Smederevo i okolna sela

22 komentara

1. 1. septembar 2014. u 19:55

   Milodan

   Poreklo stanovništva sela Lipe, Grad Smederevo – Podunavski okrug. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Smederevsko Podunavlje i Jasenica“.

   Položaj sela.

   -Selo se nalazi u prostranoj moravskoj dolini, između Jezavinih pritoka Badrike i Leskovače, od kojih, naročito u proleće, mnogo pati. Poplave su česte, i tada je stanovništvo prinuđeno da se privremeno naseljava u okolna sela.

   Vode.

   -Izvora nema, meštani se služe vodom sa bunara. Skoro svaka kuća ima bunar.

   Zemlje i šume.

   -Zemlja za obrađivanje i livade su oko sela na mestima: Šipaku, Lazu, Krtinovači, Glogovači, Trstenjaku, Zverinju, Delijskim Livadama, Visu, Gorinoj Međi, Lukinoj Bari i Vrljaku. Pretežno se seje kukuruz, pšenica manje. Najbolje su ispaše u Delijskim Livadama, Zverinjnjaku i Trstenjaku. Vinogradi su u Segdendolu. Šume ima malo, mahom privatnih zabrana. Opština ima oko 30 lanaca svog zemljišta pod njivama.

   Tip sela.

   -Selo je zbijenog tipa, grupisano kod crkve i škole. U novije vreme, posle deoba, pojedinci se naseljavaju dalje, izvan sela. Selo se deli na krajeve: Livadice (oko škole i sudnice), Cerjanski Kraj, Pavlovački Kraj i Bratanački Kraj (ovaj kraj je nastao odlaskom Miloševića-Latića na trla).

   Postanak, ime sela i poreklo stanovništva.

   -Ranije je selo bilo u Starim Lipama bliže Jezavi, odakle su se zbog poplava preseljavali i došli na današnja mesta.
   Po predanju, u Lipe se naselio Ciganin-Rom, koji se nastanio u jednoj šupljoj lipi, što ukazuje da je zbog toga selo nazvano ovim imenom, Lipe. Od njega su danas;
   -Miloševići.
   Docnije su se doselili:
   -Mijatovići, slave Sv. Jevstatije, stari doseljenici nepoznatog porekla.
   -Štrbići (Ćosići, Stanoljlovići, Stojkovići i Milovanovići), slave Jovanjdan. Njihov predak Petar Štrban se doselio među prvima i zatekao u selu svega četiri kuće. Poreklo nepoznato.
   -Trifunovići, slave Nikoljdan. Zovu ih „Grcima“.
   -Milojkovići (Obradovići i Aleksići), slave Jovanjdan. Stari doseljenici nepoznatog porekla.
   -Đušaci (Jankovići, Živanovići, Milenkovići i Marinkovići), slave Nikoljdan. Njihovi preci su se odavno doselili iz Petke, požarevački okrug.
   -Filipovići (Stankovići), slave Nikoljdan. Deda se doselio pre Prvog Ustanka iz Resave.
   -Stepanjci (Stepanovići i Dimitrijevići), slave Aranđelovdan. Deda Stepan doselio se iz Dragovca, požarevački okrug.
   -Nikolići (Petrovići), slave Nikoljdan. Starinom su iz Resave, iz okoline Svilajnca. Prvo su se nastanili u Cerju, u dolini Morave, odakle ih Knez Miloš preseli u Lipe. Po njima se i ceo kraj naziva Cerjanski.
   -Todorovići (Ilići), slave Nikoljdan. Njihovi preci u iz Stare Srbije. Najpre su bili u Vučaku, gde su ostali oko trideset godina, odakle pređu u Šipak i tu ostanu nekoliko godina. Najzad ih paša preseli uLipe.
   -Grčići su rod sa Todorovićima, slave, kao i oni, Nikoljdan.
   -Đuričići (Maričići, Stevanovići i Stojičevići), slave Đurđic. Praded Ilija Đurica došao iz Krajine.
   -Crnomitci (Živojinovići, Tasići i Zdravkovići), slave Časne Verige. Crni Mita, praded današnjih Crnomitaca, kao sluga došao iz Petke.
   -Stefanovići (Tutule), slave Tomindan. Stara porodica nepoznatog porekla.
   -Vučkovići, slave Đurđic. Deda se doselio pre 60 godina iz Svilajnca.
   -Radenkovići (Radoševići, Pantići i Spasići), slave Nikoljdan. Njihov deda se doselio pre 80 godina iz Resave.
   -Đunići, slave Nikoljdan. Deda čoveku od 60 godina došao iz Dragovca, požarevački okrug.
   -Krajinci (Stevanovići i Stokići), slave Jovanjdan. Starinom su iz Sikole, krajinski okrug.
   -Ćirić, slave Sv. Vasilija. Došao kao kovač pre 20 godina iz Velike Plane.
   -Miloševići (Latići), slave Miholjdan. Staro im je prezime Kneževići. Stara porodica. Bežalo su „preko“, odakle se vratio praded Petar, od koga je nastala ova cela porodica. Petar se najpre naselio u Stublinama, kod radničke mehane, zatim prešao u Stare Lipe i docnije na današnje mesto. Njegov sin Jovan bio je oborknez pod Karađorđem.
   -Martići, slave Tomindan. Rod su Stefanovićima, slave, kao i oni, Tomindan. Deda im poginuo ratujući uz Karađorđa.
   -Simići (Azunovići), slave Tomindan. Ne znaju za svoje poreklo. Vele da su „Arnauti“.
   -Pavlovići, slave Sv. Jevstatije. Stara porodica. Njihov praded Antonije bežao „preko“. Imaju rodbinu u Bavaništu i Slankamenu.
   -Đorđevići, slave Aranđelovdan. Pre 13 godina otac se doselio iz Ralje kao kafedžija.
   -Hristići, slave Mitrovdan. Oni su iz Lerina u Grčkoj, doselili se najpre u Osipaonicu a od pre 20 godina su ovde.
   -Stokići (Cigani-Romi), slave Sv. Vasilija. Doselio se otac iz Dubravice.
   -Mitići (Erdeljanski), slave Aranđelovdan. Čiča Mita, deda čoveku od 50 godina, doselio se iz Edelja.
   -Stanisavljevići, slave Pantelijevddan. Deda Stepan „Kosovac“ se doselio sa Kosova.
   -Milivojčići (Rankovići), slave Nikoljdan. Stara porodica nepoznatog porekla.
   Selo ima dva groblja, jedno je južno od Kaunice a drugo u blizini Radinca. U oba se sahranjuju iz Lipa i Radinaca.

