Smederevo i okolna sela

22 komentara

1. 27. april 2013. u 21:11

   Šarko

   Poreklo stanovništva, selo Osipaonica (Smederevo)

   Poreklo stanovništva, sela Osipaonica, opština Smederevo. Prema knjizi Borivoja M. Drobnjakovića, izdanje iz 1925. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Šarko.

   Topografske prilike.

   Selo leži u moravskoj dolini, a između Jezave i pruge za Smederevo.

   Zemljište.

   Ziratne zemlje i livade su u Livadama, Brdnjaku, Adici, Zbegu i Stravi, zatim njiva ima naročito u Košutaru, Drenju i Gradini. Vinogradi su u Dobrodolu i Parlozima. Privatnih zabrana ima svuda po seoskom ataru.

   Tip sela.

   Osipaonica je drumsko naselje zbijenog tipa sa ušorenim kućama pored Carigradskog Druma i druma za Požarevac. Deli se ma Vlašku i Ersku Malu i Ciganski Kraj.

   Poreklo porodica i starine.

   Osipaonica nije od uvek bila na današnjem mestu. Ranije je bila istočno od Jezave, između Jezave i Morave, na mestu, koje se zove Staro Selo. Zbog poplava koje su škodile selu knez Miloš ih preselina levu obalu Jezave, na današnje mesto.

   U selu su ove porodice.

   Radoševići (34 k., Petrovdan). Stara porodica; stari su im došli iz Stare Srbije (selo Neradoš?) – (moj dodatak: možda je u pitanju selo Nerodimlje kod Uroševca).

   Grabčići (Petrovići 10 k.,). Starinom su iz Grabovca (dobrički, toplički).

   Jovšići (Jakovljevići, Mitrašinovići, Rajčići, Marjanovići 86 k., Sv. Đorđe Alimpije). Starinom su sa Kosova; u Lugavčini imaju rođake (Rudakovići).

   Živojinovići (12 k., Sv. Nikola). Praded čoveku od 60 g. došao od Kumanova (Makedonija).

   Jovanovići (Krivokuće 4 k., Sv. Arhanđel). Doselio se deda Stojko Krivokuća od Kruševca.

   Klapići (Brankovići 25 k., Sv. Jovan). Stara porodica; njihovi stari došli iz Banata.

   Vignjaši (50 k., Sv. Đurđic). Starinom su iz Crne Gore. Najpre došli u Selevac, iz Selevca u Skobalj, gde jedan deo ostane (Vignjaši), a ovi dođu u Osipaonicu.

   Božilovići (4 k., Sv. Arhanđel)- Doselio se deda iz Senegrada (Bugarska).

   Šterići – Cincari (4 k., Sv. Arhanđel). Starinom su iz Pisadora.

   Veljkovići (2 k., Mitrovdan), iz Dragiževa (Bugarska).

   Dakići 4 k. Otac došao iz Popovca (požarevački).

   Krajinčići (4 k., Mitrovdan), iz Krajine – ist. Srbija.

   Krajinčići (Živkovići 7 k., Sv. Jovan). Stari su im došli iz Krajine.

   Đurići (Jerčići 23 k., Sv. Đurđic). Deda došao iz Bukovca (resavski, moravski).

   Marjanovići (6 k., Velika Gospojina). Deda došao iz Resave.

   Mladenovići (2 k., Sv. Đurđic); iz Prokuplja.

   Šošići (30 k., Sv. Đurđic). Deda došao iz Lučice (požarevački).

   Petkančići (20 k., Sv. Đurđic). Stari su im došli sa Kosova. Bili neko vreme u Kurjačama (ramski, požarevački) odakle došli u Osipaonicu.

   Belčići (23 k., Sv. Trifun). Njihovi su stari došli iz Bele Crkve (Banat).

   Miloševići (6 k., Sv. Toma). Stari su im došli iz Mrčajevca (ljubićski, rudnički). U Lzgavčini imaju familiju (Erčići).

   Cigani (Vasići, Andrejići, Jovanovići, Todorovići, Mitrovići oko 90 k., Slave Sv. Arhanđela i Sv. Petku. Stanuju u Ciganskom Kraju. Majstori, trgovci, zemljoradnici. Rade korita, korpe. Putuju i prodaju svoje izrađevine.

   Marinković 1 k. iz Bugarske.
   Bojković 1 k. iz Kumanova.
   Jovanović 1 k. iz Niša.
   Aleksić 1 k. iz Lugavčine.
   Radivojević 1 k. iz Lugavčine.
   Kostadinović 1 k. iz Lozovika.
   Stojičević 1 k. iz Požarevca.
   Ješković 1 k. iz Skobalja.
   Đurić 1 k. iz Hercegovine.
   Mladenović 1 k. iz “preka”.
   Petrović 1 k. iz Krepoljina.
   Ćelijar 1 k. iz Lučice (požarevački).
   Stevanović 1 k. iz Starčeva (mlavski, požarevački).
   Pavlović 1 k. iz Ranovca (mlavski, požarevački).
   Mihailović 1 k. iz Lugavčine.
   Andrejić 1 k. iz Lugavčine.
   Simić 1 k. iz Drugovca.
   Radulović 1 k. iz Saraoraca.
   Nikolić 1 k. iz Ralje.
   Stanojević 1 k. iz Stare Srbije.
   Gojković 1 k. iz Saraoraca.
   Stevanovići 2 k. iz Lozovika.
   Jovanović 1 k. iz Grčke.
   Jovanović 1 k. iz Lugavčine.
   Veljković 1 k. iz Požarevca.
   Pantić 1 k. iz Saraoraca.
   Mihailovići 1 k. iz Crne Gore.
   Branković 1 k. iz Smedereva.
   Radošević 1 k. iz Žabara (požarevački).
   Živković 1 k. iz Požarevca.
   Mitrović 1 k. iz Požarevca.
   Velimirović 1 k. iz Lugavčine.
   Mladenović 1 k. iz Lipe.
   Stanojević 1 k. iz Ranovca (mlavski, požarevački).
   Matković 1 k. iz Lozovika.
   Jovanović 1 k. iz Ralje.
   Nenadović 1 k. iz Lugavčine.
   Paunović 1 k. iz Vlaške.
   Radivojević 1 k. iz Skobalja.
   Marković 1 k. iz Čačka.
   Krstić 1 k. iz Stare Srbije.
   Bojković 1 k. iz Stare Srbije.

   Imaju jedno groblje koje bilo zajedničko sa Skobalj i Osipaonicu. Skobalj sada ima svoje groblje.

   Severno od Osipaonice je mesto koje se zove Zbeg. Tu bio gust čestar, i za vreme Turaka krili se.

   Crkva je stara, pod šindrom. Zovu je “Lalićska Crkva”, po Lalićkom Izvoru, koji smatraju za lekovit (u njemu kupaju decu koja pate od groznice).

   IZVOR: Borivoje M. Drobnjaković, “Smederevsko Podunavlje i Jasenica”. Priredio saradnik portala Poreklo Šarko.

   Odgovori

2. 30. novembar 2013. u 20:30

   Milodan

   Poreklo stanovništva sela Mihajlovac, opština Smederevo – Grad Smederevo. Iz knjige „Okolina Beograda“ Riste T. Nikolića – NASELJA SRPSKIH ZEMALJA (knjiga 2) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga V), Beograd 1903.

