Grad Sombor:
Aleksa Šantić, Bački Breg, Bački Monoštor, Bezdan, Gakovo (obuhvata i Kruševlje koje je do 1978. bilo samostalno naselje), Doroslovo, Kljajićevo (do 1948. godine Krnjaja), Kolut, Rastina, Riđica, Svetozar Miletić, Sombor, Stanišić, Stapar, Telečka i Čonoplja.
28. novembar 2016. u 17:58
vojislav ananić
KOLUT (1.710 st.), ratarsko (16% agrarnog st.) seosko naselje zbijenog tipa, na (90 m) kontaktu lesne zaravni i aluvijalne ravni Dunava, između Bajskog kanala i toka Plazovića (Kiđoša), 20 km SZ od Sombora. Površina atara iznosi 4.335 ha. Naziv potiče od imena plemićke porodice Kiled, koja je ovde egzistirala od sredine XIII v. Pripada planski građenim naseljima od druge polovine XVIII v. Linijskog (izduženog) je oblika, s obe strane puta Sombor-Baja i fizionomskim izraštajima u uporedničkom pravcu (ka Baračkom Dunavcu i Ribnjaku). Formiran je na području značajnog ranog srednjovekovnog arheološkog lokaliteta. Prvi pisani pomen datira iz 1261, kada se navodi pod nazivom Kilid. Krajem XVI v. predstavlja najveće naselje u Bačkoj, pa se otuda u turskim izvorima iz 1590. pominje kao grad (81 dom). Kroz K. je tada prolazio glavni put za Baranju, a u njegovoj neposrednoj blizini bila je tvrđava za kontrolu i zaštitu prelaza preko Baračkog Dunavca. U XVIII v. najpre je naseljen ”Racima Šizmaticima”, a potom, u drugoj polovini, i Nemcima, koji su se većinom povukli sa okupatorskom vojskom po završetku II svetskog rata. Nakon toga naseljava se srpsko st. (43 porodice) iz Like i Korduna. Današnje st. je većinsko srpsko – 72,4 % (slavi Sv. Jovana Krstitelja, Đurđevdan, Sv. Nikolu i dr.), a ima i ostalih etničkih pripadnika (Hrvati, Mađari, Šokci i dr.). Indeks demografskog starenja (đ) kreće se u rasponu od 0,3 (1961) do 1,3 (1991). Električno osvetljenje dobija 1928, a lokalni vodovod 70-ih god. XX v. Ima osmorazrednu OŠ ”Ognjen Prica” (šk. 2000/01. – 155 učenika), MK, dom kulture, privatni Zoološki vrt ”Miki”, zdravstvenu stanicu, apoteku, poštu, Ribnjak ”Bačka” (200 ha – šaran i som) – osnovan 1948, koji koristi vodu Plazovića, ciglanu (počela sa radom 1925) i dr. U poljoprivrednoj proizvodnji dominira kukuruz, pšenica, lucerka i suncokret.
Izvor: GEOGRAFSKA ENCIKLOPEDIJA naselja SRBIJE POD RUKOVODSTVOM PROF. DR SRBOLJUBA Đ. STAMENKOVIĆA
28. novembar 2016. u 17:59
vojislav ananić
RASTINA (605 st.), pogranično (prema Mađarskoj) ratarsko (42% agrarnog st.) seosko naselje zbijenog tipa, na (97 m) lesnoj terasi (maksimalne visine 106m) u koju je svoju dolinu usekao sada kanalisani tok Plazovića, 22 km severno od Sombora. Površina atara iznosi 2.306 ha. Izduženog je oblika, sa ulicama koje se seku pod pravim uglom i kućama tipa ”uz put” i ”na lakat”, u čijem zaleđu su prostrane bašte. Lokaliteti Trska, Sekeš i Šupljina, u istočnom delu sela, su močvarni, a geometrijsku fizionomsku pravilnost zapadnog dela naselja remeti tok Plazovića. Prvi put se pominje u XIV v. pod imenom Harasti, a od XVIII v. navodi se kao pustara pod današnjim nazivom ili Rastinsko Polje. Bila je u posedu barona Johana Redla, koji sredinom XIX v. podiže zamak Kaštel sa majurom, parkom, mlinom, fabrikom sirćeta i drugim sadržajima. Do 1918. predstavlja administrativni i fizionomski deo Stanišića, a potom (do kraja II svetskog rata) sela Riđice. Status samostalnog naselja dobija posle II svetskog rata, kada se doseljava st. iz Like i Hercegovine. St. je uglavnom srpsko – 90,1% (slavi Sv. Jovana Krstitelja, Đurđevdan, Sv. Nikolu i dr.), a od ostalih nacionalnosti veću zastupljenost imaju Hrvati i Mađari. Indeks demografskog starenja ()5) kreće se u rasponu od 0,5 (1961) do 1,3 (1991). Struju dobija posle II svetskog rata, a lokalnu vodovodnu mrežu 60-ih god. XX v. Ima četvororazrednu OŠ (počela sa radom 1961; šk. 2000/01. – 28 učenika), MK, dom omladine, spomenik žrtvama Šarvarskog logora, zdravstvenu ambulantu, poštu, Zemljoradničku zadrugu ”Kooperacija Rastina” (osnovana 1953) i dr. Vodeći poljoprivredni proizvodi tržišnog značaja su kukuruz i pšenica.
Izvor: GEOGRAFSKA ENCIKLOPEDIJA naselja SRBIJE POD RUKOVODSTVOM PROF. DR SRBOLJUBA Đ. STAMENKOVIĆA
28. novembar 2016. u 17:59
vojislav ananić
RIĐICA (2.806 st.), pogranično (prema Mađarskoj) ratarsko (16,6% agrarnog st.) seosko naselje zbijenog tipa, na (100 m) bačkoj lesnoj terasi koju je tok Plazovića erodirao, s obe strane lokalnog puta ka Somboru, 30 km severno od Sombora. Površina atara iznosi 5.990 ha. Pripada planski podignutim naseljima sa ulicama koje se seku pod pravim uglom. Prostornu okosnicu fizionomskog razvoja predstavlja pomenuti put. Podeljena je na dva fizionomska dela: zapadni (ka toku Plazovića), koji je pravougaonog, i istočni (pored jezera Riđice), nepravilno zvezdastog oblika. Osnovana je u blizini nekadašnjeg keltskog naselja, koje je bilo locirano na višem SI i istočnom terenu zaštićenom od poplava. Prvi pisani pomen datira iz XVI v., kada je posed Katarine Orlović i Vladislava Kerečenjina. Početkom XVIII v. naseljena je Mađarima iz sela Leđen, ali i, pored toga, do početka XIX v. većinsko st. čine Srbi. God. 1801. postaje posed Imre Kovača, od kada većinsko st. čine Mađari, Nemci i Slovaci. Nakon završetka II svetskog rata prisutno je značajno doseljavanje srpskog življa (3 hilj. st.) iz okoline Zadra, Benkovca, Knina, Sinja i drugih krajeva. Sadašnje st. je većinom srpsko – 75,8% (slavi Sv. Nikolu i dr.), a ima i ostalih etničkih pripadnika (Mađari, Hrvati, Bunjevci i dr.). Indeks demografskog starenja ( kreće se u rasponu od 0,3 (1961) do 1 (1991). U selu se nalaze dve crkve: pravoslavna Prenos moštiju sv. Nikole podignuta 1844. (pravoslavni hram – zemunica, sazidan početkom XVIII v. je porušen, pa potom obnovljen 1731) i rimokatolička iz 1816. god. Struju dobija 1926, a vodom se snabdeva preko lokalnog vodovoda. Ima osmorazrednu OŠ ”Petar Kočić” (šk. 2000/01. – 254 učenika), MK, dom kulture, zdravstvenu stanicu, apoteku, poštu, RJ ”Razvitak” u okviru PK ”Sombor” iz Sombora, Poljoprivredno preduzeće ”Riđica” (stočarska farma i mlin), lokalnu pijacu (pazarni dan – poiedeljak) i dr. Proizvodnja kukuruza i pšenice tržišno je orijentisana.
