Peć i okolna sela

11. jun 2012.

komentara: 57

Opština Peć:

Alagina Reka, Babiće, Barane, Belo Polje, Blagaje, Boge, Brežanik, Brestovik, Brolić, Bučane, Velika Jablanica, Veliki Štupelj, Vitomirica, Vragovac, Vranovac, Glavičica, Glođane, Goraždevac, Grabovac, Dobri Do, Drelje, Dubovo, Dubočak, Duganjive, Zagrmlje, Zahać, Zlopek, Jablanica, Jošanica, Klinčina, Kosurić, Kotradić, Košutane, Krstovac, Kruševac, Kućište, Labljane, Laz Belopać, Lipa, Lođa, Ložane, Lugađija, Ljevoša, Lješane, Ljubenić, Ljutoglava, Mala Jablanica, Mali Štupelj, Maljeviće, Milanovac, Nabrđe, Naklo, Nepolje, Novi Raušić, Novo Selo, Ozrim, Osoje, Pašino Selo, Pepiće, Peć, Pištane, Plavljane, Počešće, Radavac, Raušić, Rašić, Romune, Rosulje, Ruhot, Svrke, Siga, Trebović, Trstenik, Turjak, Ćuška, Hadžovići, Crni Vrh, Čelopek, Čungur i Škrelje.

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (57)

Odgovorite

57 komentara

  1. Vojislav Ananić

    LJEŠANE

    Selo se napazi oko jedanaest kilomegara jugoistočno od Peći. Svojim većim delom je u ravnici pored Pećke Bistrice. Deli se na četiri zaseoka: Lugadžije, Staro selo (Lješane), Zabran i Dvadeset kuća. U naselju Dvadeset kuća živeli su pretežno doseljenici iz Crne Gore. Danas u ovom zaseoku živi samo jedna srpska porodica. Staro Selo je pored Pećke Bistrice na lokalitetu Podovi. Selo je vrlo staro. Kažu da potiče „iz rimskog vremena“. Na ovom lokalitetu postojali su ostaci neke stare građevine. Jedna kamena ploča „sa rimskim napisom” odneta je u Beograd još 1949. godine.
    Selo nema svoje groblje, nego se sahranjuju u Glavičici.
    Selo nema osnovnu škopu, nego deca uče u Glavičici.
    U selu živi šesnaest srpskih porodica. Sem jedne starinačke, koja ne zna ništa bliže o svom poreklu, ostape su iz Crne Gore (neke od njih su u Metohiju doseljene još u prošlom veku).
    Etnici: Lješanac i Lješanka; ktetik: lješanski.
    Informatori: Dušan Kastratović (67 g.), Milisav Babović (63) i Milun Matović (75).

    Prezimena:

    Babović Jedna kuća. Doselili su se iz Budimlje kod Ivangrada 1934. godine. Slava Aranđelovdan. Informator Milisav Babović (63 g.).
    Vujičić, jedna kuća. Starinom su iz Rovaca Šekularskih. Živeli su oko četrdeset godina u selu Dešilovu kod Prokuplja. Ovde su od 1932. godine. Slava Sveti Đorđe. Informator Milutin Vujičić (70 g.).
    Darmanović, jedna kuća. Sgarinom su iz Brskuta u Crnoj Gori. Oko 1934. godine naselili su se u Zlopek kod Peći. Ovde su od 1964. godine. Slava Ivanjdan. Informator Milovan Darmanović (46 g.).
    Kastratović, osam kuća. Starinom su iz Konjuha u Vasojevićima, odakle su prešli početkom devetnaestog veka u Crni Lug kod Istoka. Kasnije su živeli u Budisavcu, Glavičici, Goraždevcu i Naglavcima. U Lješane su prešli 1929. godine. Slava Sveti_Aleksandar. Informator Dušan Kastratović (67 g.).
    Matović, jedna kuća. Starinom su iz Šekulara. Ovde su više od pedeset godina. Slava Sveti Jovan. Informator Milun Matović (75 g.).
    Obradović, jedna kuća. Vode poreklo sa Njeguša. Kasnije su živeli u Lubnicama kod Ivangrada. Ovde su od 1967. godine. Slava Vasilevdan. Informator Vukota Obradović (43 g.).
    Perišić, jedna kuća. Ne čuvaju predanje o poreklu. Najstariji su stanovnici Lješana. Slava Sveti Nikola. Informator Milovan Perišić (51 g.).
    Raičković, jedna kuća. Starinom su iz Lješanske nahije, odakle su se u ovo selo doselili 1930. godine. Slava Petkovdan. Informator Milovan Raičković (65 g.).
    Crnolužanin. Porodični nadimak Kastratovića. Informator Dušan Kastratović.
    Šarić, jedna kuća. Doselili su se iz sela Šekulara 1932. godine. Slava Sveti Jovan. Informator Dostana Šarić (75 g.).