   Odgovori

2. 2. septembar 2014. u 21:30

   Milodan

   Poreklo stanovništva sela Lugavčina, Grad Smederevo – podunavski okrug. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Smederevsko Podunavlje i Jasenica“.

   Položaj sela.

   -Selo leži u dolini Morave. Seoske kuće su raspoređene između Jezave i desne strane Carigradskog Druma i samo jedan deo ciganskih kuća prelazi na levu stranu druma. U ataru Lugavčine Morava jako meandrira i na taj način oduzima ili dodaje zemlju ataru ovog sela.

   Vode.

   -Pije se bunarska voda. Izvori su: Ladan Bunar i Lalića Izvor (kod crkve).

   Zemlje i šume.

   -Ziratno zemljište i livade su izvan sela. Između Jezave i Morave; naročito su dobra imanja u Bisaku, Rusini, Đili i Kladama. Vinogradi su u Glogovcu i Kaštanskom Brdu. Šume nema, pored Morave su vrbaci.

   Tip sela.

   -Lugavčina je naselje zbijenog tipa. Kuće su grupisane i ušorene pred seoskih puteva koji izlaze na Carigradski Drum, zatim na Jezavu ili vode za Osipaonicu. Jedna grupa ciganskih kuća izdvojena je i nalazi se, kao što je već rečeno, sa leve strane Carigradskog Druma. Selo se deli na: Sredinu Sela, Ključ (Ključku Malu) i Kulan (Kulansku Malu).

   Postanak, ime sela i poreklo stanovništva.

   -Selo je zasnovano na Selištu, južnije od mesta gde se od Carigradskog Druma odvaja put za ovo selo. Tu je danas seosko groblje i tu su se naselili Josići, Dabići, Erčići, Sedlarci i još neke porodice. Kako je selo bilo pored druma, iz straha od Turaka, rasele se i nasele u lugovima oko same Jezave i zbog lugova i selo dobije to ime. Docnije su se, koliko se selo razvijalo, približavali opet Carigradskom Drumu.
   U selu s u ove porodice:
   -Josići, slave Jovanjdan. Najstarija porodica u selu nepoznatog porekla.
   -Dabići, slave Aranđelovdan. Čukundedovi Damnjan i Gmitar doselili su se sa Kosova: kuće su im bile najpre u Selištu odakle zbog Turaka pobegnu „u Lug i Jezavu“.
   -Stepići (Petrovići, Perići i Glišići), slave Jovanjdan. Starinom su sa Kosova. Najpre su bili u Selištu.
   -Erčići (Ilići, Jeremići, Maksimovići i Stokići), slave Tomindan. Njihov praded Petar Era došao je iz Mrčajevaca, ljubićski-rudnički okrug, gde imaju rođake. Turci su mu oteli sestru, zbog čega je ubio Turčina i morao bežati. Dođe u Selište, odakle pređe sa ostalima u Lug pored Jezave.
   -Sedlarci (Simići, Siminčići, Radojevići i Sedlarevići), slave Aranđelovdan. Preci su im iz Sedlara na Kosovu. Rod su Bisenićima u Goloboku.
   -Rudakovići, slave Alimpijevdan. Starinom su sa Kosova. U Osipaonici su im rod Jovičići.
   -Stojkovići, slave Đurđevdan. Tri brata su došla od Vlasotinaca. Jedan je ostao ovde, drugi u Kolarima dok je treći otišao „preko“.
   -Srejići, slave Đurđic. Praded Jovica doselio se iz Garaša, jasenički – kragujevački okrug.
   -Popovići (Tonići), slave Đurđic. Njihov predak, pop Jovan, došao „od Niševačko“.
   -Mašići, slave Sv. Vrače. Doselili se iz Mihajlovca.
   -Marjanovići (Markovići), slave Stevanjdan. Stari se doselili od Kruševca.
   -Cigani (sa raznim prezimenima) se dele u dve grupe. Prvu grupu čine koritari, koji stanuju preko Carigradskog Druma. Ranije su živeli u čergama u lugovima pored Morave, pa ih vlasti „sagnale“ u selo. Drugu grupu čine Cigani-Romi kovači, svirači i zemljoradnici, koji stanuju u selu.
   -Mihajlovići (Bucići), slave Jovanjdan. Nepoznatog porekla.
   -Ristići, slave Nikoljdan. Praded Rista došao iz Vrtogoša, pčinjski – vranjski okrug.
   -Petkovići („Bugari“), slave Sv. Petku. Doselili se „iz južnih krajeva“.
   -Janićijevići, slave Lučindan. Deda Janićije došao iz Šumadije. Služio i bio pandur u selu.
   -Drenjakovići, slave Lazarevdan. Došli pre 60 godina iz Goloboka od Drenjakovića.
   -Marinkovići, slave Nikoljdan. Nepoznatog porekla.
   -Radivojevići su rod Sedlarcima. Slave, kao i oni, Aranđelovdan.
   -Kuzmanovići, slave Sv. Vrače. Nepoznatog porekla.
   -Spasići (Vasići), slave Đurđic. Poreklom su iz Poljane –Požarevac.
   -Petrovići, slave Sv. Jovana Zlatoustog. Praded Jovan se doselio iz Žagubice, homoljski – požarevački okrug.
   -Davidovići (Vlačići), slave Sv. Petku. Praded Nikola je iz Bavaništa došao u Kaonu, zviški-požarevački okrug. Njegov sin Paun iz Kaone se preselio u Lugavčinu.
   -Paunovići, slave Nikoljdan. Poreklom su od Leskovca.
   -Andrejići, slave Aranđelovdan. Nepoznatog su porekla.
   -Glišići, slave Jovanjdan. Doselili se iz Brzohoda, požarevački okrug.
   -Mitrovići (Kalafatovići), slave Nikoljdan. Nepoznatog su porekla.
   -Rakići (Miletići), slave Aranđelovdan. Doselili se sa Kosova.
   -Markovići, slave Nikoljdan i Aranđelovdan. Otac došao ženi u kuću (u Sedlarsku porodicu), slave očevu slavu – Nikoljdan i majčinu – Aranđelovdan.
   -Vlaovići, slave Sv. Petku. „Vlasi“.
   -Lazarevići – iz Lozovika***.
   -Miloševići – iz Lozovika***.
   -Nešići – iz Bugarske***.
   -Petrovići – iz Trna u Bugarskoj***.
   -Miljkovići – iz Leskovca***.
   -Radovanovići – iz Požarevca***.
   -Petrovići – iz Trnovče***.
   -Nikolići – iz Lučice, Požarevac***.
   -Mitići – iz Vranja***.
   -Jankovići – iz Trnovče***.
   -Đorđevići – iz Negotina***.
   -Mitići – iz Stare Srbije***.
   -Simići – iz Požarevca***.
   -Stevanovići – iz Osipaonice***.
   -Zlatanovići – iz Dobrače, Kumanovo***.
   -Mijatovići – iz Skobalja***.
   -Miletići – izu Goloboka***.
   -Miljkovići – iz Osipaonice***.
   -Petrovići – iz Straže, Trstenik***.
   -Stanimirovići – iz Austrije***.
   -Perići – iz Požarevca***.
   -Nikolići – iz Kojnice, Kumanovo***.
   -Pavlovići – iz Lozovika***.
   -Nenadovići – iz Lučice, Požarevac***.
   -Rdulovići – iz Miloševca***.
   -Stokići – iz Lozovika***.
   -Miljkovići – iz Saraoraca***.
   -Milićevići – iz Južne Srbije***.
   -Hristići – iz Pisadora***.
   Selo ima jedno groblje u Selištu.