   Položaj sela, zemlje, vode i šume.

   -Selo je na jednoj kosi blagoga nagiba. Kuće su na zemlji crnici. Voda se u selu pije iz bunara (duboka od 15 do 30 metara), koji leti često presuše, te se narod i stoka zlopate. Oko sela nema skoro nikakve šume. Od skora su seljaci počeli saditi bagrem, ali ponajviše kao ogradu oko njiva.

   Tip sela.

   -Selo je podeljeno na ove male: Ersku, Bugar-Malu, Lukićevsku, Rakića, Živića, Stevanovića, Kondića, Karlića Malu i dr. Male su jedna uz drugu. Kuće su zbijene, te su oko njih vrlo mali dvorovi. Poređane su bez ikakvog reda. Samo su duž druma, koji vodi od Smedereva za Palanku, kuće poređane tako, da liče na šor. Tu ima nekoliko dućana, zatim, mehana, škola i crkva. Veći deo stanovnika jedne male nosi isto prezime i slave istu slavu. Ovome selu pripada zaselak Dobri Do, koji ima svog kmeta.

   Ime selu.

   -Priča se, da je najstarije ime ovog sela Tarinac a potom je dobilo ime Konjska. O postanku imena Konjska priča se ovo: Jednom, kada su ovuda prolazili carski konji i kamile iz Carigrada, naiđu na rečicu, koja je blizu sela (pritoka Jezavina) u kojoj se konji podave a kamile isplivaju. Zbog toga, vele, car naredi, da se rečica nazove Konjskom a po njoj je i selo dobilo ime Konjska. Docnija, 1859. godine selo je promenilo ime u Mihajlovac.

   Starine u selu.

   -U okolini ovoga sela ima nekoliko selišta. Najstarije je, vele, Dobronica, na jug od sela. Tu su sada seoske njive i utrina i na tom prostoru nalaze se stari ostaci – komadi cigala, lonaca, crepulja, kućni temelji, sitni srebrni i bakarni novic i dr. Kako je nestalo to naselje ne zna se. Jedno mesto na severnoistočnoj strani Dobronice zove se Varoševo. Selište Jablanovaca je na jugozapadu od sela. I tu se nalaze komadi cigala, lonaca, sitan novac i dr. Kako je nestalo to naselje ne zna se. Bilo je blizu druma, te su ga Turci često napadali i pljačkali. Zna se da su se Nedeljkovići sa toga mesta doselili, a priča se, da je Stanoje Glavaš dolazio u Jablanovac i uzimao od seljaka stoku, ali se ne zna, da li je tada Jablanovac bio selo ili ne. Kućište je na istoku od Mihajlovca. I tu ima istih ostataka starina kao i na prethodnim selištima. Ne zna se, kako se to naselje zvalo i kako je nestalo. Pominju se neke porodice, koje su se odatle doselile u Mihajlovac. Izgleda da su ta naselja raseljena zbog Tursko zuluma.

   Postanak sela i poreklo stanovništva.

   -Nedeljkovići su najstarija porodica u selu. Priča se da su se doselili iz Jablanovca, koji je (selište) na pola sata hoda na jugozapad od Mihajlovca, Sv. Vračevi.
   -Lukići (Đorđevići – Crnjaci), su se doselili sa današnjeg mesta Kućišta, koje je na pola sata hoda istočno od Mihajlovca, Stevanjdan.
   -Rakići su, takođe po pričanju, došli iz Kućišta, Đurđevdan.
   -Stevanovići vode poreklo od nekog Stevana iz Matejevca kod Niša. On je u Matejevcu ubio nekog Turčina, pa pobegao ovamo i okućio se. Dosta velika porodica, Nikoljdan.
   -Tarići i Kondići su starinom iz Stare Srbije, Aranđelovdan.
   -Vigići su iz Vrbovca u Smederevskom srezu***.
   -Jeremići su dosta velika porodica, vode poreklo od nekog Cincarina, koji se okućio u ovom selu, Đurđic.
   -Vasići (Aranđelovdan) i Sretenovići (Spasovdan): Priča se da je Vaso Knićanin sa nekim Sretenom iz Rudničkog okruga dočekivao i ubijao Turke na Carigradskom Drumu kod mesta Turgajevca, severozapadno od Mihajlovca. Po naredbi kneza Miloša oni budu primorani da se nastane u Konjskoj (sadašnjem Mihajlovcu). Od Vase su Vasići a od Sretena Sretenovići.
   -Živići i Nešići čine Bugar-Mahalu, doselili su se iz Stare Srbije, Jovanjdan.
   -Nešovići su iz okruga kragujevačkog, Nikolljdan.
   -Radovanovići ili Brdarci su potomci Petra čiji su, opet, preci došli iz Tamnika – Rudnički okrug***.
   Ostale porodice vode poreklo od pojedinaca, koji su sami zasnivali svoju kuću ili su zostali u selu kao dovodci. U novije doba ima dosta doseljenika iz srpskih zemalja preko Save i Dunava.

   ***Ne kaže se koju slavu slave.

   Odgovori

3. 20. avgust 2014. u 20:10

   Milodan

   Poreklo stanovništva sela Binovac, Grad Smederevo – Podunavski okrug. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Smederevsko Podunavlje i Jasenica“.

   Položaj sela.

   -Binovac leži na kosi koja se blago spušta u dolinu Binovačkog Potoka. Kuće su rasporađene duž seoskog puta, koji je paralelan sa ovim potokom.

   Vode.

   -Gotovo celo selo se služi vodom sa „Česme“. Ima i đermova ali se manje upotrebljavaju. Najvažniji đeram je u Drajincu.

   Zemlje i šume.

   -Imanja su oko sela. Najbolje njive i livade su u dolini Ralje. Privatnih zabrana ima u Zelen Glavi, Grabu i Drenjaku.

   Tip sela.

   -Selo je podeljeno na Grnji i Donji Kraj. Pre 40 godina odselilo se desetak kuća u Drajinac, na imanja.

   Starine u selu.

   -Severozapadno od sela je mesto „Manastirište“ gde je, po predanju, bio nekada manastir. Bilo je tragova od zidina. Odatle je nošen kamen za izgradnju crkve u Kolarima.

   Poreklo stanovništva.