    Izvor: DANILO STIJOVIĆ – ONOMASTIKA DELA SEVERNE METOHIJE

  2. Vojislav Ananić

    ROMUNE

    Romune je smešteno u ravnici pored Pećke Bistrice. Od Peći je udaljeno oko devet kilometara i pripada opštini Peć. Deli se na Gornji i Donji Romun. U selu žive dve srpske porodice i oko pedeset šiptarskih. (U nekoliko poslednjih godina odavde se odselilo pet srpskih porodica.)
    Selo nema svoje groblje, nego se sahranjuju u Goraždevcu ili Glavičici.
    Deca osnovnu školu uče u Glavičici. Ove dve srpske porodice veruju da su negde iz Bugarske, u šta ih uverava i ranije prezime Bugarević.
    Etnici: Romunjanin; Romunka; ktetik: romunski.
    Informator: Milivoje Dimić (65 god.)
    Bugarević. Ranije prezime porodice Dimić. Informator Milivoje Dimić.
    Dimić, dve kuće. Misle da su porekpom Bugari. Ranije su živeli u selu Blagaje. Slava Sveti Nikola; mapa slava Sveti Nikola. Informator Milivoje Dimić (65 g.).

    Izvor: DANILO STIJOVIĆ – ONOMASTIKA DELA SEVERNE METOHIJE

  3. Vojislav Ananić

    LABLJANE

    Selo se nalazi oko osam kilometara jugoistočno od Peći. Od magistralnog puta Peć-Priština udaljeno je oko jedan kilometar. Deli se na Gornje i Donje Labljane. Na zapadnoj strani sela postoji veliki hrast. Na tom je mestu, po predanju, bila crkva. Ne postoji, sem toga, nikakav drugi podatak o njenom postojanju. Na ovom su se mestu, doskoro, sakupljali u vreme nekih verskih praznika. Tu je i neko vrlo staro groblje, koje se samo delimično sačuvalo. Nemaju svoje groblje, nego se sahranjuju u susednom selu Zahaću.
    Selo nema osnovnu školu, nego deca uče u Zahaću.
    U selu živi jedanaest srpskih porodica i oko pedeset šiptarskih. Pet srpskih porodica su starinačke, pet ih je došpo iz Crne Gore u novije vreme, dok je jedna došla iz Vranja pre trideset godina.
    Etnici: Labljanac i Labljanka; ktetik: labljanski.
    Informatori: Aleksandar Gašić (48 g.) i Miloš Vulević (55).
    Prezimena
    Vulević, jedna kuća. Došli su iz Trešnjeva (Vasojevići) 1918. godine u Glavičicu, a u ovo selo prešli 1921. Slava Sveti Aranđeo, Informator Jela Vulević (73 r.).
    Vulević, tri kuće. Ne čuvaju predanje o poreklu. Ovde su živeli i u tursko vreme. Slava Sveti Jovan. Informator Vladimir Vulević (51 g.).
    Vulević, jedna kuća. Informatorov otac doveden u kuću Vulevića iz Goraždevca. Tamo se prezivao Vulikić. Starinom su iz Crne Gore. Slava Sveti Đorđe. Informator Miloš Vulević (55 g.).
    Vulikić. Ranije prezime jedne kuće Vulevića. Informator Miloš Vulević.
    Gašić, tri kuće. Doselili su se u Metohiju iz Morače oko 1908. godine. Prethodno su živeli u Istoku i Ljutoglavi. Slava Sveti Aranđeo; mala slava Sveti Aranđeo. Informator Đorđe Gašić (78 g.).
    Đorđević, jedna kuća. Pre trideset godina došli su iz Vranja. Slava Sveti Aranđeo. Informator Dragica Đorđević (70 g.).
    Kizić, jedna kuća. Ranije su živeli u selu Čabiću, a ovde su od 1972. godine. Slava Sveti Đorđe; mala slava Đurđevdan. Informator Radojica Kizić (39 g.).
    Čukić, jedna kuća. Došli su 1927. godine iz Trešnjeva (Vasojevići). Slava Aranđelovdan. Informator Vukašin Čukić (37 g.).