   *** Ne kaže se koju slavu slave.

   Odgovori

3. 6. septembar 2014. u 23:11

   Milodan

   Poreklo stanovništva sela Petrijevo, Grad Smederevo – Podunavski okrug. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Smederevsko Podunavlje i Jasenica“.

   Položaj sela.

   -Selo leži na pinosavskoj površi, u izvorišnom delu Petrijevačkog Potoka.

   Vode.

   -U blizini opštine je izvor „Česma“ kojom se služi ceo taj kraj, inače ima i đermova. U Starom Petrijevu postoji voda u čijoj blizini raste biljka „jasenak“, za koju je vezan jedan običaj. Uoči Đurđevdana, Spasovdana i Duhova dolaze bolesnici iz raznih, čak i dalekih, krajeva da prenoće pod ovim cvetom. Donose umešen kolač, med, vino i dr., sve to stave pod cvet i bolesnik legne tako, da mu glava bude pod cvetom. Ako preko noći upadne štogod od cveta u med, ili ako neka bubica nagrize kolač, veruje se da bolesnik ima leka – u protivnom nema.

   Zemlje.

   -Najbolja imanja su duž Petrijevačkog Potoka i u Starom Petrijevu. Vinogradi su „na brdu“.

   Tip sela.

   -Selo je zbijenog tipa i nije podeljeno na krajeve.

   Starine u selu.

   Veruje se da je u Starom Petrijevu bila stara crkva, sa čijih su zidina prenosili kamen za kolarsku crkvu. U blizini ovog mesta gde je bila stara crkva ima tragova od kaldrme, ploča itd.

   Postanak sela i poreklo porodica.