   U Binovcu ove porodice.
   -Deli Jokići (Jankovići, Mijailovići, Zarići, Tanaskovići, Gajići, Rankovići i Pavlovići), slave Aranđelovdan. Ovo su najstariji doseljenici ovog sela, čije poreklo nije poznato.
   -Subotići, slave Lučindan. Danas se prezivaju:
   -Matejići;
   -Nikolići;
   -Lukići i;
   -Pavlovići. Njihov praded Stevan je doša sa Kosova u Rajkovac, kosmajski, potom ovde. U Rajkovcu imaju rođake, Živkoviće i Radosavljeviće.
   -Vojinovići, slave Stevanjdan. Imaju razna prezimena. Njihov praded se doselio iz Raške.
   -Antići (Simići), slave Nikoljdan. Pre 100 i više godina doselili su se njihovi stari iz Nakučana – takovski, rudnički okrug. Anta je došao ovde a njegova dva brata u Vodanj, Veljovići.
   -Markovići (Stepanovići), slave Aranđelovdan. Oni su od Martinovića u Crnoj Gori. Slavili su Ilindan pa su morali da promene slavu, jer su ih zbog ubistva gonili Turci.
   -Srećkovići, slave Aranđelovdan. Preci su im doseljeni iz Svetlića – lepenički, kragujevački okrug – gde imaju rođake.
   -Markovići (Crnogorčići), slave Nikoljdan. Krajem prve polovine 19. veka doselili su se iz Dobrog Sela (Riječka Nahija) Imaju rođake – Markišiće – u Jelencu, Jasenica.
   -Kalajdžići (Stevanovići, Ilići i Živkovići), slave Nikoljdan. Starinom su iz Starog Vlaha.
   -Varničići (Jovanovići i Nikolići), slave Nikoljdan. Deda se doselio iz Gruže.
   -Ilići, slave Đurđic. Doselili se pre 40 godina iz Drugovca.
   -Grozdanovići, slave Mitrovdan. Deda kao sluga došao 1884. godine iz Pojševa kod Bitolja.
   -Mladenovići (Gajići), slave Đurđic. Predak doša ženi u kuću iz Vranova.
   -Stojanovići (Cigani-Romi), slave Sv. Petku su se doselili iz okoline. Bave se zemljoradnjom.
   Selo ima jedno groblje.

   Odgovori

4. 22. avgust 2014. u 19:48

   Milodan

   Poreklo stanovništva sela Vodanj, Grad Smederevo – Podunavski okrug. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Smederevsko Podunavlje i Jasenica“.

   Položaj sela.

   -Selo se nalazi na pinosavskoj površi, sa obe strane potoka Vodnja, čije je izvorište Tomićev Bunar.

   Vode.

   -Celo selo se služi vodom sa bunara-đermova. Glavni izvor je „Suva Česma“.

   Zemlje.

   -Ispaše su u dolini Ralje i oko Suve Česme. Ziratne zemlje ima najviše na mestima: Banjoj Jaruzi, Starniku, Krnjem Dolu, Barama, Prologu i Vršinama. Najbolji vinogradi su u Babinoj Jaruzi.

   Tip sela.

   -Selo je zbijenog tipa.

   Ime selu.

   -Selo je dobilo ime po nazivu potoka Vodnja, koji protiče kroz selo.

   Postanak sela i poreklo stanovništva.

   -Vodanj je naselje novijeg porekla. Osnovano je posle Prvog Ustanka. Tu su ranije bili zabrani i alija sa pojištima sela Landola. Zbog zgodnog zemljišta i pitomnine počinju se doseljavati pojedine porodice iz raznih krajeva. Landolci su ih terali nekoliko puta i palili im kolibe, zbog čega su se morali sklanjati po okolnim selima. Najzad odu na žalbu knezu Milošu i on naredi Landolcima da im dozvole da se nastane. Tako je postalo ovo selo.
   U Vodnju su ove porodice:
   -Ćosići, slave Aranđelovdan. Nepoznatog su porekla.
   -Đorđevići, slave Đurđevdan. Deda Vasilije iz Majdana – takovski-rudnički okrug – došao je u Vinču u Jasenici, gde imaju rođake Vasilijeviće. Potom se doselio ovde.
   -Veljovići (Lazarevići, Mladenovići i Nikolići), slave Nikoljdan. Strinom su Sjeničani. Ovde su došli iz Nakučana – takovski okrug – gde imaju rođake, Zariće. U Binovcu su im rod Antići.
   -Markovići, slave Nikoljdan. Pre 70 godina se doselili iz Zagorice – jasenički, kragujevački okrug.
   -Čolovići (Mitrovići), slave Stevanjdan. Došli su iz Donjeg Crnuća (Gruža) gde imaju rođake, Sariće.
   -Timići, slave Lučindan. Pre 60-70 godina došli su iz Stojnika – jasenički, kragujevački okrug, gde imaju rođake.
   -Vujovići, slave Đurđic. Otac se doselio iz Grabovice – takovski, rudnički okrug.
   -Glavonjci (Đorđevići), slave Nikoljdan. Doselili su se iz Goračića u Dragačevu.
   -Radojevići (Predovići), slave Nikoljdan. Pre 70 godina se doselili iz Kloke – jasenički, kragujevački okrug.
   -Stojanovići, slave Sv. Spiridona. Oni su se doselili iz Vlasotinaca.
   -Nikolići, slave Nikoljdan. Rod su Glavonjcima.
   -Trajilovići, slave Veliku Gospojinu. Deda se doselio pre 50 godina iz Dolova u Banatu.
   -Milosavljevići, slave Nikoljdan. Deda se doselio iz Viče i Dragačevu gde imaju rođake, Ćosiće.
   -Aleksijevići (Miloradovići), slave Aranđelovdan. Doselili se iz Vrbave – takovski, rudnički okrug.
   -Vujičići, slave Aranđelovdan. Doselili se pre 60 godina iz Guberavca u Dragačevu.
   -Jovičići, slave Jovanjdan. Deda čoveku od 60 godina se doselio iz Sivčine – moravički, čačanski okrug. Održavaju staro kumstvo sa Jovanovićima u Guči, Dragačevo.
   -Miloševići, slave Sv. Ćirila i Metodija. Otac došao iz Rajca – trnavski, rudnički okrug.
   -Nastasijevići, slave Nikoljdan. Doselili su se iz Dorjana.
   -Borisavljevići, slave Sv. Jelesija. Doselili su se iz Vukosavaca, Jasenica, kragujevačkka. Rod su im Ivkovići u Badljevici.
   -Ilići, slave Ignjatijevdan. Doselili su se iz Živice u Dragačevu.
   -Stefanovići, slave Nikoljdan. Doselili su se iz Vršca, najpre u Smederevo pa u Vodanj.
   -Obradovići, slave Đurđic. Deda došao iz Lise u Dragačevu gde imaju rođake, Jovanoviće.
   -Milićevići, slave Nikoljdan. Oni su iz Goračića u Dragačevu.
   -Jankovići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz Guberevca u Dragačevu.
   -Markovići, slave Mitrovdan. Doselili su se iz Radaljeva – moravički, užički okrug, gde imaju rođake, Totoviće.
   -Milanovići, slave Nikoljdan. Predak došao ženi u kuću iz Kloke u Jasenici.
   -Bogdanovići, slave Aranđelovdan. Oni su došli iz Oraha u Crnoj Gori, najpre u Petrijevo, gde jedan od njih ostane (Đurići) a ostali se presele u Vodanj.
   -Ružići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Zagorice – kragujevačka Jasenica.
   -Đorđevići, slave Lučindan. Doselili se pre 80 godina iz Krive Reke u Kačeru.
   -Glišovoći, slave Stevanjdan. Doselili su se iz Nakučana u Kačeru.
   -Vučkovići, slave Stevanjdan. Starinom su iz Drekalovića (Kuči). Najpre bili u Sjenici, odakle dođu u Rudnik (Kačer) gde imaju rođake, Čivoviće. Pre 100 godina iz Rudnika su došli ovde.
   -Stevanovići, slave Nikoljdan. Oni su iz Lepojevića – levački okrug, gde imaju rođake, Baltiće.
   -Gajići, slave Alimpijevdan. Otac je abadžija i doselio se pre 20 godina iz Kusatka.
   -Ilići, slave Sv. Petku. Oni su iz Crne Gore.
   -Gavrilovići, slave Aranđelovdan. Doselili su se iz Ivanjice.
   -Stankovići, slave Nikoljdan. Doselili su se iz Dadinaca – vlasotinački, pirotski okrug.
   -Radovanovići, slave Nikoljdan. Oni su iz Businjaca – Trn u Bugarskoj.
   -Novakovići, slave Jovanjdan. Poreklom su iz Crne Gore.
   -Milivojevići, slave Đurđevdan. Poreklom su iz Crne Gore od Vasojevića.
   Seosko groblje je u „landolskim njivama“.