Izvor: GEOGRAFSKA ENCIKLOPEDIJA naselja SRBIJE POD RUKOVODSTVOM PROF. DR SRBOLJUBA Đ. STAMENKOVIĆA
28. novembar 2016. u 18:00
vojislav ananić
SVETOZAR MILETIĆ (3.292 st.), razvijeno (28,7% agrarnog st.) seosko naselje zbijenog tipa, na (93 m) kontaktu Bačke lesne zaravni i lesne terase, s obe strane puta i železničke pruge Sombor—Subotica, 12 km SI od Sombora. Površina atara iznosi 6.004 ha. Pripada planski podignutim naseljima. Osnovan je na raskrsnici pomenutog druma i lokalnog puta Čonoplja-Stanišić, gde se nalazi centralni deo naselja. Stambeni i ostali objekti ruralne ekonomije raspoređeni su duž navedenih komunikacija, s tim što istočni deo naselja ima nepravilan oblik (kuće su zrakasto razmeštene pored poprečnih ulica). U SZ delu naselja održalo se malo jezero Koncina bara. U ataru su evidentirani značajni tragovi starije naseljenosti: ostaci tri humke iz mlađeg gvozdenog doba i tri srednjovekovna naselja (pominju se u XIV v.) – Halmoš (naziv od mađarske reči što znači brežuljak), Sent Marton i Vana. Smatra se da je preteča današnjeg naselja Halmoš. Sredinom XVI v., za vreme turske okupacije, pominje se pod imenom Militić ili Miletić (verovatno po porodičnom imenu ili nadimku). Sredinom XVIII v. novi doseljenici (Mađari i Nemci) su formirali Plemenitu opštinu Miletić (Metes Miletic). Današnje ime dobija po srpskom političaru i borcu – Svetozaru Miletiću, za prava Srba u Ugarskoj tokom druge polovine XIX v. Po proterivanju Turaka (1699) naseljen je Mađarima, Nemcima i Hrvatima iz Bačko-bodroške županije i Austrougarske, čiji potomci i danas ovde žive. Posle II svetskog rata doseljeno je šest srpskih porodica (22 člana). Sadašnje st. je većinsko mađarsko (50,7%), a ima i ostalih nacionalnosti (Hrvati, Bunjevci, Srbi i dr.). Indeks demografskog starenja (c) kreće se u rasponu od 0,6 (1961) do 1 (1991). Struju dobija pre II svetskog rata, a vodom se snabdeva preko lokalnog vodovoda. Ima osmorazrednu OŠ ”Bratstvo-jedinstvo” (počela sa radom krajem XVIII v.; šk. 2000/01. – 312 učenika), MK, dom kulture, biblioteku (1801), zdravstvenu ambulantu (1972), apoteku, poštu, dve železničke stanice (1869), lokalnu pijacu (pazarni dan – sreda) i dr. Nosioci razvoja intenzivne i tržišne agrarne proizvodnje (kukuruz, pšenica, suncokret i dr.) su privatna gazdinstva i RJ PK “Sombor” iz Sombora (”Kooperacija Zadrugar”, ”Svetozar Miletić” – farma svinja i goveda, i Mlin ”Jedinstvo” – osnovan 80-ih god. XIX v.).
Izvor: GEOGRAFSKA ENCIKLOPEDIJA naselja SRBIJE POD RUKOVODSTVOM PROF. DR SRBOLJUBA Đ. STAMENKOVIĆA
28. novembar 2016. u 18:01
vojislav ananić
STANIŠIĆ (5.131 st.), ratarsko-stočarsko (16,2% agrarnog st.) naselje zbijenog tipa, na (97 m) dodiru Bačke lesne zaravni i lesne terase, s obe strane puta Sombor-Baja, 22 km SI od Sombora. Površina atara iznosi 9.275 ha. U zapadnom delu atara teče reka Mostonga, čijim kanalisanjem su isušene nekadašnje mnogobrojne bare i močvare, po čemu je okolina S. ranije imala popularan naziv “kraj sa 1.000 jezera”. Najveći deo naselja podignut je na plavini, visine od 87,5 do 125 m. Pravougaonog je oblika (prave i široke ulice seku se pod pravim uglom), a inicijalni fizionomski nukleus predstavlja centralna raskrsnica. Sredinom XIV v. na ovoj teritoriji pominje se naselje Pariš, a u XVII v. navodi se kao pustara, vlasništvo generala Pala Šereija, gde se u drugoj polovini XVIII v. doseljavaju srpske porodice iz okolnih sela. Krajem XVIII v. prisutno je i doseljavanje Nemaca (100 porodica), kada su formirana dva fizionomsko-etnička dela naselja – srpski i nemački, koji su 1811, kada S. stiče status varošice, spojeni u jedno naselje. Za vreme austro-ugarske vlasti, 1904. dobija novo geografsko ime – Ersalaš, da bi potom, u Kraljevini Jugoslaviji, stari naziv bio vraćen. Krajem II svetskog rata Nemci se povlače sa okupatorskom vojskom. Tada se naseljavaju Srbi većinom iz severne i srednje Dalmacije i BiH. Sadašnje st. je preovlađujuće srpsko – 61,2% (seoska slava Preobraženje Gospodnje), a ima i ostalih etničkih pripadnika (Bunjevci, Mađari, Hrvati i dr.). Indeks demografskog starenja (đ) kreće se u rasponu od 0,2 (1961) do 0,9 (1991). Srpski pravoslavni hram posvećen Sv. episkopu Nikolaju – prenos moštiju, podignut je 1772. (obnovljen 1994). Električno osvetljenje dobija posle 1925, a vodom se snabdeva preko lokalnog vodovoda. Ima osmorazrednu OŠ ”Ivan Goran Kovačić” (šk. 2000/01. – 451 učenik), MK, Dom kulture “Vladimir Nazor”, zdravstvenu stanicu, apoteku, veterinarsku ambulantu, pogon za proizvodnju obuće u sastavu ”Solida” iz Subotice, lokalnu pijacu (pazarni dani – utorak i subota), dobrovoljno vatrogasno društvo i dr. U intenzivnoj i tržišnoj poljoprivrednoj proizvodnji dominira kukuruz i pšenica, a nosioci njenog razvoja su privatna gazdinstva i Poljoprivredno preduzeće ”Jadran” u čijem sastavu su farme živine, ovaca i svinja (planirana je i izgradnja ribnjaka i uzgajalište šampinjona).
Izvor: GEOGRAFSKA ENCIKLOPEDIJA naselja SRBIJE POD RUKOVODSTVOM PROF. DR SRBOLJUBA Đ. STAMENKOVIĆA
28. novembar 2016. u 18:02
vojislav ananić
STAPAR (3.795 st.), ratarsko (31,7% agrarnost.) naselje zbijenog tipa, na (88 m) lesnoj terasi Bačke lesne zaravni, s obe strane magistralnog puta Novi Sad-Sombor-Budimpešta, 13 km JI od Sombora. Površina atara, u čijem zapadnom delu teče kanalisana reka Mostonga (deo kanala Sombor-Odžaci), a u istočnom Mali bački kanal, iznosi 8.301 ha. Po predanju, naziv potiče od reči sto i pari, jer je u vreme osnivanja naselja doseljeno stotinu parova (porodica). Okosnicu fizionomskog razvoja predstavlja pomenuti put, oko koga su vremenom formirane poprečne (sporedne) ulice. Objedinjuje tri fizionomske celine: Šiđane, Žarkovac i Lugomerce. Sadašnje naselje osnovano je na mestu sa više iščezlih srednjovekovnih sela (Szent Ro1, Lapčevo, Salašić, Vodica i Oblica) sredinom XVIII v., kada se doseljava 200 srpskih porodica iz drugih delova Bačke, koje su se sklanjale pred nemačkom planskom kolonizacijom. Tokom 1752. navodi se pod imenom O. Sztapar (Stari Stapar). Današnji naziv dobija 1902. god. Sadašnje st. je pretežno srpsko – 91,6% (seoska slava Velika Gospojina), a ima i ostalih etničkih pripadnika (Hrvati, Mađari, Romi i dr.). Indeks demografskog starenja (đ) kreće se u rasponu od 0,7 (1961) do 1,1 (1991). Srpska pravoslavna crkva Vavedenja Presvete Bogorodice, sa ikonostasom iz 1790. (uradio Jakov Orfelin), podignuta je 1753. (obnavljana 1898, 1956. i 1988; kulturno dobro od 1975), a kapela Uspenja Presvete Bogorodice 1734. god. Struju dobija posle II svetskog rata, a vodom se snabdeva preko lokalnog vodovoda. Ima osmorazrednu OŠ ”Branko Radičević” (šk. 2000/01. – 338 učenika), MK, dva ambara iz 1838. i 1846, objekte privredne arhitekture (kulturna dobra od 1952. i 1984), zdravstvenu stanicu, apoteku, veterinarsku ambulantu, poštu, motel ”Meran” (pored puta Sombor-Stapar), lokalnu pijacu (pazarni dan – ponedeljak), vatrogasni dom i dr. U agrarnoj proizvodnji dominira kukuruz i pšenica, a nosioci njenog razvoja su privatna gazdinstva i Zemljoradnička zadruga ”Prva vojvođanska”.