   -Ranije je selo bilo severnije i to mesto se zove Staro Petrijevo. Kako su bili blizu Smedereva i pošto su imali mali potes, knez Miloš ih preseli na današnje mesto.
   U selu su ove porodice:
   -Mikići, slave Aranđelovdan. Praded Pejčin pobegao od Turaka iz okoline Aleksinca.
   -Nedeljkovići (Pavlovići i Blagojevići), slave Lučindan. Praded Uroš se doselio iz Crne Gore, od Vasojevića i kuća mu je bila prva u Starom Petrijevu. Iz Crne Gore je pobegao zbog ubistva.
   -Radosavljevići (Ludajići), slave Đurđic. Praded Radosav došao iz Jasike, temnićsko okrug, gde su im rod Đuričići. Bundeve su zvali ludajama, te zbog toga su i dobili ovaj nadimak. Praded je ratovao na Deligradu.
   -Jankovići (Cakići), slave Đurđic. Preci su im od Paraćina. Današnji potomci ne znaju tačno mesto i vreme (od) doseljavanja.
   -Stevanovići (Mutavdžići), slave Aranđelovdan. Deda bio vrećar, došao iz Vogenjovca u Bugarskoj i ostao ovde.
   -Lazarevići, slave Aranđelovdan. Pre 60 godina doselili se iz Oraha u Crnoj Gori.
   -Petrovići, slave Sv. Petku. Doselili se pre 50 godina iz Stanca kod Kumanova.
   -Krstići, slave Nikoljdan. Deda se doselio iz Dupljana, leskovački-vranjski okrug. Najpre bio u Smederevu tri godine, prebegao „preko“ za vreme propasti Prvog Ustanka i docnije se vratio i nastanio u Starom Petrijevu, odakle njega i ostale, kako je već rečeno, premesti Knez Miloš u današnje Petrijevo.
   -Savići, slave Aranđelovdan. Deda sa svoja dva brata došao iz Komana u Crnoj Gori zbog gladi. Prvo se nastanili u Brežane odakle se preseli u Petrijevo, jer je tu bilo njegovih zemljaka.
   -Stanojevići, slave Đurđic. Predak pre 40 godina došao ženi ukuću iz Vrbovca.
   -Ivanovići, slave Aranđelovdan. Pre 50 godina se doselili iz Badljevice.
   -Vukolići (Radosavljevići), slave Nikoljdan. Doselili se iz Bošnjaka, temnićski okrug.
   -Rankovići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Lipa.
   -Božovići, slave Jovanjdan. Doselili se pre 60 godina iz Crne Gore, od Bjelopavlovića.
   -Đurići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz Oraha u Crnoj Gori. Rod su Bogdanovićima u Vodnju.
   -Živkovići, slave Alimpijevdan. Doselili se iz Udovica.
   -Đorđevići, slave Nikoljdan. Doselili se pre 60 godina od Pirota.
   -Petrovići, slave Sv. Petku. Cigani-Romi; doselili se pre 50 godina iz Jagnjila u Jasenici, prvo u Seonu pa ovde.
   -Petrovići, slave Nikoljdan. Deda čoveku od 40 godina doselio se iz Ralina, lužnički-pirotski okrug.
   -Jovanovići, slave Nikoljdan. Kao sluga došao pre 40 godina iz Bitolja.
   -Marinkovići, slave Sv. Vrači. Otac čoveku od 40 godina doselio se iz Bosute u Kačeru.
   -Milovanovići, slave Mratindan. Doselili se iz Bosute, Kačer.
   -Cvetkovići (Simonovići), slave Mitrovdan. Nepoznato poreklo.
   -Timići, slave Aranđelovdan. Otac se doselio pre 50 godina iz Smedereva.
   -Radojevići (Dukići), slave Aranđelovdan. Deda se doselio „iz Erske“.
   -Jovanovići, slave Veliku Gospojinu. Doselili se iz Šalinaca pre 25 godina.
   -Živkovići, slave Aranđelovdan. Njihovi preci su se doselili iz okoline Pirota, „od pirotsko“.
   -Mitrovići, slave Sv. Petku. Oni su iz Radinaca došli pre 25 godina.
   Groblje je u Straževici.

   Odgovori

4. 9. septembar 2014. u 19:06

   Milodan

   Poreklo stanovništva sela Radinac, Grad Smederevo – Podunavski okrug. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Smederevsko Podunavlje i Jasenica“.

   Položaj sela.

   -Radinac leži u aluvijalnoj ravni Morave, na mestu gde se stiču reka Ralja i Jezava. Seoske kuće su sa obe strane reke Ralje i pružaju duž seoskog puta koji vodi od železničke pruge, prelazi preko sela i ide prema Moravi, kao i pored sporednih puteva, koji na ovaj izlaze.

   Vode.

   -Upotrebljava se voda sa bunara. U selu nema izvora. Izvan sela, u seoskom ataru su izvori Jelendo i Segda.

   Zemlje i šume.

   -Najbolja imanja (njive i livade) su u Dugom Polju, Starom Radincu, Gornjaku, Poljani, Pavlovačkoj Bari i Ivanici. Vinogradi su u Segdi i Jelendolu a privatni zabrani u Šeškovcu.

   Tip sela.

   -Radinac je naselje zbijenog tipa i deli se na: Vlašku, Gornju i Donju Malu. Iz jedne se pralazi u drugu malu i one nisu ničim fizički odvojene.
   Izvan sela su bile pojate (trla); bilo ih je dosta pre rata, sada ih nema.

   Starine u selu.

   -U Pavlovačkoj Bari iskopavane su ćeramide, crep i cigle.

   Postanak sela i poreklo stanovništva.