   Odgovori

5. 23. avgust 2014. u 18:55

   Milodan

   Poreklo stanovništva sela Vranovo. Grad Smederevo – Podunavski okrug. Prema knjizi Borivoja Drobnjaković „Smederevsko Podunavlje i Jasenica“.

   Položaj sela.

   -Vranovo se nalazi u prostranoj dolini Morave a između reka Ralje i Jezave.

   Vode.

   -Izvora nema. Pije se i upotrebljava voda sa bunara i šmrkova.

   Zemlje i šume.

   -Seoska imanja – njive, livade i šume – su „u Moravi“, vinogradi u Segdi i Jelendolu.

   Tip sela.

   -Selo je zbijenog tipa. Kuće su grupisane i ušorene duž seoskih puteva i prostiru se od Jezave pa do Carigradskog Druma. Samo nekoliko porodica stanuje pored samog CargradskogDruma a preko Jezave ima samo dve kuće. Selo se deli na tri male: Gornju, Donju i Vlašku. Preko Jezave ima koliba.

   Poreklo stanovništva.

   U selu su ove porodice:
   -Pantićska familija (Đorđevići, Pantići i Tomići), slave Nikoljdan. Deda čoveku od 60 godina došao iz Kruševca. Bežali su 1813. godine „preko“.
   -Golubovići (Rašići i Rajkovići), slave Sv. Vrače. Praded se doselio iz Zaječara..
   -Milojkovići (Radojevići i Jovanovići), slave Aranđelovdan. Doselili su se „od Kosova“.
   -Stojkovići, slave Lazarevdan. Njihovog pradedu doneli su u bisagama iz Bugarske.
   -Rakići (Pantići i Živkovići), slave Đurđic. Stara porodica, nepoznatog porekla.
   -Janjići, slave Jovanjdan. Praded došao iz Janjine (Grčka, op. Milodan). Bio kafedžija.
   -Gajići (Stanojkovići), slave Nikoljdan. Starinom su iz Vražogrnaca – crnorečki, zaječarski okrug.
   -Nešići (Antonijevići), slave Aranđelovdan. Deda im se doselio iz okoline Paraćina.
   -Mladenovići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Krajine.
   -Joksimovići, slave Nikoljdan. Nepoznatog su porekla.
   Cigani-Romi:
   -Rakići, Todorovići, Stanići, Vasići i Dragomirovići, slave Sv. Petku i Aranđelovdan. Kovači su, rade i korita a bave se i zemljoradnjom.
   -Vasići („Karabaši“), slave Stevanjdan. Došli su iz Homolja. Njihovi su svirali karabe, po čemu su i dobili ime.
   -Mitrovići, slave Aranđelovdan. „Vlasi“.
   -Trailovići, slave Nikoljdan. Oni su Vlasi i danas govore vlaški.
   -Milenkovići (Bralići), slave Đurđic. Nepoznatog su porekla.
   -Čolići, slave Aranđelovdan. Starinom su sa Kosova.
   -Budimirovići, slave Nikoljdan. Njihov deda došao iz Manastirice – mlavski, požarevački okrug.
   -Paunovići, slave Nikoljdan. „Vlasi“.
   -Ivkovići, slave Nikoljdan. Nepoznatog su porekla.
   -Stokići, slave Nikoljdan. Doselili se pre 40 godina iz Krnjeva.
   -Radosavljevići, slave Nikoljdan. Starinom su od Niša.
   -Vukašinovići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Lipa.
   -Jankovići, slave Nikoljdan. „Vlasi“.
   -Jankovići, slave Nikoljdan. Otac došao iz Skobalja.
   -Milenkovići (Bojići), slave Nikoljdan. Doselili se oz Badljevice.
   -Novakovići, slave Jovanjdan. Doselili se „od preko Morave“.
   -Andrejići (Gluvaći), slave Andrijevdan. Stara porodica nepoznatog porekla. U ovoj porodici im po nekog ko je gluv.
   -Golubovići, slave Nikoljdan. Mati dovela njihovog oca iz Lipa, preudavši se u ovo selo.
   -Ignjatovići (Ratkovići), slave Aranđelovdan. Prvi su se naselili u Vranovo. Misle da im je praded došao iz Ratkovića, levački okrug.
   -Petrovaši (Milovanovići, Petrovići, Simići i Nikolići), slave Pantelijevdan. Starinom su od Kruševa.
   -Miloševići (Kostići), slave Sv. Sergija, 7 oktobra po starom kalendaru. Praded Stojadin došao iz Zaječara.
   Selo ima jedno groblje.

   Odgovori

6. 24. avgust 2014. u 22:36

   Milodan

   Poreklo stanovništva sela Vrbovac, Grad Smederevo – Podunavski okrug. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Smederevsko Podunavlje i Jasenica“.

   Položaj sela.

   -Selo se nalazi na stranama brežuljaka koji su razdvojeni jarugama. Ima kuća i u dolinama jaruga. Jedan deo sela je na pinosavskoj a drugi na beogradskoj površi. Ova poslednja prelazi u aluvijalnu ravan reke Ralje i tu nema kuća.

   Vode.

   -Upotrebljava se voda sa izvora od kojih su glavni: Spahinski Bunar, Klenovac, Đermovi, Slatina, Čekerac, Zaseok i Kaluđerica.

   Zemlje i šume.

   -Imanja su mahom u dolini Ralje. Šuma je u Šeškovcu. Opština ima oko 60 hektara svoga zemljišta pod šumom i utrinom

   Tip sela.

   -Selo je šumadijski razređeno i podeljeno na: Gornji (Brđanski) i Donji (Rupljanski) Kraj. U govoru se obično kaže „Brđani“ i „Rupljani“.

   Starine u selu.

   -Staro naselje je bilo u Selištu, kod današnjeg groblja; tu su bile porodice: Smoljanovići, Petkovići i Nikolići. Pre Ustanka sve se porodice premeste iz Selišta najpre u Donji a docnije i Gornji Kraj. Jedino se Kandići odsele i nastane u Mihajlovcu. I danas se u vrbovačko groblje, u Selištu, sahranjuju Kandići.
   Po predanju, u Čekercu je postojala stara crkva. U dolini Ralje iskopavani su ćupovi, kosti, tugle, novac i delovi oružja.

   Poreklo stanovništva.