    Izvor: DANILO STIJOVIĆ – ONOMASTIKA DELA SEVERNE METOHIJE

  4. Vojislav Ananić

    ZAHAĆ

    Zahać se nalazi oko sedam kilomegara jugoistočno od Peći. Selo je locirano na blagoj strmini s desne strane auto-puta Peć-Priština. Čitav teren od Zahaća do Gornjih Plavljana pripadao je Pećkoj patrijaršiji. Stariji naziv sela je Hvosno. I danas se tako zove železnička stanica u ovom mestu. Selo se deli na Gornje i Donje selo, sa zaseocima Mala i Velika bašta i Begova mala.
    Groblje je vrlo staro. Sačuvalo se mnoštvo starih krstova i nadgrobnih ploča. Kažu da je tu ranije lostojala crkva. Stariji meštani sećaju se kapele na ovom groblju. Neke šiptarske porodice, kao relikviju, čuvaju posuđe sa krstovima nađenim na ovom groblju.
    Selo ima četvororazrednu osnovnu školu za srpsku decu i osmorazrednu za šiptarsku. Srpska deca osnovnu školu uče dalje u susednom selu Glavičici.
    U Zahaću živi dvanaest srpskih i oko pedeset šiptarskih porodica. Od srpskih porodica devet su u novije vreme došle iz Crne Gore, dok su tri starinačke (i one čuvaju predanje da su nekada davno došle iz Crne Gore).

    Etnici: Zaćanin i Zaćanka; ktetik: zaćanski. Informatori: Veličko Marjanović (75 g.) i Miloš Bojanić (60).

    Prezimena

    Bojanić, jedna kuća. Doselili su se iz Lješanske nahije 1930. godine. Slava SvetaJZetka. Informator Miloš Bojanić (60 g.).
    Vratnica, jedna kuća. Starinom su iz Lješkopolja u Crnoj Gori, odakle su se doselili 1933. godine. Slava Sveti Vračevi; mala slava Sveti Vračevi. Informator Savo Vratnica (71 g.).
    Vujović, jedna kuća. Doselili su se iz Crmničke nahije 1940. godine. Slava Sveti Aranđeo. Informator Jokana Vujović (67 g.).
    N
    Đorović, jedna kuća. Doselili su se iz Šekulara oko 1920. godine. Slava Đurđevdan Informator Danica Đorović (48 g.).
    Korićanin, jedna kuća. Starinom su iz Martinovića u Crnoj Gori. Ovde su živeli i u tursko vreme. Slava Sveti Jovan; mala slava Sveti Jovan. Informator Todorka Korićanin (74 g.).
    Marijanović, četiri kuće. Doselili su se iz Trešnjeva kod Andrijevice 1919. godine. U Trešnjevo su prešli iz Bara Kraljskih. Slava Sveti Aranđeo. Informator Veličko Marijanović (75 g.).
    Mijatović, jedna kuća. Starinom su iz Crne Gore. Živeli su u Loćanima kod Dečana, zatim u obližnjem Dobrom Dolu, a od 1977. godine žive u Zahaću. Slava Sveti Nikola; mala slava Sveti Nikola letnji. Informator Nikola Mijatović (56 g.).
    Tomović, jedna kuća. Doselili su se iz Velike u Glavičicu 1923. godine. U Zahać su prešli 1963. godine. Slava Sveti Alempije. Informator Mirko Tomović (50 g.).
    Ćorović, jedna kuća. Došli su iz sela Trubjele u Počešće 1928. godine. Kasnije su izvesno vreme živeli u Peći. U Zahać su prešli 1956. godine. Slava Sveti Nikola. Informator Ćetko Ćorović (55 g.).