Izvor: GEOGRAFSKA ENCIKLOPEDIJA naselja SRBIJE POD RUKOVODSTVOM PROF. DR SRBOLJUBA Đ. STAMENKOVIĆA
28. novembar 2016. u 18:03
vojislav ananić
TELEČKA (2.138 st.), ratarsko (41,9% agrarnog st.) seosko naselje zbijenog tipa, na (115 t) Bačkoj (Telečkoj) lesnoj zaravni sa izraženim lesnim oblicima reljefa (odsek, terasa, gredica, vrtača i udubljenje), s obe strane puta Sombor—Bačka Topola, 22 km istočno od Sombora. Površina atara iznosi 3.262 ha. JZ delom atara protiče Kljajićevski potok, a južno od naselja Telečki potok. Fizionomski se razvija s obe strane pomenutog puta i ima uređen centralni trg. Prvi put u pisanom dokumentu pominje se 1883 kada se doseljava, u predeo poznat pod imenom Pusta Kula, 500 mađarskih porodica iz (17 sela) okoline Kikinde, Kanjiže, Nove Crnje, Padeja, Torde, Bečeja i Bačkog Monoštora. Bilo je planirano da se tada podignu dva naselja, za katoličke i protestantske Mađare, ali je ipak nastalo samo jedno, koje dobija naziv po tadašnjem upravniku državnih dobara Mađarske (Sapari Đula). Ovo geografsko ime zadržava do I svetskog rata, a od tada, izuzev za vreme mađarske okupacije u II svetskom ratu, nosi današnje. Većinsko st. danas su Mađari (89%), a od ostalih nacionalnosti zastupljenošću se ističu Srbi (5,8%). Indeks demografskog starenja (j5) kreće se u rasponu od 0,7 (1961) do 1,3 (1991). Katolička crkva locirana je na centralnom trgu. Električno osvetljenje dobija posle II svetskog rata, a vodom se snabdeva preko lokalnog vodovoda. Ima osmorazrednu OŠ ”Kiš Ferenc” (šk. 2000/01. – 166 učenika), MK, dom kulture, zdravstvenu stanicu, apoteku, poštu, Ciglanu ”Jagnjevo” (osnovana 1925), mlin (1935), mlin za preradu industrijske paprike (od 1939, kada su postojala tri ovakva objekata), lokalnu pijacu (pazarni dan – subo- ta) i dr. U intenzivnoj i tržišnoj agrarnoj proizvodnji najveći značaj ima kukuruz, pšenica, suncokret, šećerna repa i duvan (u proseku se pod ovom kulturom nalazi oko 3% oranica), a nosioci njenog razvoja su privatna gazdinstva i Zemljoradnička zadruga “Telečka” u sastavu PK ”Sombor” iz Sombora, koja se bavi i otkupom tržišnih viškova.
Izvor: GEOGRAFSKA ENCIKLOPEDIJA naselja SRBIJE POD RUKOVODSTVOM PROF. DR SRBOLJUBA Đ. STAMENKOVIĆA
28. novembar 2016. u 18:04
vojislav ananić
ČONOPLJA (4.432 st.), ratarsko (17,5% agrarnog st.) naselje zbijenog tipa, na (90 m) kontaktu lesne zarav- ni i lesne terase, s obe strane lokalnog puta ka Somboru, 10 km SI od Sombora. Površina atara, u čijem istočnom delu teče kanalisani Kljajićevski potok, iznosi 7.730 ha. Asimetričnog je oblika sa osnovnim fizionomskim delom oko glavnog puta. Prostorno se širi ka istoku, jer je prema zapadu izraženije močvarno zemljište. Prvi pisani pomen datira iz 1399, kada se navodi u Bodroškoj županiji pod nazivom SopokIa (SoporIa). Od 1747. ima status samostalnog naselja, s tim što je za vreme turske okupacije raseljena (“opustela”). U drugoj polovini XVII v. (pod Franjevcima), kada ima razvijeno ovčarstvo i vinogradarstvo, naseljena je Bunjevcima, a u manjoj meri i Srbima, Mađarima i Nemcima. Početkom XX v. najbrojniji su Nemci i Mađari, a posle II svetskog rata (doseljeno 3 hilj. st. iz okoline Slunja, Vrgin Mosta i Cazina), kao i danas, Srbi (64,3%) i Mađari (18,5%). Indeks demografskog starenja (j5) kreće se u rasponu od 0,3 (1961) do 0,9 (1991). Župna crkva Svih Svetih podignuta je 1819, a izgradnja pravoslavnog hrama Sv. Trojice započetaje 1989. god. Struju dobija pre II svetskog rata, a vodom se snabdeva preko lokalnog vodovoda. Ima osmorazrednu OŠ ”Miroslav Antić” (šk. 2000/01. – 328 učenika), MK, dom kulture, zdravstvenu stanicu, apoteku, poštu, ciglanu, lokalnu pijacu (pazarni dan – ponedeljak) i drugo, a ranije su postojale još dve fabrike (farbara i kudeljara). Proizvodnja kukuruza i pšenice je tržišno orijentisana, a nosioci razvoja agrara su privatna gazdinstva i RJ kooperanata “Budućnost” u sastavu PK ”Sombor” iz Sombora i Poljoprivredno preduzeće ”Čonoplja” sa velikom stočarskom farmom.
Izvor: GEOGRAFSKA ENCIKLOPEDIJA naselja SRBIJE POD RUKOVODSTVOM PROF. DR SRBOLJUBA Đ. STAMENKOVIĆA
21. maj 2017. u 11:22
vojislav ananić
Spisak koloniziranih iz kotara Slunj u Čonoplju i Kljajićevo
1. (279) Alinčić Mane Dušan sa 4 člana iz Primišlja
2. (379) Bajić Todora Dušan sa 2 člana iz Ljupče
3. (3) Bajić Miladina Mile sa 5 članova iz Ljupče
4. (111) Bajić Ilije Nikola sa 2 člana iz Kord. Ljeskovca
5. (343) Banda ud. Dragića Danica, r. Božić, 6 članova, Bandino Selo
6. (205) Banda Đure Ljuba, 2 člana, Cvijanović Brdo
7. (416) Banda ud. Nikola Stanka, r. Lovrić, 6 članova, Cvijanović Brdo
8. (464) Banda Nikola Dragica, 3 člana, Snos -Veljun
9. (142) Barać Dane Mihajlo, 10 članova, Zbjeg
10. (412) Barać ud. Rade Kata r. Momčilović, 6 članova, Zbjeg
11. (106) Basara Mile Đuro, 5 članova, Široka Rijeka, Vojnić
12. (128) Basara ud. Nikole Miholjka, r. Španović, 5 članova, Mračalj, Vojnić
13. (456) Bastaja Mane Rade, 9 članova, Kord. Ljeskovac
14. (305) Batalo ud. Miloša Danica, r. Savić, 4 člana iz Primišlja
15. (303) Batalo Ilije Simo, 3 člana iz Primišlja
16. (324) Batalo Vuka Đuro, 4 člana, Cvijanović Brdo
17. (331) Batalo Nikole Mane, 3 člana, Primišlje
18. (479) Batalo Todora Milorad, 3 člana, Primišlje
19. (285) Batalo Jovana Nikola, 3 člana, Primišlje
20. (250) Batalo ud. Ilije Petra, r. Miladinović, 5 članova, Primišlje
21. (280) Batalo Rade Stevan, 3 člana, Primišlje
22. (380) Batalo Save Sava, 4 člana, Primišlje
23. (351) Barić Dušana Mićo, 2 člana, Primišlje
24. (52) Bjelobrk Jovana Mile, 3 člana, Kord. Ljeskovac
25. (452) Bjelobrk Milivoja Miloš, 4 člana, Primišlje
26. (291) Bjelobrk ud. Todora Sofija, r. Karalović, 4 člana, Primišlje
27. (304) Bjelopetrović ud. Dušana Anđelija, r. Bjelopetrović, 3 člana, Primišlje
28. (384) Bjelopetrović Nikole Dragić, 5 članova, Primišlje
29. (472) Bjelopetrović Aleksije Rade, 2 člana, Primišlje