   U selu su ove porodice:
   -Smoljanovići (Aćimovići, Radivojevići, Veličkovići, Kostići, Kneževići, Miladinovići, Đorđevići, Ivanovići, Maričići i Jankovići), slave Đurđic. Starinom su od Sjenice. Bili su u Selištu nekoliko godina, odakle se presele u Donji Kraj. Od njih su Kandići iz Mihajlovca.
   -Petkovići, slave Aranđelovdan. I oni su bili u Selištu. Starinom su iz Krajine.
   -Nikolići (Stojadinovići), slave Đurđic. Stara porodica nepoznatog porekla.
   -Nikolići, slave Aranđelovdan. Njihovi preci su iz Stare Srbije. Imaju rođake i Mokrom Lugu.
   -Simići, slave Jovanjdan. Od Rajevića iz Dola – Katunska Nahija – 1846. godine krene više porodica i dođu do Užica, gde se zadrže desetak dana. Iz Užica pođu dalje i ovi Simići odu u Miroč, gde provedu oko godinu dana pa se vrate i nastane u ovom selu.
   -Pavićevići, slave Malu Gospojinu. Došli kad’ i Simići iz istog sela.
   -Mišići (Paunovići), slave Nikoljdan. Doselili se iz Male Krsne pre 80 godina.
   -Jankovići, slave Jovanjdan. Otac došao iz Petke – požarevački okrug – gde imaju rođake.
   -Jevtići, slave Jovanjdan. Pre 70 godina se doselili iz Bavaništa.
   -Lazići (Živići), slave Jovanjdan. Njihov otac je došao ženi u kući iz Mihajlovca, od Živića.
   -Petrovići (Savići), slave Sv. Petku. Cigani-Romi, doselili se iz okoline.
   -Miloševići, slave Đurđic. Doselili se 1860. godine iz Crne Gore, od Martinovića.
   -Veselinovići, slave Đurđic. Doselili se iz Ralje (od Reljića) pre 50 godina.
   -Stevanovići, slave Đurđic. Doselili se iz Krnjeva.
   -Kostići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Crne Gore.
   -Radivojevići (Stojkovići), slave Aranđelovdan. Stara porodica nepoznatog porekla. Ima ih odseljenih u Ovče Polje i u Ralji, Raljići.
   -Pantaševići, slave Nikoljdan. Ovo je stara porodica. Turci su ih gonili i oni se seljakali u Kolare, pa čak i u Nišku Banju. Po povratku iz Niške Banje nastane se u Gornji Kraj. Tek posle njih počele su se naseljavati ostale porodice u Gornji Kraj.
   -Đurđevići, slave Aranđelovdan. Deda se doselio iz Aleksinca.
   -Stanići, slave Jovanjdan. Najstarija porodica u selu. Nekada bila mnogo veća, sada u izumiranju.
   -Mladenovići (Marići), slave Alimpijevdan. Doselili se „iz južnih krajeva“, zovu ih „Bugarima“.
   -Petrovići, slave Đurđic. Preci im se doselili iz Resave.
   -Cvetanovići (Tasići), slave Mitrovdan. Praded im se doselio iz Leskovca.
   -Đorđevići (Ilići), slave Aranđelovdan. Pre 70 godina doselili se iz Suvodola od Krstića, koji su starinom od Prokuplja.
   -Mikići, slave Nikoljdan. Doselili se pre 80 godina iz Goloboka.
   -Maletići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Opova pre 50 godina.
   -Damnjanovići (Kostići), slave Nikoljdan. Otac im se doselio pre 40 godina iz Jelenca, kragujevačka jasenica.
   -Milojevići, slave Aranđelovan. Doselili se pe 30 godina iz Vranova.
   -Radivojevići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Ratara u Jasenici pre 60 godina.
   -Antići (Miloševići), slave Aranđelovdan. Deda im se doselio iz Leskovca.
   -Baba Janići (Ilići), slave Nikoljdan. Čoveku od 50 godina doeslio se praded iz Smedereva.
   -Stevanovići, slave Đurđic. Doselili se pre 60 godina iz Lipa.
   -Đurići su iz Austro-Ugarske***.
   -Pavlovići su iz Smedereva***.
   -Marjanovići su iz Lugavčine***.
   -Zdravkovići su iz Velike Krsne***.
   -Đorđevići su iz Mihajlovca***.
   -Nikolići su iz Rusce – pčinjski, vranjski okrug***.
   -Tančići su iz Trna u Bugarskoj***.
   -Mikići iz Koritnice – belopalanački, pirotski okrug***.
   -Paunovići su iz sela Trnovče – smederevski okrug***.
   -Admovići su iz Tićevca – požarevački okrug***.
   -Mladenovići su iz Kopinovca u Bugarskoj***.
   -Paunovići su iz Duboke, požarevački okrug***.
   -Matići, slave Alimpijevdan. Deda im se doselio iz Miloševca.
   -Markovići, slave Đurđevdan. Mati im dovela oca iz Jezdina –trnavski, rudnički okrug.
   -Milutinovići su iz Skobalja***.
   -Novakovići su iz Vranova, od Pantića***.

   Napomena:
   *** Ne kaže se koju slavu slave.

   Odgovori

7. 25. avgust 2014. u 19:31

   Milodan

   Poreklo stanovništva sela Vučak, Grad Smederevo – Podunavski okrug. Prema knjizi Borivoja Drbnjakovića „Smederevsko Podunavlje i Jasenica“.

   Položaj sela.

   -Selo Vučak leži u dolini Vučačkog Potoka čije je izvorište u Zlobari. Kuće su na obema stranama ovog potoka.

   Vode.

   -Celo selo se služi izvorom Grčicom a upotrebljava se i voda sa đermova.

   Zemlje i šume.

   -Opština ima zajedničku utrinu i zabran. Vinogradi su na Vinogradskom Brdu, ziratna zemlja je na Velikim Lokvama, Granići – gde ima i zabrana – i Alugama.

   Tip sela.

   -Vučak je naselje zbijenog tipa, sa kućama grupisanim duž seoskih puteva. Ne deli se na krajeve.

   Postanak sela i poreklo stanovništva.