    Izvor: DANILO STIJOVIĆ – ONOMASTIKA DELA SEVERNE METOHIJE

  5. Vojislav Ananić

    HAKLO

    Naklo se nalazi oko sedam kipometara istočno od Peći. Selo je u ravnici između magistralnog puta Peć-Priština i starog puta Peć-Budisavci.
    Na seoskom groblju ima mnogo starih kamenih ploča i krstova. Temelji stare seoske crkve vrlo su dobro očuvani. Veruju da je postojala i pre trista godina i da se zvala Sveta trojica. U neposrednoj blizini ovih starih temelja meštani su improvizovali drugu crkvicu. Pod kupolicom od grana i lišća, na mermernom postolju, u vreme verskih praznika pale sveće i ostavljaju prilog u novcu. Groblje je brižljivo uređeno, puno je cveća, orahovih i borovih stabala.
    Selo nema osnovnu školu, nego deca uče u susednom selu Treboviću. U selu živi trideset pet srpskih porodica i dvanaest šiptarskih. Dvadeset i devet srpskih porodica se doselilo iz Crne Gore pre 150 godina, dok je jedna došla, takođe iz Crne Gore, 1921. godine.
    Etnici: Naklanac i Naklanka, ktetik: naklanski.
    Informatori: Mladen Armuš (67 g.) i Petar Popović (60 g.).
    Prezimena
    Armuš, sedam kuća. Starinom su iz Šekulara, a u Metohiju su doseljeni još u tursko vreme. Prethodno su živeli u Osoju, Treboviću i Labljanu. Slava Sveti Jovan; mala slava Sveti Ilija. Informator Mpaden Armuš (67 g.).
    Barjektarević, četiri kuće. Starinom su iz sela Petnjika kod Ivangrada, odakpe su se doselili još u tursko vreme. Slava Sveti Nikola. Iiformator Draga Barjektarević (55 g.).
    Korićanin, jedna kuća. Starinom su iz Martinovića u Crnoj Gori. Zbog krvne osvete prebegli su u Korita kod Mojkovca i uzeli novo prezime. U Naklo su se naselili još u tursko vreme. Slava Sveti Jovan. Informator Savka Korićanin (70 g.).
    Marković, osam kuća. Starinom su iz sela Ulotine u Crnoj Gori. U Metohiju su se doselili pre sto pedeset godina. Prethodno su živeli u Loćanima, Blagajama, Naklu i Goraždevcu. Slava Sveti Nikola; mala slava Sveti Nikola letnji. Informator Trajko Marković (52 g.).
    Marković, jedna kuća. Ne čuvaju predanje o poreklu. Ovde su živeli još u tursko vreme. Slava Sveti Aranđeo. Informator Ljubomir Marković (58 g.).
    Pavićević, jedna kuća. Doselili su se iz Trepče kod Ivangrada 1921. godine. Izvesno vreme su živeli u selu Dobruši. Slava Sveti Aranđel; mala slava Alesandrovdan. Informator Ljubomir Pavićević (42 g.).
    Popović, šest kuća. Starinom su iz Drobnjaka. Kasnije su živeli u Šekularu. Ovde su od turskog vremena. Slava Đurđevdan; mala slava Sveti Ilija, Informator Rade Popović (54 g.).
    Rakić, ranije prezime Markovića. Informator Kosta Marković.
    Calić, tri kuće. U Naklo su došli iz Šekulara još u tursko vreme. Slava Đurđevdan; mapa slava Šindan. Informator Aleksandar Calić (50 g.).
    Cerović, ranije prezime Popovića. Informator Rade Popović.
    Šoškić, ranije prezime Markovića. Informator Kosta Marković.

    Izvor: DANILO STIJOVIĆ – ONOMASTIKA DELA SEVERNE METOHIJE

  6. Vojislav Ananić

    NABRĐE

    Nabrđe se nalazi oko deset kilometara istočno od Peći. Selo se deli na četiri zaseoka: Staro selo, Nuš-mala, Preko puta i Gornja mala. Srbi su ranije živeli u Starom selu, koje je na brdu, ali su se odatle iselili i sišli u ravnicu pored puta Peć-Budisavci. Danas žive samo u Gornjoj mali.
    U Starom selu postoji staro srpsko groblje sa dva velika hrasta. Ima u njemu vrlo starih nadgrobnih ploča i kamenih krstova. Groblje je u žalosnom stanju: razgrađeno je i redovno se preorava da bi mu se uništio trag. Srbi se danas sahranjuju u novom groblju, ispod sela, pored puta Peć-Budisavci.
    Nabrđe ima četvororazrednu osnovnu školu za srpsku decu i osmoljetku za šiptarsku. Srpska deca starije razrede osnovne škole uče u susednom selu Treboviću.
    U Nabrđu živi jedanaest srpskih porodica i oko dvesta šiptarskih. Osam srpskih porodica je poreklom iz Crne Gore (ovde su još od vremena Turaka), dok tri porodice ne znaju ništa pouzdano o svom poreklu, ali i one veruju da su takođe iz Crne Gore.
    Etnici: Nabrđanin i Nabrđanka; kgetik: nabrđanski.
    Informatori: Trifun Korićanin (40 g.) i Janićije Ivanović (67).
    Prezimena
    Ivanović, tri kuće. Poreklom su iz Kuča. Deda informatorov je zbog nekog sukoba (osvete) napustio zavičaj i prebegao u Metohiju. Ranije su živeli u Naklu, Blagajama, Treboviću i Trubovcu. U Nabrđe su došpi pre sedamdeset godina. Slava Sveti Aranđeo. Informator Janićije Ivanović (67 g.).
    Korićanin, pet kuća. Poreklom su iz Martinovića u Crnoj Gori. U Nabrđe su se naselili još u tursko vreme. Slava Sveti Jovan. Informator Trifun Korićanin (40 g.).
    Novović, tri kuće. Poreklom su iz Crne Gore. Slava Sveti Nikola. Informator Cvetko Novović (55 g.).
    Čakarević, ranije prezime Novovića. Informator Cvetko Novović.