   -Današnji Radinac postao je na ovome mestu naseljavanjem porodica iz Ivanice i Starog Radinca. Za vreme Kneza Miloša u Radincu je bilo svega nekoliko kuća i to u sredini današnjeg sela – u Stublinama, a bila je naseljena i Ivanica, severoistočno od sela, između Leskovače i Jezave, kao i Stari Radinac, jugoistočno od sela, između Ralje i Jezave. Da bi grupisao familije, knez Miloš je raselio Ivanjicu i Stari Radinac i naselio ih u današnji Radinac. Za vreme austrijske okupacije (1718-1739) Radinac se ne pominje kao naselje, već se pominju Pavlovci; mesto na kome je bilo ovo naselje zove se Pavlovačka Bara, a u njegovoj neposrednoj blizini je i Ivanjica.
   U selu su ove porodice:
   -Nakarići (Aničići), slave Nikoljdan. Njihov predak Stanislav doselio se od Prilepa i nastanio u Ivanjici, odakle ga knez Miloš preseli u Radinac. Imaju rođake u Bavaništu.
   -Jevtići (Markuši), slave Sv. Petku. Stara porodica nepoznatog porekla. Stanovali su u Starom Radincu, odakle ih je knez Miloš preselio u današnji Radinac.
   -Kojići (Petrovići), slave Đurđic. Praded Koja se doselio iz Starog Vlaha i naselio u Stari Radinac, docnije u današnji Radinac.
   -Manasići (Ivaničari), slave Nikoljdan. Nepoznatog su porekla. Stanovali su u Ivanjici, odakle su prešli u Radinac.
   -Ognjanci (Ognjanovići, Milovanovići, Jankovići i Stanisavljevići), slave Mitrovdan. Nepoznatog su porekla. Stanovali su u Starom Radincu. Bežali su „preko“ 1813. godine.
   -Stankovci (Jovanovići, Simići, Stevanovići i Petrovići), slave Nikoljdan. Praded Stanko je pre 120 godina došao iz Razgojne, leskovački-vranjski okrug. Služio ovde neko vreme, malo se skućio i doveo porodicu.
   -Đorđevići, slave Savindan. Praded došao od Zaječara, odakle je pobegao od Turaka. Došao sam, našao puste zemlje pa doveo i porodicu.
   -Jonjevska familija (Jovanovići, Dimitrijevići, Petrovići, Stanojevići i Nikolići), slave Nikoljdan. Deda Jovan-Jonja doselio se iz Krivelja, zaječarski-crnorrečki okrug.
   -Piroćani (Stefanovići i Živanovići), slave Nikoljdan. Doselili se iz okoline Pirota.
   -Milići, slave Sv. Petku. Nije poznato poreklo.
   -Mikići, slave Stevanjdan. Deda došao iz Markovca, Lepenica.
   -Milutinovići, slave Đurđic. Otac se doselio iz Lipa, Smederevo.
   -Đergovići (Tabačići), slave Nikoljdan. Praded Đergo došao iz Velikog Izvora kod Zaječara, odakle je pobegao od Turaka.
   -Kuzmanovići, slave Aranđelovdan. Predak Kosta se doselio iz „Grčke“.
   -Martinjaši (Nikolići), slave Nikoljdan. Preci se doselili iz Laznice, homoljski-požarevački okrug. Stanovali u Ivanici.
   -Jovanovići, slave Nikoljdan. „Vlasi“.
   -Adamovići, slave Nikoljdan. Starinom su iz Grljana kod Zaječara.
   -Paunovići (Trajići), slave Đurđic. „Krajinci“.
   -Jovanovići, slave Nikoljdan. „Vlasi“, govore vlaški.
   -Vučkovići (Jovanovići), slave Sv. Vrače. Doselili se iz Batuše, Požarevac.
   -Mladenovići, slave Sv. Petku. Rod su Jevtićima.
   -Jankovići (Jovanjevci), slave Nikoljdan. Doselili su se iz Grljana, Zaječar. Stari su im govorili vlaški.
   -Janjići, slave SV. Petku. Doselili se iz Laznice, homoljski-požarevački okrug.
   -Višnjići (Petrovići), slave Nikoljdan. Otac bio baštovan. Doselio se iz Dragiževa u Bugarskoj.
   -Cvetkovići, slave Nikoljdan. Deda se doselio iz Velike Trnove u Bugaarskoj.
   -Mitrovići (Jonjići), slave Sv. Petku. Deda Mitar se doselio iz Krajine, „Vlasi su“.
   -Krajinci (Markovići, Jovanovići i Pavlovići), slave Jovanjdan. Doselili se iz Krajine.
   -Milovanovići (Krajinci), slave Đurđic. Preci su im došli iz Koprivnice (krajinski okrug) u Brežane (požarevački okrug) pa ovde.
   -Ilići (Petrovići), slave Sv. Petku. Deda im se doselio iz Crne Gore, najpre u Petrovo Selo (Krajina), odakle je pre 60 došao ovde i nastanio se. Oženio se Vlahinjom.
   -Kocići, slave Mitrovdan. Doselili se iz Azanje.
   -Đorđevići, slave Đurđic. Nepoznatog su porekla.
   -Petrovići (Banatski), slave Lazarevdan. Deda im se doselio od Pirota.
   -Nešići, slave Stevanjdan. Rod su Mikićima, slave, kao i oni, Stevanjdan.
   -Nikolići (Grbošani), slave Nikoljdan. Deda se doselio iz Udovica (od Simića) a starinom su od Kumanova.
   -Nikolići, slave Nikoljdan. Otac baštovan se doselio iz Bugarske.
   -Mijailovići, slave Jovanjdan. Krajinci.
   -Stevanovići (Milojkovići), slave Nikoljdan. Doselili se iz okoline Bitolja.
   -Trifunovići, slave Đurđic.. Poreklom su iz Stare Srbije.
   -Marinkovići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Gnjilana.
   Selo ima dva groblja; Ivaničko i Lipsko. U Lipsko se sahranjnjuju i iz sela Lipa.

   Odgovori

5. 10. septembar 2014. u 22:00

   Milodan

   Poreklo stanovništva sela Ralja (Raljić), Grad Smederevo – Podunavski okrug. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Smederevsko Podunavlje i Jasenica“.

   Položaj sela.

   -Selo se nalazi na levoj obali reke Ralje, u njenoj prostranoj aluvijalnoj ravni, na mestu gde se ukrštaju putevi Palanka – Smederevo i Kolari – Ralja.

   Vode.

   -Izvora nema. Voda se koristi sa đermova.

   Zemlje i šume.

   -Ziratna zemlja je oko sela; livade i njive su u dolini reke Ralje dok su šume u Šeškovcu.

   Tip sela.

   -Ralja je drumsko naselje. Kuće su grupisane pored puta Palanka – Smederevo i puta za Kolare. Selo se deli na dva kraja: Gornji (Vlaški) i Donji Kraj. Donji Kraj (Mala) naseljenija je.

   Starine u selu.

   -Na mestu Varoševo kopaju se cigle i ima ostataka od ruševina. Danas su tu njive i tu prolazi železnička pruga. U Podrumištu, u blizini železničkog mosta, takođe ima tragova naselja.

   Postanak sela i poreklo stanovništva.