   -Vučak je starije naselje; pominje ga Langer u svom delu. Godine 1818. imao je 29 kuća, 1822. godine imao je 27 a 1846. godine 37 kuća. Danas ima oko 100 kuća.
   U selu su ove porodice:
   -Šestići, slave Nikoljdan. Starinska porodica nepoznatog porekla.
   -Cvetkovići, slave Jovanjdan. Starinska porodica nepoznatog porekla.
   -Pavkovići (Markovići i Jankovići), slave Pantelijevdan. Staro im je prezime Miloševići. Praded se doselio iz „Erske“. Bežali su „preko“. Imaju familiju u Bavaništu.
   -Milićevići, slave Nikoljdan. Stari su im se doselili sa Rudnika. U Seoni imaju rođake (Vasići) a imaju rođake i u Boleču. Bežali su „preko“.
   -Nikolići („Vlasi“), slave Sv. Petku. Preci su im se doselili sa Homolja, ne znaju mesto.
   -Stevanovići, slave Nikoljdan. Otac im se doselio iz okoline Ristovca za vreme Prvog Turskog Rata.
   -Drmanići. Predak došao kao sluga iz sela Samaila – žički, rudnički okrug. Ne kaže se koju slavu slave.
   -Šljivići, slave Lazarevdan. Pre 40 godina se doselili iz Krnjeva.
   -Jocići, slave Đurđic. Stara porodica. Bežali su „preko“. Otac čoveku od 60 godina se rodio u Bavaništu.
   -Jovanovići, slave Đurđic. Pre 60 godina doselili se iz Pridvorice u kragujevačkoj Jasenici od Ilića. Ilići su starinom od Leskovca.
   -Živojinovići, slave Pantelijevdan. Stari su im došli iz Pridvorice, kragujevačka Jasenica od Ilića – Bosućana, koji su poreklom iz Hercegovine.
   -Stevanovići slave Sv. Prorok Naum – 14. decembra. Pre 70 godina doselili se iz Dublja – resavski, moravski okrug.
   -Mijailovići, slave Aranđelovdan. Deda im se doselio iz Paraćina.
   -Pančići, slave Nikoljdan. Doselili se pre 50 godina iz Vidina u Bugarskoj.
   -Vučkovići, slave Nikoljdan. Braća Đorđe i Petar doselili se iz vranjskog okruga. Neko vreme živeli u Batovcu, požarevački okrug a 1874. godine se dosele u Vučak.
   -Đorđevići (Petrovići i Milovanovići), slave Mitrovdan. Nepoznato poreklo.
   -Arsići, slave Tomindan. Deda došao pre 80 godina iz Levča.
   -Stojanovići (Vasići), slave Spasovdan. Praded Stojan se doselio iz Krajine.
   Selo ima jedno groblje.

   Odgovori

8. 26. avgust 2014. u 19:18

   Milodan

   Poreklo stanovništva sela Dobri Do (po knjizi Dobrodo-Dubrave), Grad Smederevo – Podunavski okrug. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Smederevsko Podunavlje i Jasenica“.

   Položaj sela.

   -Selo se nalazi na stranama potoka koji su ispresecali pinosavsku jezersku površ.

   Vode.

   -Upotrebljava se izvorska i bunarska voda. Izvori su: Orašje, Dojnik, Lokva, Jablanovac, Vodice, Karaula, Velika i Mala Dobrava itd. Ima dosta bunara; gotova dda ih ima svaka kuća.

   Zemlje i šume.

   -Ziratno zemljište je u Lokvi, izvan sela, zatim u Karinoj Bari i Nišanskoj Jaruzi. Ima ga i između krajeva-mala. Livade, vinogradi i zabrani rastureni su između krajeva u selu i oko sela.

   Tip sela.

   -Dobri Do je naselje razbijenog tipa. Uzrok razbijenosti je naseljavanje pojedinaca na imanja; svako je dolazio na svoje imanje i tu podizao kuću. Iz susednih sela Selevca, Goloboka i Mihajlovca i sada se ovde preseljavaju. Selo se deli na Prnjavosrski (Strugarski), Beljićski, Gitarićski i Milutinski Kraj. Krajevi su obično razdvojeni potocima, jarugama i kompleksima imanja. U pojedinim krajevima (Milutinski) kuće su grupisane pored seoskih puteva.

   Postanak sela i poreklo stanovništva.

   -U Dobrom Dolu je bila šuma (dubrava) i imanja sa trlima susednih sela. Tu je i Knez Miloš imao svoju aliju, gde je žirio svinje. Pošto su imanja bila daleko, to su se pojedinci počeli naseljavati.
   -Gitarići, slave Sv. Klimentija. Prvi se naselio pre 60-70 godina Gitara, predak Gitarića, koji se doselio iz Selevca. Od njega danas ima 15 kuća.
   Za Gitarićima su došli:
   -Milutinovići, slave Aranđelovdan. Oni su došli iz Selevca.
   -Belići, slave Lazarevdan. Doselili se na svoje imanje iz Mihajlovca.
   -Čairovići, slave Lučindan. Oni su iz Goloboka a u Golobok su se doselili iz Borče u Gruži.
   -Glišići, slave Jovanjdan. Oni su iz Selevca.
   -Mitrići (Mihailovići), slave Nikoljdan. Došli iz Goloboka.
   -Milosavljevići, slave Alimpijevdan. Doselili su se iz Županjevca, levački okrug.
   -Lukići, slave Srđevddan. Doselili su se iz Prnjavora, Kragujevac.
   -Stojanovići (Kostići), slave Nikoljdan. Njihovi stari su došli iz okoline Bitolja kao strugari. Radili ovde, dopalo im se, umole kneza Miloša i on im dodeli malo zemlje.
   -Maričići, slave Jovanjdan. Oni su iz Selevca.
   -Đorđevići, slave Jovanjdan. Poreklom su iz Bele Palanke.
   -Milenkovići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz Trgovišta, zaglavski-timočki okrug.
   -Tasići, slave Nikoljdan. Došli su iz okoline Vranja.
   -Stošići, slave Nikoljdan. Poreklom su iz okoline Kumanova.
   -Živanovići, slave Đurđevdan. Došli iz Selevca.
   -Radivojevići, slave Đurđevdan. Došli iz Selevca.
   -Nastići, slave Jovanjdan. Došli iz Selevca.
   -Vukosavljevići, slave Đurđevdan. Doselili se pre 50 godina iz Radaljeva, moravički-užički okrug.
   -Nikolići, slave Nikoljdan. Došli iz Selevca.
   -Savići, slave Nikoljdan. Došli iz Goloboka.
   -Arsenijevići, slave Aranđelovdan. Došli iz Mihajlovca.
   Iz Selevca su došli:
   -Bajkići, slave Đurđic.
   -Uroševići, slave Mitrovdan.
   -Markovići, slave Đurđevdan.
   -Markovići drugi, slave Sv. Petku, zovu ih „Vlasima“.
   Iz Mihajlovca su se ovde doselili na svoja imanja:
   -Gajići, slave Đurđevdan.
   -Borisavljevići, slave Đurđic.
   -Miškovići, slave Đurđic.
   -Radosavljevići, slave Stevanjdan.
   -Ilići, slave Stevanjdan.
   -Stanojlovići, slave Stevanjdan.
   -Miloševići, slave Aranđelovdan.
   -Stanimirovići, slave Nikoljdan.
   -Miškovići drugi, slave Nikoljdan.
   -Markovići, slave Jovanjdan. Doselio se iz Budriga, gnjilanski okrug.
   -Stojkovići, slave Nikoljdan. Za vreme Turskog Rata doselili se iz Budriga, gnjilanski okrug.
   -Jovanovići, slave Malu Gospojinu. Otac im se doselio iz Crne Gore.
   -Grujići, slave Đurđevdan. Doselio se iz Prilika, moravički-užički okrug.
   -Tošići, slave Nikoljdan. Otac im se doselio iz Vranja.
   -Stamenkovići, slave Đurđevdan. Doselio se iz Nagoričana u Makedoniji.
   -Živojinovići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Saraoraca.
   -Nikolići, slave Aranđelovdan. Otac se doselio iz Crvenog Brega, belopalanački-pirotski okrug.
   Između Selevca i Dobrog Dola je zaseok Ćiće. Polovina kuća ovog zaseoka pripada Selevcu a druga polovina Dobrom Dolu.
   Dobrom Dolu pripadaju ove familije i svi su se doselili iz Selevca na svoja imanja:
   -Jovičići – Jovanjdan.
   -Vujičići – Đurđic.
   -Markićevići – Jovanjdan.
   -Pavlovići – Jovanjdan.
   -Skerlići (Markovići) – Đurđevdan.
   Selo ima tri groblja; jedno je kod škole, drugo zvano „Dobronica“ u ataru Mihajlovca i treće u Borku.

