Mihailović
Milić
Mirić
Momčilović
Novaković
Ognjenović
Paić (2)
Peurača (2)
Petrović
Rakinić
Samardžia = Samardžija
Heror = Eror (2)
Šaula

Prema popisu sačinjenom prilikom naseljavanja Tušilovića, prebegle su iz Turije srpske porodice:

Blažović
Borojević
Vukić (3)
Vuković
Grubešić = Grubješić
Đipalo
Željković
Živković
Žutić
Zebić
Zimoša = Zimonja ili Cimeša ?
Zlojutrović
Jelić
Lekić
Malešević
Mandić (2)
Opalić
Petrović
Popović (3)
Rakinić
Rekić
Relić
Skorupan
Tadić
Trbuhović = Trbojević
Crnojević
Šakinić = Rakinić ?
Škrbinić

IZVOR:Vojin Dabić – Karlovački Generalat

PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Jovan Eror.

Komentari (97)

Odgovorite

97 komentara

  1. Milan

    Hvata na odgovoru,
    Bio bi vam zahvalan ako mi malo pojasnite sta je starinacko slovinsko poreklo…
    Sto je rod B u okviru 12 DN grane u srpskom DNK projektu i o kakvoj vrsti testiranja govorite i gde moze da se obavi…
    Veliki pozdrav.

    • Branko Todorović

      Starinačko slovinsko stanovništvo je stanovništvo istorijske Slavonije, koja se prozala otprilike na ovom prostoru koji je naznačen na ovoj karti, a čija će koherentnost značajno biti narušena dolaskom Turaka na ove prostore, kada se pred njima povlače Srbi i Hrvati, jedni ostajući uglavnom na tim prostorima, a drugi prolazeći kroz te prostore dalje ka severu, prema Ugarskoj i Austriji (naravno, na tom prostoru zadržaće se i određen broj Hrvata). Zajedno sa hrvatskim stanovništvo, povlačilo se delomično i slovinsko stanovništvo, iako izvesni dokumenti govore u prilog da su Slavonci ipak u određenoj meri dočekali Turke, i kasnije ostali na prostorima kojima su Turci ovladali, nešto slično Srbima koji su se tu pomešali sa njima.

      Od tog stanovništva deo će se i poturčiti, a od čega će neki posle vratiti se hrišćanstvu, bilo katoličkom bilo pravoslavnom, dok će ostali otići prema Bosni i Turskoj, uglavnom gubtikom ovih prostora za Turke posle Velikog bečkog rata. Slovinsko stanovništvo danas je tako podeljeno verovatno između Srba, Hrvata i Muslimana, te dobrim delom verovatno inkorporirano u slovenački etnički korpus, kome izvorno i pripada.

      Što se tiče “roda V” u okviru I2 DN grane haplogrupe I2, reč je testiranim pojedincima na poreklo po muškoj lozi (tamo ih ima 27, mada u nejavnim bazama ih ima mnogo više), koje imaju zajedničkog pretka u poslednjih 1000 godina, što se smatra za granični period istorijskog nekog srodstva. Naravno, u zavisnosti od dužine niza markera, za neke rodove se to može tvrditi sa manje, a za neke sa više pouzdanosti.

      Inače, reč je o DNK testiranju muškog Y DNK hromozoma, koji se uzima putem štapića kojim se protrlja unutrašnjost usta-obraza testirajućeg. Može se raditi u nekoliko laboratorija u inostranstvu, kao i nekoliko laboratorija u Srbiji, vidite za detalje ovde.

      Cene zavise od laboratorije do laboratorije, kao i od broja željenih markera. Kod nas u Beogradu rade uglavnom na 23 markera, što nije loše, i na osnovu čega se uglavnom može odrediti pripadnost nekom rodu, pogotovo ako je slučaj rodova poput ovog “roda V”. Članovi Društva imaju pravo na popust od 50% u DNK Centru u Beogradu.