   Ralja je mlađe naselje, postalo je posle Prvog Ustanka.
   U selu su ove porodice.
   -Đorđevići (Milenkovići), slave Aranđelovdan. Starinom su od Leskovca. Njihov praded Đorđe prebegao je „preko“ i kad se otuda vratio nastani se najpre severnije od današnjeg sela, u radinačkom ataru. Kako ga Radinčani nisu trpeli on se spusti bliže reci Ralji, gde je bila „pusta alija“. Đorđe se tu naseli i tako zasnuje selo.
   -Jovanovići (Petrovići), slave Mitrovdan. Njihov praded Miljko došao je iz okoline Leskovca. I oni su bili „preko“ i u radinačnom ataru.
   -Perišići su rod Jovanovićima, slave kao i oni, Mitrovdan.
   -Spasići (Petkovići, Đurđevići i Miloševići), slave Đurđic. Praded Spasa se doselio iz „istočnih krajeva“.
   -Nedeljkovići (Netkovići), staro prezime Simići. Slave Savindan. Praded čoveku od 50 godina doselio se iz Grljana kod Zaječara.
   -Grujići, slave Aranđelovdan. Pre 70 godina doselili se iz Šalinaca, odakle su pobegli zbog vode.
   -Stefanovići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Smedereva.
   -Maletići, slave Nikoljdan. Rod su sa Maletićima iz Vrbovca.
   -Obradovići (Paunovići), slave Sv. Petku. Cigani-Romi – doselili se pre 25 godina iz Trnovča.
   -Nikolići, slave Mitrovdan. Doselili se pre 60 godina iz Lomnice, vlasotinački-pirotski okrug.
   -Živanovići, slave Đurđic. Doselili se iz Vrbovca.
   -Andrejići, slave Đurđevdan. Doselili se iz Modoša pre 25 godina iz Austrije.
   -Pavlovići (Lazarevići), slave Sv. Petku. Pobegli iz Kuliča od vode. Opština im dala imanje. Govore vlaški.
   -Stankovići, slave Sv. Petku. Rod su sa Pavlovićima.
   -Đorđevići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Šalinaca pre 80 godina.
   -Ivkovići, slave Đurđic. Doselili se iz Jelašnice, zaglavski-timočki okrug.
   -Slavkovići, slave Mitrovdan. Rod su sa Perišićima.
   -Nikolići, slave Savindan. Doselili se iz Vlasotinaca.
   -Pavlovići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz Kuliča.
   -Stankovići, slave Sv. Petku. Doselili se iz „istočnih krajeva“.
   -Stankovići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Vranova.
   -Živanovići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Kuliča.
   -Todorovići, slave Nikoljdan. Starinom su iz Grljana kod Zaječara.
   -Paunovići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz Petrovca, požarevački okrug.
   -Nešići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz Šalinaca.
   -Marinkovići, slave Nikoljdan. Otac čoveku od 60 godina se doselio iz Pečenjevaca, Leskovac.
   -Stojanovići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Šalinaca.
   Selo ima jedno groblje, pored druma.

   Odgovori

6. 11. septembar 2014. u 22:02

   Milodan

   Poreklo stanovništva varošice Saraorci, Grad Smederevo – Podunavski okrug. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Smederevsko Podunavlje i Jasenica“.

   Položaj sela.

   -Varošica leži u prostranoj dolini Morave. Kuće su raspoređeno između pruge za Smederevo i Jezave a pored Carigradskog Druma i sporednih puteva. Ima malo kuća i sa desne strane Jezave.

   Vode.

   -Izvora nema; pije se bunarska voda.

   Zemlje i šume.

   -Imanja su izvan varošice, naročito između Jezave i Morave. Najbolja su imanja u Strmenjaku i Selištu. Vinogradi su u Ivovoj Bari i Vranovcu. Zabrana je malo. I vinogradi i zabrani su poglavito na terasama beogradske jezerske površi, koja je naročito izražena na Klenovcu, Vranovcu i Ivovoj Bari.

   Tip naselja.

   -Saraorci su drumsko naselje zbijenog tipa, sa kućama ušorenim pored Carigradskog Druma i seoskih puteva. Dele se na Matićsku i Bugarsku Malu.

   Starine u naselju.

   -Na Humki su iskopavali ploče, novac i dr. Između Lozovika i Saraoraca nalazi se stara crkva brvnara, pokrivena šindrom, koja je služila do 1894. godine, kada je podignuta nova, današnja crkva.

   Postanak naselja i poreklo stanovništva.