30. (473) Bjelopetrović Milovana Jelica, r. Tumara, 5 članova, Primišlje
31. (149) Blanuša ud. Dragića Lata, r. Krneta, 8 članova, Smoljanac
32. (302) Bojanić Milića Dušan, 2 člana, Primišlje
33. (317) Bolanović Rade Niko, 3 člana, Kord. Ljeskovac
34. (441) Borovica ud. Milana Cuja, r. Ralić, 7 članova, St. Kršlja
35. (350) Borovica Nikole Mile, 3 člana, St. Kršlja
36. (24) Bosnić Janka Dane, 3 člana, St. Kršlja
37. (217) Bosnić Uroša Miladin, 4 člana, St. Kršlja
38. (439) Bosnić ud. Jandre Julka, r. Miljanović, 3 člana, St. Kršlja
39. (21) Bošnjak Mile Dragan, 3 člana, Žrvnica
40. (33) Bošnjak Laze Stevan, 2 člana, Prisjeka
41. (57) Božičević Ante Josip, 5 članova, Furjan
42. (372) Božić Mile Dušan, 6 članova, Primišlje
43. (124) Božić Petra Dušan, 4 člana, Primišlje
44. (219) Božić Stevana Dušan, 3 člana, Primišlje
45. (268) Božić Dušana Mile, 6 članova, iz Ljupče
46. (86) Brdar ud. Mihajla Duka, r. Kukić, 5 članova, Zbjeg
47. (344) Brdar Jovana Ilija, 7 članova, Zbjeg
48. (336) Brdar ud. Miće Milka, r. Dokmanović, 5 članova, Zbjeg
49. (443) Brdar Đure Jovan, 4 člana, Zbjeg
50. (65) Brdar Bože Mićo, 7 članova, Zbjeg
51. (494) Brnić Milana Marija, r. Momčilović, 3 člana, Zbjeg
52. (332) Budimlija Vasilija Kostadin, 8 članova, St. Kršlja
53. (402) Budimlija Dmitra Rade, 9 članova, St. Kršlja
54. (200) Bućan ud. Miloša Marija, r. Stokrpa, Široka Rijeka – Vojnić
55. (112) Bunčić Tome Bara, 1 član, Cvitović
56. (389) Bunčić ud. Ilije Milica, r. Simić, 5 članova, Primišlje
57. (373) Bunčić ud. Ljubana Zaga, r. Krnić, 2 člana, Primišlje
58. (122) Butorac Jovana Pajo, 4 člana, Bogovolja
59. (470) Cekinović Savo Vučen, 3 člana, Tržić
60. (397) Cimeša Petra Jovan, 3 člana, Tržić
61. (117) Cimeša Marka Jovan, 8 članova, Bogovolja
62. (125) Cimeša Ilije Milan, 3 člana, Bogovolja
63. (298) Cimeša Jovana Radovan, 10 članova, Primišlje
64. (353) Cmolić ud. Nikola Ljuba, r. Počuča, 3 člana, Smoljanac
65. (26) Cvetićanin Petra Dušan, 1 član, Kord. Ljeskovac
66. (7) Cvetićanin Đure Stevan, 6 članova, St. Kršlja
67. (116) Cvjetićanin ud. Miloša Jelka, r. Vladisavljević, 4 člana, Smoljanac
68. (93) Cvjetićanin Dmitra Dušan, 4 člana, Sadilovac
69. (460) Cvjetićanin Laze Dragić, 4 člana, Smoljanac
70. (337) Cvjetićanin Rade Nikola, 6 članova, St. Kršlja
71. (230) Cvjetićanin Janka Ilija, 4 člana, Smoljanac
72. (294 ) Cvjetićanin ud. Petra Milana, r. Marković, 5 članova, Smoljanac
73. (403) Čaćić Ilije Mile, 4 člana, Kord. Ljeskovac
74. (403) Čaćić Milovana Nikola, 3 člana, Primišlje, Slunj
75. (485) Čačić ud. Sime Petra, r. Vukelić, 2 člana, Primišlje
76. (11) Ćuruvija Nikole Branko, 4 člana, Mašvina
77. (486) Ćuruvija ud. Dušana Danica, r. Sekulić, 3 člana, Primišlje
78. (469) Ćuruvija Đure Mihajlo, 6 članova, Primišlje
79. (475) Ćuruvija Mihajla Milan, 9 članova, Primišlje
80. (284) Ćuruvija Milovana Nikola, 9 članova, Primišlje
81. (404) Čakširan ud. Dmitra Anđa, r. Božić, 3 člana, Kord. Ljeskovac
82. (385) Čavić ud. Svetozara Desanka, r. Bastaja, 1 član, Smoljanac
83. (172) Dejanović Mihajla Cvijo, 6 članova, Klokoč, kot. Vojnić
84. (450) Dejanović Dragića Dragić, 11 članova, Klokoč, kot.Vojnić
85. (374) Dizdar Petra Jovan, 1 član, Primišlje
86. Dizdar Petra Jovan, 1 član, Primišlje
87. (378) Dizdar Rade Milovan, 6 članova, Primišlje
88. (326) Dizdar Petra Vajo, 4 člana, Primišlje
89. (254) Divnić ud. Rade Milka, r. Božić, 5 članova, Primišlje
90. (158) Dmitrović Petra Kata, r. Milanović, 3 člana, Mašvina
91. (208) Dodik Milića Mile, 4 člana, Zbjeg
92. (59) Dodik Đure Milan, 7 članova, Zbjeg
93. (348) Došen Petra Jovan, 4 člana, Kord. Ljeskovac
94. (424) Došen ud. Milivoja Marija, r. Ralić, 1 član, St. Kršlja
95. (274) Dragojević Sime Rade, 11 članova, Cvijino Brdo
96. (229) Dražić Rade Dane, 10 članova, Mašvina
97. (114) Dražić ud. Petra Danica, r. Savić, Mašvina
98. (79) Dražić Rade Mane, 2 člana, Mašvina
99. (102) Dražić ud. Đure Sofija, r. Dražić, 4 člana, Mašvina
100. (16) Dražić Dane Mane, 1 član, Primišlje
101. (77) Dunović Petra Dane, 5 članova, Primišlje
102. (295) Dunović Rade Nikola, 8 članova, Primišlje
103. (22) Đaković Mile Dragan, 5 članova, Široka Rijeka
104. (349) Đermanović Milovana Jovan, 2 člana, Primišlje
105. (481) Đermanović Petra Nikola, 8 članova, Primišlje
106. (239) Đipalo ud. Rade Milka, r. Milić, 8 članova, Cvijanović Brdo
107. (275) Đipalo ud. Dragića Milica, r. Majstorović, 6 članova, Cvijanović Brdo
108. (126) Džakula Dušana Milan, 9 članova, Bogovolja
109. (108) Eror Petra Miladin, 4 člana, Klokoč, kot. Vojnić
110. (422) Eror Milića Milan, 5 članova, Klokoč, kot. Vojnić
111. (410) Eror Dragića Rade, 7 članova, Klokoč, kot. Vojnić
112. (243) Esapović Rade Milan, 6 članova, Primišlje
113. (282) Esapović Nikole Mile, 4 člana, Primišlje
114. (71) Gaćeša Sime Radovan, 11 članova, Primišlje
115. (224) Gaćeša Petra Stevan, 3 člana, Primišlje
116. (74) Glumac ud. Ilije Milka, r. Bjelobrk, 2 člana, Primišlje
117. (365) Gojić Dragana Dragica, 5 članova, K. Ljeskovac
118. (196) Gojić Petra Miloš, 4 člana, K. Ljeskovac
119. (293) Gojić Mile Trifun, 8 članova, K. Ljeskovac
120. (9) Grba ud. Đure, Anka, r. Zdjelar, 5 članova, K. Ljeskovac
121. (37) Grba Marka Mile, 4 člana, Mašvina
122. (438) Grdić Mije Nikola, 6 članova, Nikšić
123. (171) Grgić Rade Dušan, 8 članova, Cvijanović Brdo
124. (428) Gunj Božo Dragić, 6 članova, Klokoč
125. (151) Gvozdić Milića Mihajlo, 3 člana, Cvijanović Brdo
126. (468) Ilić ud. Rajka Draginja, r. Travica, 2 člana, Primišlje
127. (347) Ilić ud. Mane Marija, r. Ilić, 4 člana, Primišlje, kot. Slunj
128. (483) Ilić ud. Mane Milka, r. Pilja, 6 članova, Primišlje
129. (2) Jajić ud. Rade Milka, r. Šupica, 9 članova, Tobolić
130. (130) Jajić Rade Milutin, 9 članova, Primišlje
131. (462) Jajić Ilije Petar, 3 člana, iz Ljupče
132. (143) Jančić Rade Mile, 8 članova, Močila
133. (313) Jezdić ud. Jeke Daneta, r. Ralić, 4 člana, Broćanac