   Odgovori

9. 29. avgust 2014. u 20:34

   Milodan

   Poreklo stanovništva varošice Kolari, Grad Smederevo – Podunavski okrug. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Smederevsko Podunavlje i Jasenica“.

   Položaj sela.

   -Kolari se nalaze na levoj obali Ralje, u njenoj prostranoj aluvijalnoj ravni, kojom ide drum i železnička pruga za Malu Krsnu.

   Vode.

   -Varošica se služi vodom sa česme koja je ostala još od doba Rimljana, a nalazi se na sredini varošice. U Kolarištu, severoistočno od Kolara nalazi se još jedna česma.

   Zemlje i šume.

   -Ziratno zemljište je oko varošice a livade u dolini Ralje. Vinogradi su u Parlozima. Šume je bilo u Šeškovcu i Jelendolu, sada je nema.

   Tip naselja.

   -Kolari su mala palanka, drumsko naselje zbijenog tipa. Centar varošice je kod mezulane. Glavni deo varošice „Čaršija“ je duž druma koji je paralelan sa rekom Raljom; ovde su grupisane kuće, nekoliko kafana i dućana. Južno od ovog druma nema kuća, dok je severno od njega mnogo više, ovaj deo je naseljeniji i jedan njegov kraj zove se „Mala“.

   Starine u naselju.

   -Tragovi od starina i starih naselja nalaze se u Diviču i kod „Vićine vodenice“. Pri trasiranju pruge nalazili su sitan srebrni novac, grobnice, cigle, staklo, čelenke od gvožđa i dr.

   Postanak naselja i poreklo stanovništva.

   -Kolari su starije naselje; pominju se već u 16. veku. Putnici tog doba pominju Kolare kako kukavno selo, u kome stanuju sami Turci, ili kao malu varošicu naseljenu Srbima i Turcima. Početkom 18. veka u Kolarima je bilo 28 kuća, pominju se kao „šanac Kolari“ i imaju svoju crkvu i svog popa. Izgleda da je u ovo doba i docnije ovo naselje počelo da napreduje, i da je bilo naročito napredno posednjih godina 18. i početkom 19. veka. Od tada ono stalno opada, mnoge njegove familije iselile su se i naselile u susedna sela Suvodol i Landol. Sada su Kolari mala, neznatna varošica sa oko sto kuća.
   U varošici su ove porodice:
   -Palojci (Paunovići, Nikolići i Stamenkovići), slave Alimpijevdan. Njihov praded se doselio pre Prvog Ustanka iz Palojca, vlasotinački-pirotski okrug.
   -Miljkovići (Neškovići), slave Nikoljdan. Stara porodica nepoznatog porekla.
   -Pajkići, slave Lazarevdan. Stara porodica nepoznatog porekla.
   -Gogići (Đorđevići), slave Sv. Tanasija. Deda Mita se doselio iz Goleša.
   -Popovići, slave Nikoljdan. Čukundeda Stojan bio prota u Nišu, gde je 1822. godine obešen. Njegov sin došao u Smederevo, zatim u Kolare. Starinom su iz Gradišta, dobrički-toplički okrug.
   -Torbarevići (Stefanovići), slave Aranđelovdan. Praded se doselio iz Stare Srbije. Po okolini je torbario i prodavao sitnice, pa se stalno nastanio u Kolarima.
   -Grujući, slave Jovanjdan. Stara porodica. Oni su potomci Vula Ilića – Kolarca. Od njih je i Sava Grujić, đeneral. Nepoznatog su porekla.
   -Uroševići, slave Nikoljdan. Rod su Marinkovićima (Živanovićima) u Landolu.
   -Đorđevići, slave Simeundan. Praded se doselio iz Jagodine u Smederevo, pa ovde. Imaju familiju u Mladenovcu.
   -Savići, slave Đurđic. Deda Tanasije došao od Niša, kupio imanje od Turaka i ovde se nastanio.
   -Mladenovići, slave Aranđelovdan. Starinom su iz Vlasotinaca.
   -Markovići, slave Andrijevdan. Doselili se iz okoline Niša.
   -Tanaskovići su rod Đorđevići, slave, kao i oni, Simeundan.
   -Vujadinovići, slave Stevanjdan. Stara porodica nepoznatog porekla.
   -Đurići, slave Jovanjdan. Doselio se iz Bele Crkve, kafedžija.
   -Radojkovići, slave Mitrovdan. Doselili se iz Selevca, od Radojkovića, opančar.
   -Trikići, slave Sv. Petku. Doselili se iz Lozovika, opančar.
   -Antići, slave Nikoljdan. Doselio se iz Binovca, od Antića, trgovac.
   -Živanovići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Selevca, ćurčija.
   -Grozdanovići, slave Mratindan. Doselili se iz Bitolja.
   -Radisavljevići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Drugovca.
   -Marinkovići (Došljaci), slave Nikoljdan. Deda Jovan se doselio iz Svilajnca.
   -Kostići, slave Tomindan. Doselili se iz Lipa.
   -Stanisavljevići, slave Aranđelovdan. Otac čoveku od 40 godina se doselio iz Stare Srbije.
   -Zdravkovići (Rekalije), slave Nikoljdan. Doselili se iz Stare Srbije.
   -Ilići, slave Aranđelovdan. Trgovac, doselio se pre 40 godina iz Baničine.
   -Milojkovići, slave Petrovdan. Doselili se iz Azanje.
   -Ilići, slave Malu Gospojinu. Doselili se 1847. godine iz Đinovića – Riječka Nahija u Jelenac, zatim pređu u Binovac pa u Kolare.
   -Stefanovići, slave Nikoljdan. Doselili se pre 50 godina iz Konjevića, ljubićski-rudnički okrug.
   -Erčići (Pavlovići), slave Stevanjdan. Poreklom su iz Starog Vlaha.
   -Nikolići, slave Sv. Petku. Otac se doselio od Kumanova.
   -Anđelkovići, slave Mitrovdan. Poreklom su iz Makedonije.
   -Stevovići, slave Nikoljdan. Opančar, doselili se 1873. godine iz Družetića, požeški-užički okrug.
   -Jevtići, slave Mitrovdan. Doselili se iz Selevca.
   -Milići, slave Đurđevdan, doselili se iz Drugovca.
   -Mirkovići, slave Nikoljdan, doselili se iz Drugovca.
   -Aćimovići, slave Đurđic, doselili se iz Mihajlovca.
   -Nešići, slave Nikoljdan, doselili se iz Šalinaca.
   -Danilovići, slave Nikoljdan – iz Beograda.
   -Petrovići, slave Nikoljljdan – iz Bugarske.
   -Jankovići, slave Nikoljdan – iz Saraoraca.
   -Stevanovići, slave Aranđelovdan – iz Austro-Ugarske.
   -Sivkovići, slave Mratindan – iz Austro–Ugraske.
   -Radosavljevići, slave Đurđic – iz Drugovca.
   -Radivojevići, slave Đurđic – iz Selevca.
   -Milanovići, slave Nikoljdan – iz Grocke.
   -Nikolići, slave Đurđic – iz Grocke.
   -Ranisavljevići, slave Đurđic – iz Austrije.
   -Milenkovići, slave Đurđic – iz Bagrdana.
   -Stanisavljevići, slave Đurđic – iz Smederevske Palanke.
   -Stojanovići, slave Nikoljdan – iz Rataja, vranjski okrug.
   -Miloševići, slave Aranđelovdan, deda se doselio iz Vlasotinaca.
   -Obradović, slave Nikoljdan – iz Rataja, vranjski okrug.
   -Miloševići, slave Aranđelovdan – iz Drugovca (nejasno-nečitko).
   -Jankovići, slave Vavedenje – od Prilepa.
   -Putnikovići, slave Vavedenje – iz Dubravice.
   Seveno od varošice je groblje. U njemu se sahranjuju Landolci.