   -Saraorci su ranije bili u Selištu, sa desne strane Jezave i od nje udaljeni oko 200 metara. Tu su bile kuće Pavkovića, Bekića, Rakića i Matića. Docnije su usled priraštaja i doseljavanja zauzeli današnja mesta. Danas su Selište imanja i kuće Blagojevića.
   U Saraorcima su ove porodice:
   -Pavkovići (Dišići, Stanojevići, Nikodijevići i Ivanovići), slave Nikoljdan. Prvi su „udarili kolac ovome mestu“. U Selištu su bile Pavkove kuće i Pavkov kovanluk. Do skora je tu bila stara Pavkova kuća.
   -Bekići (Stokići, Jevtići, Hranisavljevići i Živanovići), slave Sv. Petku. Čukundeda čoveka od 80 godina se doselio sa Kosova.
   -Rakići (Matkovići), slave Lazarevdan. Stari su im se doselili iz Dragačeva – „iz Erske“.
   -Matići, slave Nikoljdan. Praded čoveku od 80 godina doselio se iz Dragačeve – „Erske“.
   -Milosavljevići, slave Sv. Agaton. Stanuju u Bugarskoj Mali. Doselili se iz Zvezdana, crnorečki-zaječarski okrug, gde imaju rođake.
   -Ilići (Markovići), slave Nikoljdan. Preci su im iz Strmostena, resavski-moravski okrug. Ranije su govorili vlaški.
   -Radunovići, slave Đurđic. I njihovi preci su iz Zvezdana. Kuće su im u Bugarskoj Mali.
   -Ilići (Bradilovići), slave Đurđic. Praded Ilija im se doselio iz Zvezdana. Kuće su im u Bugarskoj Mali.
   -Jocići, slave Nikoljdan. Stari su im iz Vražogrnaca kod Zaječara.
   -Gojkovići (Obradovići i Mirkovići), slave Nikoljdan. „Zvezdanci“ su se doselili iz Zvezdana.
   -Veljkovići (Milićevići), slave Sv. Petku. Praded Veljko se doselio sa Kosova.
   -Marinkovići, slave Nikoljdan. Poreklom su iz Bugarske.
   -Vujići, slave Jovanjdan. Deda doveden kao mali iz Crkvenca, resavski-moravski okrug.
   -Rogončići (Jankovići), slave Sv. Petku. Otac se doselio iz Bele Reke, resavski-zaječarski okrug.
   -Nikolići, slave Aranđelovdan. Doselili se pre 80 godina iz Berajnice, okolina Trna, Bugarska.
   -Cigani-Romi (Antići, Jovanovići, Stevanovići, Đorđevići, Milenkovići i Vasići), slave Nikoljdan. Govore srpski i ciganski. Rade zemlju, trguju i nadniče. Do pre 50-60 godina živeli su pod čergama u „Gaju“ pa ih vlasti nasele po selima.
   -Jovanovići, slave Sv. Petku. Poreklom su sa Kosova.
   -Milanovići (Arsenijevići) su od Miloševića iz Miloševca. Ne kaže se koju slavu slave.
   -Milovanovići su iz Lipovca, Jasenica.
   -Hristići su iz Lozovika.
   -Ivkovići su iz Brzohoda, Požarevac.
   -Antići su iz Gornjeg Vratara, Kruševac.
   -Rajići su iz Lozovika.
   -Nikolići iz Lozovika.
   -Grujući su iz Vlaškog Dola.
   -Stevanovići su iz Lozovika.
   -Radovanovići su iz Miloševca.
   -Markovići iz Lozovika.
   -Naumovići su iz Prilepa.
   -Todorovići su iz Miloševca.
   -Matijevići su iz Miloševca.
   -Boškovići su iz Zelengrada, Bugarska.
   -Stojanovići su iz Banata.
   -Mitići su iz Bugarske.
   -Đakovići su iz Dolova, Banat.
   -Nikolići su iz Zaječara.
   -Markovići su iz Miloševca.
   -Novakovići su iz Rače, Kragujevac.
   -Rakići su iz Lozovika.
   -Kočići su iz Bugarske.
   -Petrovići su iz Bugarske.
   -Vučkovići su iz Selevca.
   -Mladenovići su iz Svilajnca.
   -Stankovići su iz Ćirilovca (možda Ćirikovca, op. Milodan), Požarevac.
   -Jovičići su iz Vlaškog Dola.
   -Jovanovići su iz Malih Krčmara, Kragujevac.
   -Jankovići su iz Osipaonice.
   -Momčilovići su iz Bugarske.
   -Jovanovići su iz Ohrida.
   -Stevanovići su iz Krnjeva.
   -Đorđevići su iz Miloševca.
   -Hristići su iz Pisadora.
   -Nikolići su iz Smedereva.
   -Vidakovići su iz Belosave, Gruža.
   -Kuzmanovići su iz Miloševca,
   -Stanojvići su iz Žabara, Požarevac.
   -Perišići su iz Novog Pazara.
   -Lukići su iz Gradišta.
   U Saraorcima postoji jedno groblje.

   Napomena. Za porodice u poslednjem delu ne piše koju slavu slave.

   Odgovori

7. 12. septembar 2014. u 19:23

   Milodan

   Poreklo stanovništva sela Seone, Grad Smederevo – Podunavski okrug. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Smederevsko Podunavlje i Jasenica“.

   Položaj sela.

   -Selo se nalazi na blago nagnutoj kosi i kuće su poređane duž seoskih puteva.

   Vode.

   -U sredini sela imaju Česmu, odakle koriste vodu za piće. Đermova (bunara) nema, jer se teško dolazi do vodene-izdani. U novije vreme počeli su kopati arterske bunare.

   Zemlje i šume.

   -Ziratno zemljište je u Selištu, Ostrikovcu, Podruminama, Cerju i Vršinama. Šume ima u Zmajevcu. Na Orešcu su vinogradi.

   Postanak sela i poreklo stanovništva.

   Selo je nekada bilo u Selištu. Seone su staro naselje ali je priraštaj stanovništva vrlo mali.
   Porodice su:
   -Ilići, slave Sv. Petku. Otac se doselio iz Brežana kod Požarevca pre 50 godina.
   -Paunovići (Pajkovići), slave Lučindan. Starinom su iz Pčinje.
   -Žikići, slave Jovanjdan. Otac se doselio iz Krajine, najpre u Brežane odakle su se pre 40 godina doselili ovde.
   -Stevanovići, slave Đurđevdan. Doselili se iz Brestovika pre 80 godina.
   -Stevanovići drugi, slave Aranđelovdan. Stari doseljenici „iz istočnih krajeva“.
   -Milići, slave Stevanjdan. Poreklom su iz Krajine.
   -Životići (Markovići), slave Petrovdan. Deda se doselio od Timoka.
   -Živkovići, slave Đurđic. Deda se doselio od Pčinje, najpre u Kolare a otac čoveku od 60 godina iz Kolara se doselio ovde.
   -Tošići, slave Mitrovdan. Deda se doselio od Niša, najpre u Male Lipe (jugozapadno od sela), odakle ga knez Miloš otera i pokloni mu zemlju u Seonama.
   -Pantići, slave Đurđic. Zovu ih „Madžarčićima“ i imaju rodbinu „preko“.
   -Mladenovići (Jovanovići), slave Mitrovdan. Deda se doselio od Pirota.
   -Dimitrijevići, slave Lučindan. Nepozantog su porekla.
   -Mijailovići, slave Nikoljdan. Nepoznatog su porekla.
   -Vasići, slave Nikoljdan. Rod su Milićevićima u Vučaku.
   -Mijailovići (Rajići), slave Aranđelovdan. Doselili se „od preko Morave“.
   -Erići, slave Đurđevdan. Otac se doselio od Čačka.
   -Pantelići, slave Nikoljdan. Stara porodica nepoznatog porekla.
   -Dimitrijevići (Petrovići), slave Sv. Petku. Cigani-Romi, bave se zemljoradnjom. Ne kaže se ništa za poreklo.
   -Lukići, slave Đurđic. Doselili se iz okoline Požarevca.
   -Marinkovići, slave Mitrovdan. Rod su Tomićima.
   -Đorđevići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Vučaka.
   -Matići, slave Jovanjdan. Doslili se iz „preka“.
   Selo ima jedno groblje.