134. (198) Jezdić Ilije Milovan, 6 članova, Močila
135. (368) Jović Mane Jovan, 3 člana, Smoljanac
136. (212) Jović Mane Milan, 5 članova, St. Kršlja
137. ( 56) Jurčević Janka Ivan, 5 članova, Donja Glina
138. (376) Juzbašić Rade Ilija, 5 članova, Primišlje
139. (161) Karamarković Petra Dragić, 6 članova, Kestenovac, kot. Vojnić
140. (20) Karamarković Miloša Đuro, 4 člana, Kestenovac, kot. Vojnić
141. (320) Katić ud. Nikole Dragojla, r. Jančić, Slušnica
142. (40) Katić Mijata Janko, 5 članova, Donja Glina
143. (425) Katić Đure Milovan, 1 član, Tobolić
144. (214) Katić Mijata Petar, 7 članova, Donja Glina, općina Veljun
145. (145) Katić ud. Milana Milica, r. Lovrić, 10 članova, Crno Vrelo
146. (339) Katić Milana Milka, r. Gvozdić, 10 članova, Crno Vrelo
147. (18) Kijurina Stanka Dušan, 2 člana, Gojkovac, kot. Vojnić
148. (382) Klarić ud. Đure Milica, r. Dizdar, 4 člana, Primišlje
149. (399) Klašnja Mile Rade, 3 člana, Brezovac
150. (92) Kolundžija Stojana Božo, 4 člana, Primišlje
151. (409) Knežević Pavla Miloš, 5 članova, Klokoč, kot. Vojnić
152. (288) Kolundžija Mile Rade, 5 članova, Primišlje
153. (96) Korać Vučena Milovan, 5 članova, Tržić
154. (478) Korica ud. Ilije Milka, r. Božić, 5 članova, Primišlje
155. (312) Koruga Save Đuro, 7 članova, St. Kršlja
156. (60) Kosanović Miloša Božo, 7 članova, Močila
157. (101) Kosanović Milutina Bude, 4 člana, Zbjeg
158. (407) Kosanović Dušana Đuro, 8 članova, Močila
159. (43) Kosanović Milijana Ilija, 10 članova, Močila
160. (51) Kosanović Mile Ilija, 5 članova, Močila
161. (5) Kosanović Petra Jovan, 3 člana, Močila
162. (330) Kosanović Rade Marko, 3 člana, Močila
163. (415) Kosanović ud. Sime Milica, r. Momčilović, 3 člana, Močila
164. (246) Kosanović Mile Milka, 7 članova, Močila
165. (67) Kosanović Đure Milivoja, 9 članova, Močila
166. (421) Kosanović Steve Miloš, 6 članova, Močila
167. (87) Kosanović Rade Milovan, 6 članova, Zbjeg
168. (97) Kosanović ud. Sime Simica, r. Kosanović, 1 član, Močila
169. (69) Kosanović ud. Petra Sofija, r. Ralić, 3 člana, Močila
170. (323) Kosijer Mihajla Mile, 3 člana, Cvijino Brdo
171. (84) Kosovac Milovana Dušan, 10 članova, Zbjeg
172. (248) Kovačević ud. Rade Cuja, r. Rastovac, 9 članova, K. Ljeskovac
173. (27) Kovačević Rade Mile, 6 članova, K. Ljeskovac
174. (53) Kovačević Milijana Nikola, 3 člana, K. Ljeskovac
175. (136) Kozić Milana Mile, 7 članova, Bogovolja
176. (29) Kozić Petra Mile, 4 člana, Bogovolja
177. (311) Kozlina ud. Petra Danica, r. Vučković, 6 članova, Cvijanović Brdo
178. (227) Krasojević Dane Ilija, 8 članova, St. Kršlja
179. (311) Krasojević ud. Novaka Lata, r. Božić, 3 člana, Kord. Ljeskovac
180. (347) Krizmanić ud. Petra Manda, r. Bićanić, 5 članova, Smoljanac
181. (194) Krmar Dragana Simo, 4 člana, Komesarac (Cetingrad)
182. (394) Krmar Milića Jelena, r. Ignjatović, 3 člana, Radovica, kot. Slunj
183. (359) Krneta Stevana Mane, 5 članova, Smoljanac
184. (195) Krneta Bože Miloš, 2 člana, Krstinja, kot. Vojnić
185. (115) Krneta ud. Rade Soka, r. Bosnić, 4 člana, iz Ljupče
186. (249) Krnić ud. Ljubomira Marija, r. Batalo, 3 člana, Primišlje
187. (440) Krnić Jovana Mićo, 6 članova, Zbjeg
188. (76) Krnić ud. Rade Sofija, r. Tepavac, 3 člana, Primišlje
189. (490) Krnić Dušana Veco, 3 člana, Zbjeg
190. (457) Kukić Miloša Dane, 5 članova, Kord. Ljeskovac
191. (487) Kukić Bože Đuro, 4 člana, Primišlje
192. (62) Kukić Miloša Đuro, 3 člana, Kord. Ljeskovac
193. (6) Kukić ud. Novaka Draginja, r. Kukić, 9 članova, Zbjeg
194. (423) Kukić Stevana Dušan, 5 članova, Kord. Ljeskovac
195. (34) Kukić Dušana Ilija, 3 člana, Primišlje
196. (140) Kukić Petra Ilija, 4 člana, Primišlje
197. (488) Kukić Stane Ilija, 1 član, Primišlje
198. (23) Kukić Save Milan, 1 član, Primišlje
199. (459) Kukić Rade Pane, 6 članova, K. LJskovac
200. (476) Kukić Milana Pavao, 8 članova, Primišlje
201. (450) Kukić Miloša Rade, 7 članova, K. Ljeskovac
202. (354) Kukić Mile Simo, 3 člana, Primišlje
203. (233) Kurjega Todora Dušan, 6 članova, Zbjeg
204. (181) Kuruzović Nikole Mile, 5 članova, Cetingrad
205. (319) Kuzmanović Jove Milan, 6 članova, Slušnica
206. (225) Kvočka Miloša Đuro, 10 članova, Broćanac
207. (451) Kvočka ud. Rade Lata, r. Mudrić, 4 člana, Broćanac
208. (448) Kvočka Milovana Milan, 8 članova, Broćanac
209. (262) Lalić Mile Bogdan, 1 član, Lipovača
210. (157) Lalić Uroša Miloš, 3 člana, Lipovača
211. (150) Lalić Petra Mile, 10 članova, Lipovača
212. (137) Lalić Nikole Rade, 4 člana, Lipovača
213. (144) Livada Petra Dušan, 11 članova, Primišlje
214. (267) Livada Luke Ilija, 8 članova, Primišlje
215. (340) Livada ud. Dušana Naka, r. Kukić, 4 člana, Primišlje
216. (64) Lovrić Milića Dragić, 5 članova, Cvijanović Brdo
217. (228) Lovrić ud. Milana Dragica, r. Kukić, 4 člana, Cvijanović Brdo
218. (213) Lovrić Rade Miloš, 10 članova, Cvijanović Brdo
219. (418) Lovrić Filipa Milić, 7 članova, Cvijanović Brdo
220. (169) Lovrić Đure Milutina, 2 člana, Cvijanović Brdo
221. (375) Lovrić Petra Mirko, 8 članova, Cvijanović Brdo
222. (32) Majstorović Jovana Milutin, 3 člana, Kord. Ljeskovac
223. (15) Malkoč Ante Mile, 6 članova, Furjan
224. (131) Mandić Đure Dušan, 6 članova, Bogovolja
225. (405) Marjanović ud. Dragića Bosiljka, r. Tepavac, 3 člana, Broćanac
226. (206) Marjanović Nikole Čedo, 4 člana, Kord. Ljeskovac
227. (48) Marjanović ud. Đure Marija, r. Dragić, 4 člana, Kord. Ljeskovac
228. (413) Matijević Nikole Dmitar, 4 člana, Krstinja, kot. Vojnić
229. (10) Matješić Franje Jelena, r. Medved, 6 članova, Furjan
230. (159) Mazinjanin Milića Đuro, 5 članova, Primišlje
231. (203) Miladinović Stevana Rade, 4 člana, Kord. Ljeskovac
232. (164) Miladinović ud. Rade Sofija, r. Matijević, 4 člana, Močila
233. (491) Milanović Ilije Dmitar, 7 članova, Kord. Ljeskovac
234. (270) Milanović Đure Ilija, 4 člana, Mašvina
235. (492) Milić Milovana Petar, sam, Primišlje