    Izvor: DANILO STIJOVIĆ – ONOMASTIKA DELA SEVERNE METOHIJE

  7. Vojislav Ananić

    TREBOVIĆ

    Trebović se nalazi oko sedam kilometara severoistočno od Peći. Celo selo je u ravnici. Deli se na Gornju i Donju malu. Ime sela, po predanju, potiče još iz turskog vremena. Jednom su Turci, kaže legenda, za vreme jednog skupa, opkolili selo i pobili — „istrebili” sve Srbe.
    Selo ima neko vrlo staro groblje. U njemu se više ne sahranjuju, pošto je izloženo stalnom skrnavljenju i preoravanju. Od pre dve-tri godine sahranjuju se u susednom selu Naklu.
    Selo ima osmorazrednu osnovnu školu na srpskom i šiptarskom jeziku.
    U selu živi šest srpskih porodica i oko sto četrdeset šiptarskih. U poslednjih petnaest godina odavde se iselilo deset srpskih porodica. Svih šest srpskih porodica je poreklom iz Crne Gore.
    Etnici: Trebovčanin i Trebovčanka; ktetik: trebovački.
    Informatori: Cveta Janićijević (70 g.)t Danica Maslar (59) i Blagoje Gardašević (39).
    Prezimena
    Brajović, ranije prezime Janićijevića. Informator Cveta Janićijević.
    Gardašević, jedna kuća. Sgarinom su iz Katunske nahije, sa Čeva. Zbog krvne osvete pradeda informatorov je prešao u Spuž (na Serdar-kulu). Iz Spuža su se 1927. godine doselili u Vitomiricu, a ovde su od 1934. godine. Slava Sveti Aranđeo. Informator Blagoje Gardašević (39 g.).
    Janićijević, dve kuće. Starinom su iz Kosova Luga kod Danilovgrada. Slava Petkovica; mala slava Trnova Petkovica. Informator Cveta Janićijević (70 g.).
    Lekić, dve kuće. Došli su iz Šekulara 1937. godine. Slava Sveti Jovan. Informator Milić Lekić (53 g.).
    Maslar, jedna kuća. Doselili su se iz Šekulara 1935. godine. Slava Sveti Jovan. Informator Danica Maslar (59 g.).
    Negojević, jedna kuća. Starije prezime im je Maslar. Deo porodice uzeo novo prezime po dedi Negoju. Informator Danica Maslar.

    Izvor: DANILO STIJOVIĆ – ONOMASTIKA DELA SEVERNE METOHIJE

  8. Vojislav Ananić

    ĆUŠKA

    Ćuška se nalazi oko tri kilometra istočno od Peći. Selo je u ravnici. Magistradni put Peć-Priština preseca selo na dva dela. Selo nema svoje groblje; sahranjuju se u Pašinom Selu. Na zapadnoj strani sela, jedan do drugoga, dva su stara groba; srpski i muslimanski. Za vreme praznika Srbi idu pre podne na svoj grob, a posle podne muslimani na svoj. Srbi kažu da je to grob Svetog Vasilija, čija je jedna polovina ostala „tu“, a druga „odletela” u Crnu Goru.
    Selo ima četvororazrednu osnovnu školu samo na šiptarskom jeziku. Srpska deca uče osnovnu školu u susednom selu Treboviću.
    U selu živi devet srpskih porodica i oko sto šezdeset šiptarskih. Svih devet srpskih porodica su poreklom iz Crne Gore (neke od njih su se doselile još u tursko vreme).
    Etnici: Ćuškanac i Ćuškanka; ktetik; ćuškanski.
    Informatori: Todor Bojović (60 g.) i Aleksa Jašović (72).