   Napomena. Sve su familije prikazane u množini, jer se pretpostavlja da ih ima više i domaćinstvu. Zanimanje je prikazano u „jednini“, jer se podrazumeva da se time bavi „glava“ porodice.

   Odgovori

10. 31. avgust 2014. u 21:34

    Milodan

    Poreklo stanovništva naselja Mala Krsna, Grad Smederevo – Podunavski okrug. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Smederevsko Podunavlje i Jasenica“.

    Položaj naselja.

    -Mala Krsna je drumsko naselje u dolini Morave. Kuće su grupisane pored druma za Požarevac a između Jezave i Carigradskog Druma.

    Vode.

    -Selo nema izvora, stanovnici ovog naselja se služe vodom sa bunara-đermova.

    Zemlje u šume.

    -Šume ima malo. Ziratno zemljište i livade su izvan naseljenog dela ovog mesta.

    Tip naselja.

    -Mala Krsna je drumsko naselje sa kućama grupisanim – ušorenim – pored druma za Požarevac. Deli se na Krajinsku i Piroćansku Malu.

    Poreklo stanovništva.

    U naselju su ove porodice.
    -Dimitrijevići (Petkovići i Cvetkovići), slave Nikoljdan. Stanuju u Krajinskoj Mali. Ćokovina (poreklo) im je u Velikom Izvoru, zaječarski-crnorečki okrug. Imaju rodbinu u Grljanu i Petki, požarevačkoj.
    -Ristići, slave Aranđelovdan. Starinom su iz Zaječara.
    -Mijailovići (Petrovići i Milovanovići), slave Aranđelovdan. Njihovi preci su došli među prvima iz Krajine. Po njima je i cela mala dobila ime, Krajinska Mala.
    -Stanisavljevići, slave Đurđic. I njihovi stari su iz Krajine.
    -Stojadinovići, slave Đurđic. Stanuju u Piroćanskom Kraju. „Starosedeoci“ su, nepoznato im je poreklo.
    -Lazići, slave Đurđic. Predak došao ženi u kući iz Živice, požarevačke.
    -Trenići, slave Nikoljdan. Stanuju u Piroćanskoj Mali. Mati im se ovde preudala i dovela ih iz Ratara, Jasenica – kragujevačka.
    -Smiljkovići, slave Sv. Petku. Stanuju u Krajinskoj Mali. Bežeći od Turaka ovde su došli iz Lukova, srvljiški-timočki okrug.
    -Vučkovići (Ivanovići i Nikolići), slave Jovanjdan. Kuće su im u obe Male. Doselili se iz Krajine.
    -Stankovići, slave Sv. Agatonik. Doselili se iz Oraovice, leskovački-vranjski okrug.
    -Stojanovići (Došljaci), slev Sv. Petku. Doselili se iz Male Bresnice, ramski-požarevački okrug.
    -Stanisavljevići, slave Sv. Petku. Nepoznatog su porekla.
    -Ignjatovići, slave Stevanjdan. Doselili se iz Binovca.
    -Stevanovići – Aranđelovdan – Doselili se iz Austro-Ugarske.
    -Miloševići – Nikoljdan – Iz Skobalja.
    -Brankovići – Nikoljdan – Od Pirota.
    -Aleksići – Nikoljdan – Iz Stare Srbije.
    -Stanovići – Nikoljdan – Iz Trna (Bugarska).
    -Stoiljkovići (Aksentijevići), slave Sv. Vrače. Njihov otac došao ženi u kuću iz Malog Orašja.
    Bogdanovići – S. Jevostatije – Iz Krajine.
    -Brdari (Živkovići i Stoiljkovići), slave Nikoljdan. Njihovi stari su od Travnika u Bosni. Prodavali po okolini brda* i ovde se nastanili.
    *Brda su, koliko se sećam, primitivne sprave za proizvodnju prediva, op. Milodan.
    -Paunovići, slave Nikoljdan. Deda došao ženi u kući iz Krajine.
    -Stankovići, slave Đurđic. Stanuju u Piroćasnkoj Mali. Njihovi preci su došli iz „novooslobođenih krajeva“.
    -Bramići (Miletići), slave Đurđic, ne kaže se ništa za poreklo.
    -Miladinovići, slave Nikoljdan. Deda se doselio iz Čepura, paraćinski-moravski okrug.
    -Đurići, slave Đurđic. Otac se doselio iz Šapina, Požarevac.
    -Paunovići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Meljnice (Melnice), mlavski-požarevački okrug.
    -Jankovići – Nikoljdan – Iz Krajine.
    -Jelenići (Markovići) – Đurđic, „starosedeoci“.
    -Stokići – Aranđelovdan, „starosedeoci“.
    -Dimitrijevići – Nikoljdan – Iz Makedonije.
    -Atanackovići – Sv. Petka – Iz Vranova.
    -Simići – Aranđelovdan – Iz Skobalja.
    -Simići – Stevanjdan – „Vlasi“.
    -Marjanovići – Sv. Petka, „starosedeoci“.
    -Stanojlovići – Av. Ćirilo i Metodije – Iz Drugovca.
    -Smiljkovići – Nikoljdan – Iz okoline Vranja.
    -Živanovići (Milenčićevići) – Nikoljdan – Nepoznato poreklo.
    -Jovanovići – Aranđelovdan – Iz Makedonije.
    -Mijailovići – Nikoljdan – iz sela Zrze*? (Makedonija).
    Znak pitanja je opravdan, selo Zrze je na Kosovu i Metohiji, op. Milodan.
    -Rakići, slave Ignjatijevdan. Doselili su se iz Velikog Gaja u Banatu.
    U ovom mestu ima oko 20 kuća Cigana-Roma sa raznim prezimenima. Bave se zemljoradnjom i zanatima. Stanuju u obe male, govore srpski i izjašnjavaju se Srbima.

    Napomena. Termin “Krajina” je ovde pomalo nedorečen. Skromno mislim da se radi o Timočkoj Krajini. Milodan.

    Odgovori