236. (155) Milić Vasilija Rade, 7 članova, Crno Vrelo
237. (454) Milković ud. Mile Anđelija, r. Ralić, 6 članova, Primišlje
238. (190) Milković Dragića Dane, 6 članova, Primišlje
239. (189) Milković Rade Dragan, 8 članova, K. Ljeskovac
240. (72) Milković Pavla Ilija, 8 članova, Primišlje
241. (1) Milković Đure Mane, 3 člana, Tobolić
242. (223) Milković Luke Mićo, 5 članova, Tobolić
243. (408) Milković Ilije Mile, 4 člana, K. Ljeskovac
244. (85) Milković Milića Milovan, 7 članova, Tobolić
245. (442) Milković Milovana Milutin, 3 člana, Crno Vrelo
246. (442) Milković Steve Ostoja, 6 članova, K. Ljeskovac
247. (81) Milković Samojlija Petar, 7 članova, Tobolić
248. (245) Milković Đure Stevan, 5 članova, Obljajac (Primišlje)
249. (258) Miljković Milića Danica, 3 člana, K. Ljeskovac
250. (271) Miljković Save Rafailo, 7 članova, Tobolić
251. (207) Milošević ud. Milana Bosiljka, r. Kvočka, 3 člana, Broćanac
252. (187) Milošević ud. Dragića Dragica, r. Tepavac, 3 člana, Broćanac
253. (73) Milošević Đure Dušan, 2 člana, Primišlje
254. ( ) Milošević Miloša Jovan, 6 članova, Broćanac
255. (99) Milošević Rade Radiša, 3 člana, Broćanac
256. (232) Milošević ud. Rade Sofija, r. Trbojević, 7 članova
257. (186) Milošević ud. Milovana Sofija, r. Roknić, 3 člana, Broćanac
258. (147) Mladen ud. Dragića Milica, r. Vujaklija, 4 člana, Crno Vrelo
259. (147) Mladen Rade Miloš, 7 članova, Crno Vrelo
260. (146) Mlađen Milića Ljubomir, 8 članova, Crno Vrelo
261. (66) Momčilović Dušana Branko, 4 člana, Močila
262. (95) Momčilović Rade Ilija, 5 članova, Močila
263. (253) Momčilović Nikole Jovan, 7 članova, Močila
264. (41) Momčilović Ilije Nikola, 10 članova, Močila
265. (8) Momčilović ud. Janka Sara, r. Kosanović, 2 člana, Močila
266. (259) Mudrić Nikole Milan, 13 članova, Mudrić Selo
267. (188) Mudrić Milana Milka, r. Tepavac, 5 članova, Močila
268. (292) Mutić Petra Miloš, 7 članova, Primišlje
269. (216) Ninković Miloša Nikola, 5 članova, Cvijanović Brdo
270. (215) Ninković Sime Stevan, 5 članova, Cvijanović Brdo
271. (299) Novaković ud. Milutina Marija, r. Juzbašić, 4 člana, Primišlje
272. (426) Novaković Ninka Ninko, 6 članova, Cvijanović Brdo
273. (411) Opačić Miladina Marko, 9 članova, Kordunski Ljeskovac
274. (42) Opačić Petra Rade, 9 članova, Kordunski Ljeskovac
275. (121) Opačić Todora Vasilije, 6 članova, Primišlje
276. (474) Opačić Pavla Vaso, 5 članova, Primišlje
277. (396) Pajić Jove Miloš, 4 člana, Krstinja, kot. Vojnić
278. (435) Paravina ud. Miće Dušanka, r. Rodić, 4 člana, Kord. Ljeskovac
279. (170) Paravina ud. Nikole Milica, r. Vojvodić, 3 člana, Kord. Ljeskovac
280. (238) Pašić ud. Milana Lata, r. Pašić, 8 članova, Kord. Ljeskovac
281. (119) Pašić Uroša Mane, 1 član, Broćanac
282. (118) Pešić Bože Petar, 4 člana, Broćanac
283. (182) Pavlović Sime Dragić, 6 članova, Mračaj, kot. Vojnić
284. (134) Pavlović Mile Marko, 6 članova, Mračaj, kot. Vojnić
285. (179) Pavlović Sime Petar, 7 članova, Mračaj, kot. Vojnić
286. (91) Pekeč Mihajla Ilija, 4 člana, Primišlje
287. (371) Pekeč Todora Ilija, 12 članova, Primišlje
288. (427) Pekeč ud. Đure Ljuba, r. Peurača, 6 članova, Klokoč, kot. Vojnić
289. (356) Pekeč ud. Dušana Ljuba, r. Bjelopetrović, 1 član, Primišlje
290. (430) Pekeč Nikole Milan, 3 člana, Klokoč, kot. Vojnić
291. (338) Petić Sime Đuro, 6 članova, Tobolić
292. (484) Petić Luke Nikola, 3 člana, Tobolić
293. (364) Petić Jovana Rade, Tobolić
294. (99) Petić Rade Sava, 8 članova, Tobolić
295. (273) Petić Mile Stanko, 8 članova, Primišlje
296. (80) Petković Janka Dragić, 8 članova, Zbjeg
297. (141) Petković Mane Dragić, 7 članova, Zbjeg
298. (82) Petković Ilije ud. Cuka, r. Kosanović, 4 člana, Zbjeg
299. (264) Petković Jovana Mane, 7 članova, Zbjeg
300. (127) Petričić Milana Nikola, 2 člana, Cetingrad
301. (201) Petrović ud. Petra Milja, r. Korać, Široka Rijeka, Vojnić
302. (163) Peurača Nikole Milan, 5 članova, Dunjak, kot. Vojnić
303. (458) Pilja Jovana Mile, 7 članova, Kord. Ljeskovac
304. (287) Pilja ud. Pavla Milica, r. Adžibaba, 5 članova, Primišlje
305. (256) Pilja ud. Dušana Milica, r. Torbić, 5 članova, Primišlje
306. (393) Pjevac Petra Ilija, 7 članova, Primišlje
307. (391) Pjevac Rade Milivoj, 4 člana, Primišlje
308. (88) Pjevac Mile Milan, 7 članova, Tobolić
309. (109) Pjevac ud. Milovana Milka, r. Pjevac, 3 člana, Primišlje
310. (226) Pjevac Save Nikola, 4 člana, Tobolić
311. (36) Pjevac Dmitra Rade, 3 člana, Kord. Ljeskovac
312. (329) Pjevac Sime Simo, 4 člana, Primišlje
313. (235) Pjevac Nikole Svetozar, 5 članova, Tobolić
314. (236) Polovina Milana Pavao, 6 članova, Zbjeg
315. (297) Polovina Pave Rade, 5 članova, Rakovac
316. (210) Popović Todora Dušan, 9 članova, Zbjeg
317. (222) Popović Mane Dane, 8 članova, Močila
318. (455) Polovina Janka Rade, 10 članova, Smoljanac
319. (139) Popović Miloša Milan, 6 članova, Zbjeg
320. ( ) Popović Rade Dušanka, 4 člana, Zbjeg
321. (318) Popović ud. Mile Kata, r. Dražić, 4 člana, Slušnica
322. (345) Popović Ilije Marko, 2 člana, Zbjeg
323. (358) Popović Milana Miloš, 5 članova, Zbjeg
324. (369) Popović Mile Milan, 5 članova, Smoljanac
325. (110) Pozdan Ilije Milan, 4 člana, K. Ljeskovac (odselili u Bašku)
326. (17) Pozdan Luke Milija, r. Zinajić, 5 članova, Mašvina
327. (148) Pozdan Stojana Miloš, 5 članova, Mašvina
328. (367) Pozdan Petra Lata, 5 članova, Mašvina
329. (129) Pozdan Nikole Vlade, 10 članova, Mašvina
330. (221) Pražić Laze Milić, 4 člana, Krstinja, Vojnić
331. (333) Prodanović Stevana Mile, 6 članova, Trak
332. (132) Pucar Janka Đuro, 7 članova, Cetingrad
333. (75) Radaković Dmitra Miladin, 8 članova, St. Kršlja
334. (328) Radaković Đure Rade, 1 član, St. Kršlja
335. (386) Radaković Petra Radovan, 3 člana, St. Kršlja
336. (362) Radeka Dragoja Milan, 4 člana, Bogovolja
337. (103) Radočaj ud. Stevana Bara, r. Cindrić, 1 član, Cvitović
338. (14) Rakić Dobre Stevan, 3 člana, Kord. Ljeskovac