    Prezimena

    Bojović, jedna kuća. Starinom su iz Bezjove (Kuči), odakle su pre sto dvadeset godina zbog krvne osvete prebegli u Gusinje. Ovde žive od 1960. godine. Slava Sneti Nikola. Informator Todor Bojović (60 g.).
    Živalević, tri kuće. Starinom su iz Velike u Crnoj Gori. Slava Sveti Alimpije. Mala slava Đurđevdan. Informator Đorđe Živalević (50 g).
    Jašović, četiri kuće. Starinom su iz Šekulara. U Ćušku su se naselili još u tursko vreme. Prethodno su živeli u Nabrđu i Pašinom Selu. Slava Sveti Jovan; mapa slava Sveti Jovan. Informator Aleksa Jašović (72 g.). ”
    Nilević. Ranije prezime Bojovića. Informator Todor Bojović.
    Šoškić, jedna kuća. Starinom su iz Ulotine u Vasojevićima. Ovde žive od 1960. godine. Pre toga su živeli u Ljumbardi kod Dečana. Slava Sveti Nikola. Informator Vukajlo Šoškić (50 g).

    Izvor: DANILO STIJOVIĆ – ONOMASTIKA DELA SEVERNE METOHIJE

  9. Vojislav Ananić

    LJUTOGLAVA

    Ljutoglava se nalazi dvanaest kilometara istočno od Peći. Selo je u ravnici, pored železničkog puta Peć — Kosovo Polje. Iznad sela je šumovit predeo, koji se proteže do seoskog puta Zahać-Svrke i koji se zove Kučevića brdo. Selo se deli na pet mahala: Zećinu, Koljušića, Kučevića, Ćerimovića i Žukadžića malu.
    Selo je imalo neko staro groblje (ne pamte da su se u njemu sahranjivali). Danas nema vidljivih ostataka ni crkve ni groblja. Portići, jedina srpska porodica u ovom selu, svoje mrtve sahranjuju u Goraždevcu, odakle su se doselili pre pedeset godina.
    Selo nema osnovnu školu, nego srpska deca uče u Glavičici, a šiptarska u Trsteniku.
    Pored dve srpske porodice, u selu živi i oko sto trideset šiptarskih. Portići su se u Metohiju doselili iz Crne Gore pre sto godnna.
    Etnici: Ljutoglavčanin i Ljutoglavka; ktetik: ljutoglavski.
    Informator: Obrad Portić (80 g.).
    Patronimij a
    Portić, dve kuće. Pre sto godina došli iz Šekulara u Goraždevac. U Ljutoglavi su od pre pedeseg godina. Slava Sveti Vračevi; mala slava Sveti Vračevi. Informator Obrad Portić (80 g).

    Izvor: DANILO STIJOVIĆ – ONOMASTIKA DELA SEVERNE METOHIJE

  10. Vojislav Ananić

    TRSTENIK

    Trstenik se nalazi istočno od Peći i od nje je udaljen oko petnaest kilometara. Selo je u ravnici. Teren je podvodan i otuda, verovagno, po rastinju i ime sela. Selo nema groblje. Sem porodice Mališić (koja se sahranjuje u selu Crni Lug kod Pećke Banje, gde su preghodno živeli), ostali meštani se sahranjuju u Budisavcima.
    Selo ima samo četvororazrednu
    osnovnu školu za šiptarsku decu, dok srpska deca uče u Budisavcima.
    U Trsteniku pored pet srpskih porodica živi i oko trideset šiptarskih. Od pet srpskih porodica tri su poreklom iz Crne Gore, dok su dve iz Srbije (naseljene su 1939. godine).
    Etnici: Trsteničanin i Trsteničanka; ktetik: trstenički.
    Informatori: Rada Mališić (75 g.) i Aleksandar Ristić (62).
    Prezimena
    Drašković, dve kuće. Poreklom su iz Crne Gore. Ranije su živeli u selu Lješanima. Slava Nikoldan; mala slava Nikoldan. Informator Milan Drašković (30 g.).
    Mališić, jedna kuća. Doselili su se iz Velike kod Plava u Crni Lug kod Pećke Banje. Ovde se naselili 1945. godine. Slava Sveti Alesendrije; mala slava Sveti Aranđeo. Informator Pavle Mališić (34 g.).
    Ristić, dve kuće. Doselipi su se 1939. godine iz sela Kunova kod Vladičinog Hana. Slava Sveti Aranđel. Informator Aleksandar Ristić (62 g.).

    Izvor: DANILO STIJOVIĆ – ONOMASTIKA DELA SEVERNE METOHIJE