      Detalje možete potražiti i na Forumu. 😉

  2. Milan

    Jos jednom hvala.
    I jos jedno pitanje.
    Navodno su Keseri dosli na Kordun sa Kosova ,a moguce i iz Bosne…
    Keser je turski naziv za alatku koja se na srpskom zove Tesla,…
    Dalí mozda imate koji podatak o toj liniji porekla Kesera na Kordunu?
    Jos jednom veliko hvala i pozdrav.

    • Milorad Bogdanović

      E da si Milane naveo koju slavu su slavili tvoji prezimenjaci, možda bi se još nešto moglo saznati o tvojim mogućim srodnicima, ali evo samo da ti navedem da se u 19 vijeku spominje prezime Keser na prostoru B.Broda gdje slave Stevanjdan, a Nikoljdan oko Tešnja i Prnjavora.
      Prezime Keserić, kod Tešnja slave Đurđevdan kao i prezime Keserović kod B.Gradiške.
      Ovo prezime još slave Jovanjdan u Piskavici kod Banjaluke i Nikoljdan kod B. Gradiške
      Prezime Kesar takođe se spominje kod Tešnja, slava Nikoljdan kao i u mjestu Poljavnice kod B.Dubice. Pretpostavljam da je to i vaša slava, jer sa prostora Grmeča i Kozare odselio je veliki broj stanovnika ka Baniji i Kordunu, kao i Slavoniji.

    • Branko Todorović

      Nije isključeno da je poreklo i takve vrste, u tom slučaju pogledajte prilog koji vam je ostavio gospodin Bogdanović, a bilo bi zanimljivo i kad biste naveli koju slavu slavite ili ste slavili (ako se pamti…).

      Inače, u pravu ste keser na turskom znači alatku za tesanje drveta, moguće da i da je poreklo onda “neslovinsko”. 😀

  3. Milan

    Zdravo Milorade,,
    Nasa slava je Djurdjevdan,
    Hvala i veliki pozdrav!

  4. Dušan Popović

    Poštovani,
    interesujem se za prezimena Popović(očeva strana) i Mandić(majčina strana),obe porodice su iz Tušilovića.Moj brat od strica je još uvek na porodičnom ognjištu a ujak je proteran u Oluji 1995.Popovići slave Svetog Arhangela Mihajla ,a Mandići Đurđevdan.Možete li mi nešto reći o poreklu ovih porodica i njihovom naseljavanju na Kordun?

  5. marijana

    Postovani, da li mozete da mi kazete o prezimenu Sajcic? Do 1995 smo ziveli u Perjasici ali me zanima kada su se naselili tamo?

  6. dragan

    Postovani.da li mi mozete reci poreklo prezimena Kljukovnica.kad se prvi put pominje to prezime.

    • Jovica Krtinić

      Prema Etimologijskom rječniku Petra Skoka, izraz kljukovnica je zabeležen u Lici, a predstavlja “jelo od pogače poliveno vrelom vodom i začinjeno mašću”.
      Prema popisu NR Hrvatske iz 1948. prezime Kljukovnica je bilo prisutno u opštini Vojnić (Kordun) u sledećim mestima: Radonja, Vojišnica i Vojnić Donji. Takođe, prezime se sreće i u mestu Gradac (Makarska), a moguće je da se radi o odseljenim Kordunašima s obzirom da su zabeležena samo dva nosioca ovog prezimena.

  7. Miki

    Poštovani,
    Interesuje me poreklo prezimena Vojnović. Vojnovići iz Prikozmića,Pecka,Kordun,kao i Vojnovići Crni Potok. Hvala unapred

  8. dragan

    Postovani.kljukovnice su bile na kordunu do ’95:-(.a mene intersuje ako imate imformaciju od koh prezene je nastalo prezime Kljilovniva.Hvala

  9. Milorad Bogdanović

    Eee Dragane Dragane.
    Napiši ćirilicom da te sav svijet razumije, ovako, teško da ti bilo ko uzvrati odgovorom.

    Da li se ovdje radi o prezimenu Kljukovice ili Kljilovina? Koju slavi slave? Iz kog mjesta?

  10. Marijana

    Postovani,

    zamima me poreklo prezimena Sajčić. Živeli smo u Perjasici, krsna slava je Sv. Jovan.

    Unapred hvalal