339. (335) Rakinić Bože Milutin, 6 članova, Tuk
340. (244) Rakinić ud. Sime Sava, r. Milković, 4 člana, Tuk
341. (190) Ralić Miladina Dmitar, 1 član, Primišlje
342. (352) Ralić ud. Ilije Milka, r. Opačić, 3 člana, Primišlje
343. (192) Ralić Ilije Miloš, 1 član, Primišlje
344. (255) Ralić Đure Nikola, 7 članova, Primišlje
345. (173) Rašić Đure Jovan, 3 člana, Gejkovac, kot. Vojnić
346. (38) Retić ud. Mile Simica, r. Perić, 6 članova, Kremen
347. (25) Ribić ud. Nikole Jeka, r. Popović, 2 člana, Široka Rijeka, kot. Vojnić
348. (12) Rodić Mile Marko, 6 članova, Sadilovac, Slunj
349. (370) Rodić Stane Todor, 1 član, Smoljanac
350. (482) Roknić Save Nikola, 6 članova, Broćanac
351. (301) Rončević Save Nikola, 9 članova, Primišlje
352. (388) Savić ud. Ilije Anđelija, r. Batalo, 2 člana, Primišlje
353. (489) Savić Nikole Đuro, sam, Primišlje
354. (431) Savić Steve Miloš, 8 članova, Žrvnica
355. (45) Sekulić Bože Bogdan, 7 članova, Tobolić
356. (153) Sekulić Mile Đuro, 6 članova, Tobolić
357. (263) Sekulić Miloša Ilija, 7 članova, Tobolić
358. (220) Sekulić Vasilja Ljuban, 7 članova, Tobolić
359. (152) Sekulić Đure Mile, 9 članova, Tobolić
360. (242) Sekulić Bože Mile, 10 članova, Tobolić
361. (257) Sekulić Mane Milić, 6 članova, Tobolić
362. (467) Sekulić Miloša Sava, 6 članova, Tobolić
363. (281) Sekulić Đure Vladimir, 6 članova, Tobolić
364. (289) Sekulić Mile Vojo, 6 članova, Tobolić
365. (276) Simić Milića Mile, 4 člana, Primišlje
366. (63) Simić Ilije Stevo, sam – nije se nastanio
367. (277) Smiljanić Arsenija Ilija, 3 člana, Kord. Ljeskovac
368. (278) Smiljanić Arsenija Rade, 5 članova, Kord. Ljeskovac
369. (78) Smoljanović Nikole Miloš, 7 članova, Primišlje
370. (400) Smoljančević Mihajla Simo, 4 člana, Broćanac
371. (105) Soleša ud. Rade Ljuba, r. Zdjelar, 2 člana, Kord. Ljeskovac
372. (174) Sremac Petra Milan, 1 član, Svinjarica, kot. Vojnić
373. (217) Stanić Marka Đuro, 9 članova, Zbjeg
374. (322) Stanić Nikole Spasoje, 7 članova, Zbjeg
375. (341) Stojaković ud. Dušana Milija, r. Kukić, 5 članova, Primišlje
376. (296) Stojaković Mojsije, 5 članova, Primišlje
377. (202) Stokrp Mile Lazo, 6 članova, Široka Rijeka, kot. Vojnić
378. (387) Svilar Nikole Aleksa, 4 člana, Smoljanac
379. (156) Svilar ud. Marka Anka, r. Studen, 3 člana, Sadilovac
380. (466) Šaša ud. Blagoja Ljubica, r. Pjevac, 5 članova, Primišlje
381. (180) Šaša Dragana Miloš, 3 člana, Kord. Ljeskovac
382. (307) Šatlan Đure Miloš, 3 člana, Primišlje
383. (165) Škorić ud. Petra Milica, r. Mudrić, 5 članova, Podcetin
384. (252) Škrbina Ninka Milovan, 5 članova, Primišlje
385. (177) Španović Bože Marko, 4 člana, Jagrovac, kot. Vojnić
386. (178) Španović Laze Mile, 5 članova, Jagrovac, kot. Vojnić
387. (120) Španović Gaje Mile, 7 članova, Krstinja, kot. Vojnić
388. (419) Šupica Ilije Milan, 10 članova, iz Ljupče
389. (417) Šupica Marka Milan, 4 člana, iz Ljupče
390. (44) Šupica Ilije Mane, 8 članova, iz Ljupče
391. (436) Šupica Stevana Petar, 5 članova, iz Ljupče
392. (377) Šušnjar Milovana Đuro, 6 članova, Primišlje
393. (327) Šušnjar Rade ud. Milica, r. Vunduk, 7 članova, Primišlje
394. (19) Tadić Marka Dušan, 1 član, Komesarac
395. (463) Tarabić Milovana Mile, 13 članova, Komesarac
396. (406) Tatalović Miladina Dragica, 3 člana, St. Kršlja (odselila 1947. u Kordun)
397. (68) Tatalović Mile Mićo, 6 članova, K. Ljeskovac
398. (461) Tepavac ud. Miloša Anica, r. Batalo, 4 člana, Slušnica
399. (30) Tepavac Bogdana Đuro, 4 člana, Slušnica
400. (432) Tepavac Milovana Đuro, 8 članova, Slušnica
401. (70) Tepavac Marka Đuro, 6 članova, Lipar
402. (321) Tepavac ud. Jove Janja, r. Tepavac, 5 članova, Slušnica
403. (133) Tepavac Petra Mićo, 10 članova, Slušnica
404. (407) Tepavac Dmitra Milan, 9 članova, Močila
405. (47) Tepavac Sime Mile, 9 članova, Kord. Ljeskovac
406. (315) Tepavac Vuke Mile, 3 člana, Slušnica
407. (433) Tepavac Đure Milovan, 4 člana, Slušnica
408. (176) Tepavac Dane Milovan, 6 članova, Močila
409. (434) Tepavac Mile Nikola, 3 člana, Slušnica
410. (197) Tepavac Marka Nikola, 3 člana, Slušnica
411. (31) Tepavac Đure Pajo, 7 članova, Slušnica
412. (445) Topić Đure Dragić, 8 članova, Broćanac
413. (98) Tepavac Mihajla Đuro, 4 člana, Broćanac
414. (401) Topić Dragića Mane, 11 članova, Broćanac
415. (209) Torbić Ignjatija Đuro, 6 članova, Primišlje
416. (392) Torbić ud. Sime Mila, r. Tumara, 2 člana, Tobolić
417. (381) Torbić ud. Ilije Smiljana, r. Višnjić, 6 članova, Tržić
418. (138) Torbić Stevana Jovan, 11 članova, Primišlje
419. (185) Trbojević Rade Dušan, 4 člana, Bogovolja
420. (83) Trbojević Bože Rade, 7 članova, Zbjeg
421. (100) Trbojević ud. Đure Sara, r. Kosanović, 3 člana, Močila
422. (204) Trbojević Mile Rade, 2 člana, Močila
423. (241) Tumara Milovana Milić, 10 članova, Tobolić
424. (39) Tumara Milovana Nedeljko, 3 člana, Kord. Ljeskovac
425. (55) Turkalj Ivana Ivan, 5 članova, Donja Glina
426. (247) Uzelac Mile Branko, 8 članova, Smoljanac
427. (355) Uzelac Marka Dušan, 4 člana, Sadilovac
428. (306) Uzelac ud. Dane Ljubica, r. Vignjević, 7 članova, Smoljanac
429. (361) Uzelac Janka Miloš, 4 člana, Sadilovac
430. (325) Vejin Mane Danica, 3 člana, Kord. Ljeskovac
431. (166) Vergaš ud. Dušana Marija, r. Kosić, 4 člana, Široka Rijeka, kot. Vojnić
432. (251) Vidović ud. Ilije Marija, r. Juzbašić, 4 člana, Primišlje
433. (283) Vidović ud. Mile Miljka, r. Katić, 9 članova, Primišlje
434. (493) Vidović Milovana Milić, 7 članova, Primišlje
435. (300) Vidović Milovana Rade, 8 članova, Primišlje
436. (54) Vojvodić Rade Mile, 10 članova, Kord. Ljeskovac
437. (363) Vojvodić Ilije Nikola, 8 članova, St. Kršlja
438. (261) Vorkapić Milovana Mane, 3 člana, Mudrić Selo
439. (414) Vorkapić Miće Petar, 8 članova, Močila
440. (414) Vorkapić Miće Petar, 8 članova, Močila
441. (260) Vorkapić Milovana Petar, 6 članova, Mudrić Selo
442. (480) Vranješ Mile Milan, 7 članova, Cetingrad
443. (211) Vučković Stanka Dragić, 7 članova, Cvijanović Brdo
444. (154) Vučković ud. Mile Jeka, r. Kosijer, 7 članova, Cvijanović Brdo
445. (61) Vučković Nikole Milan, 4 člana, Cvijanović Brdo
446. (49) Vučković Cvije Nikola, 5 članova, Mračaj, kot. Vojnić
447. (366) Vučković Bogdana Milutin, 7 članova, Bandino Selo
448. (193) Vujaklija Rade Bogdan, 3 člana, Klokoč, kot. Vojnić
449. (58) Vujaklija Petra Đuro, 3 člana, Cvijanović Brdo
450. (398) Vujaklija Dragana Mile, 3 člana, Cvijanović Brdo
451. (35) Vujaklija ud. Mile Milka, r. Vujaklija, 5 članova, Cvijanović Brdo
452. (191) Vujaklija Tome Nikola, 7 članova, Cvijanović Brdo
453. (88) Vuković Jovana Rogić, 8 članova, Srpski Blagaj
454. (13) Vukas Mane Ilija, 3 člana, Močila
455. (183) Vukas Ilije Mile, 4 člana, Kord. Ljeskovac
456. (444) Vukas Petra Milovan, 5 članova, Močila
457. (449) Vukas Ilije Nikola, 4 člana, Močila
458. (477) Vukelić Jovana Dragić, 3 člana, Zbjeg
459. (265) Vukelić ud. Đure Dragica, r. Dodik, 8 članova, Zbjeg
460. (266) Vukelić Spasoje Đuro, 6 članova, Zbjeg
461. (89) Vukelić Rade Ilija, 4 člana, Tobolić
462. (272) Vukelić Uroša Miloš, 2 člana, Kord. Ljeskovac
463. (50) Vukojević Ilije Ljubomir, 5 članova, Bogovolja
464. (360) Vuković Petra Lazo, 8 članova, Smoljanac
465. (162) Vuletić ud. Stanka Dragica, r. Vukobratović, 4 člana, Klokoč, kot. Vojnić
466. (199) Vuletić Nikole Milutin, 1 član, Brusovača, kot. Vojnić
467. (290) Vunduk Rade Simo, 5 članova, Primišlje
468. (234) Zdjelar Đure Dane, 5 članova, Broćanac
469. (168) Zdjelar ud. Milutina Jeka, r. Perač, 1 član, Furjan
470. (167) Zdjelar Vasilija Milan, 5 članova, Furjan
471. (195) Zec Mile Dragan, 1 član, Mašvina
472. (465) Zec Đure Draginja, 2 člana, Primišlje
473. (240) Zec ud. Steve Milica, r. Momčilović, 3 člana, Mašvina
474. (308) Zec. ud. Ilije Kata, r. Torbić, 1 član, Mašvina
475. (446) Zec Dušana Todor, 7 članova, Mašvina
476. (346) Zinajić ud. Milana Ana, r. Bosnić, 3 člana, St. Kršlja
477. (107) Zinajić Mile Đuro, 4 člana, Mašvina (odselio 1948.)
478. (104) Zinajić ud. Milana Mila, r. Zinajić, 2 člana, Cvijanović Brdo
479. (175) Zinajić Jove Nikola, 6 članova, Mašvina
480. (334) Zinajić Milovana Vlado, 1 član, Mašvina, kot. Slunj
481. (135) Zobenica Mihajla Đuro, 6 članova, Kord. Ljeskovac
482. (273) Zobenica Mihajla Mane, 9 članova, Kord. Ljeskovac
483. (316) Zoroja ud. Đure Kata, r. Ralić, 4 člana, Močila
484. (309) Zoroja Nikole Petar, 5 članova, Močila
485. (429) Zubović Mane Nikola, 9 članova, Žrvnica
486. (463) Živković Stanka Mihajlo, 4 člana, Krstina (vratio se u Kordun)
IZVOR: S V E T O Z A R L I V A D A, DUŠAN LIVADA • MILKA ILIĆ LIVADA • ĐURO ZATEZALO • DRAGAN CVJETIĆANIN • MILAN MILKOVIĆ, K O R D U N S K I R E K V I J E M, EUROKNJIGA, Zagreb, 2008.
5. jul 2017. u 17:20
vojislav ananić
SOMBOR
(SOMBOR / SOMBOR / ZOMBOR /ZOMBOR)
Nalazi se u severozapadnom delu Vojvodine, na Velikom kanalu Bezdan-Bečej i na vodoraskršću kanala Dunav-Tisa-Dunav. Nastao je između XII i XIII veka, na jednom od ostrva u spletu močvara reke Mostonge. Osnovao ga je jedan od ugarskih kraljeva (pretpostavlja se da je to bio kralj Ištvan, sin Bele IV) i najverovatnije od tada nosi naziv Sent Mihalj. Od XIV veka nalazi se u posedu plemićke porodice Cobor. Ugarski kralj Matija Korvin dozvolio je ovoj porodici da 1469. godine podigne utvrđenje radi zaštite od Turaka, ali su ga Turci ipak osvojili 1541. godine. Tadašnje naselje, od 1543. godine poznato pod nazivom Sombor, pripalo je budimskom vilajetu i nalazilo se pod turskom vlašću sve do 1687, kada je ušlo u sastav Habzburške monarhije. Sombor je imao status vojničke varoši od 1717. do 1745. godine, kada je razvojačen i stavljen pod županijsku vlast. Povelju slobodnog kraljevskog grada stekao je 1749, a središte Bačko-bodroške županije postao je 1786. godine.
Stanovništvo Sombora činili su Bunjevci, Mađari, Nemci, Srbi i Jevreji. Jedna od osnovnih privrednih grana u gradu bila je zemljoradnja, ali su nakon 1749. godine stvoreni bolji uslovi i za razvoj zanatstva i trgovine. Tako će tridesetih godina XIX veka u Somboru raditi pivara, tekstilna tvornica, mlinovi i niz manufakturnih zanatskih radionica. Železničku vezu sa Segedinom grad je dobio 1869. godine, a električnu centralu 1905. godine. Već krajem XIX veka, intenzivno je sprovođeno ozelenjavanje Sombora, po kome je on, pored čuvenih fijakera, prepoznatljiv i danas. Svojevrsno obeležje grada su svakako i pojedine značajne građevine kao što su Župni dvor (1743), rimokatolička crkva Svetog trojstva (1763), srpska Velika saborna crkva posvećena Jovanu Preteči (1790), županijska zgrada (izgrađena 1808, a današnji izgled dobila je 1882) u kojoj se čuva poznata slika Ferenca Ajzenhuta Bitka kod Sente. Gradska kuća sazidana je na mestu nekadašnjeg kaštela grofa Jovana Brankovića (1842).
Sombor je još od XVIII veka poznat po veoma razvijenom školstvu. Već 1759. godine u gradu je radila četvororazredna škola srednjoškolskog tipa, koju je osnovala srpska pravoslavna crkvena opština. Godine 1763. osnovana je prva viša Gramatikalna škola. Gradski magistrat je 1767. godine osnovao školu sa nastavom na srpskom i grčkom jeziku, a od 1778. godine radi učiteljska škola – Norma, koju je osnovao Avram Mrazović. U Sombor je 1816. godine iz Sentandreje preseljena Srpska učiteljska škola – preparandija.
Društveni život u Somboru bio je dosta razvijen već početkom XIX veka. Jedna od najstarijih mađarskih kasina osnovana je upravo u Somboru (1844), a godinu dana kasnije počela je sa radom i prva srpska čitaonica. Narodno pozorište u Somboru osnovano je 1882. godine.
Iz ovog živopisnog bačkog grada potiču mnoge značajne ličnosti iz javnog, kulturnog i političkog života. Među njima su književnik Veljko Petrović i slikar Milan Konjović.
IZVOR: koliko se poznajemo, iz istorije nacionalnih zajednica u Vojvodini, IX izdanje, Novi Sad, 2014. god.