   Odgovori

8. 13. septembar 2014. u 19:08

   Milodan

   Poreklo stanovništva sela Skobalj, Grad Smederevo – Podunavski okrug. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Smederevsko Podunavlje i Jasenica“.

   Položaj sela.

   -Selo leži na avulijalnoj ravni Jezave i njene pritoke Konjske. Kuće su grupisane duž Carigradskog Druma i puteva koji iz sela vode za Mihajslovac i Jezavu.

   Vode.

   -Izvora nema, upotrebljava se bunarska voda. Jezava i Konjska su bogate ribom.

   Zemlje i šume.

   -Zemlja za obrađivanje nalazi se oko sela. U Moravi su branici sa hrastovom, jasenovom i grabovom gorom. U selu je kao ograda zasađen bagrem i dud.

   Tip sela.

   -Skobalj je naselje zbijenog tipa. Kuće su raspoređene duž druma i sporednih puteva; ima nekoliko kuća u dolini Konjske. Krajevi su: Jelenak (Šiljak) i Vlaška Mala.

   Postanak sela i poreklo porodica.

   -Izgleda da je selo nastalo posle turske uprave. Prvi je došao predak današnjih Vignjaša, koji je od spahije dobio berat da se ovde nastani. On je zatekao na mastu „Gaj“ jednu vodenicu koju je čuvao Turčin, ubije ga i tu se naseli. To mesto sa danas zove „Staro Selo“. Od ovog doseljenika su:
   -Vignjaši (Stojanovići i Jovšići), slave Đurđic. Starinom su iz Crne Gore, doselili su se najpre u Selevac, pa kako nije bilo mesta, spahija im ustupi zemlju u današnjem Skobalju. Docnije se od njih odvoji jedan deo i odseli u Osipaonicu, Vignjaši u Osipaonici.
   -Vasići, slave Đurđevdan. Praded vVaso doselio se sa Kosova.
   -Brkići, slave Jovanjdan. Zovu ih „Madžarima“. Njihov predak, koji je bio jako brkat, došao ženi u kuću iz Segedina.
   -Ilići, slave Ilindan. Preci su im se doselili iz rudničkog okruga.
   -Petrovići (Marići), slave Đurđevdan. Pradedovi se doselili od Rudnika.
   -Bajinčići, slave Savindan. Deda se doselio iz Krajine.
   -Vasiljevići, slave Jovanjdan. Doselili su se 1873. godine iz Banja Luke. Otac bio kafedžija u Lipama, pa ovde.
   -Vidačka familija (Pantići, Živojinovići i Milojevići), slave Miholjdan. Njihovi preci ne znaju kada i odakle su se doselili, najpre na prostoru između sela Vranova i Male Krsne. Docnije se sa ovog mesta, njihovi preci, Ilija i Đura, presele u „Gaj“ – današnje Stao Selo gde su zatekli već naseljene Vignješe.
   -Jankovići, slave Đurđic. Doselili se iz Crne Gore.
   -Simići (Vučkovići), slave Nikoljdan. Deda se doselio iz Krajine.
   -Tanaskovići, slave Veliku Gospojinu. Deda se doselio iz Erdelja.
   -Mladenovići, slave Sv. Petku. Poreklom su sa Homolja.
   -Dinići, slave Đurđic. Poreklom su iz Krajine, „Krajinci“.
   -Paunovići (Jovanovići), slave Nikoljdan. Dedovi su im došli iz „Erske“. Pravili su i prodavali zastruge (male drvene posude – za so, začine, sir i sl., op Milodan)
   -Cigani-Romi (Pavlovići, Radovanovići i Jovanovići), slave Sv. Vasilija i Sv. Petka. Doselili su se iz Mihajlovca i susednih sela.
   -Ivanovići, slave Đurđic. Praded se doselio iz „preka“ za vreme Laudana. Ratovao uz Laudana i bio u Ćupriji odakle se vrati i naseli u Požarevac a 1813. godine se doselio u Skobalj.
   -Lazići, slave Jovanjdan. Njihovi stari živeli su najpre na mestu između Male Krsne i Vranova, pa sa Vidacima prešli u Gaj. Nepoznatog su porekla.
   -Jovanovići (Mladenovići i Nikolići), slave Sv. Petku. Doselili se iz Krajine. Stanuju u Vlaškoj Mali.
   -Nikolići su se doselili iz Nabrđa, Požarevac. Ne kaže se koju slavu slave.
   -Grujići, slave Stevanjdan. Doselili se iz Dragovca.
   -Miladinovići (Ilići), slave Nikoljdan. Deda im se doselio iz Grkinja, niški – toplički okrug.
   -Kostadinovići, slave Nikoljdan. Doselili su se iz Lerina u Grčkoj, najpre u Lozovik, pa ovde.
   -Atanaskovići, slave Veliku Gospojinu. Doselili se iz Bele Crkve.
   -Bogdanovići, slave Sv. Petku. Doselili se iz Suvodola.
   -Ilići, slave Nikoljdan. Doselili se pre 40 godina iz Vrbovca.
   -Tirnnići, slave Nikoljdan. Predak došao ženi u kuću iz Krnjeva.
   -Mihailovići, slave Jovanjdan. Doselili se pre 50 godine iz Lunjevice, takovski-rudnički okrug.
   -Jankovići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz Velike Krsne.
   -Nikolići, slave Đurđic. Doselili se pre 60 godina iz Dragovca.
   -Trailovići, slave Nikoljdan. Predak došao ženi u kuću iz Radinca.
   -Đorđevići, slave Đurđevdan. Doselili se iz Lozovika.
   -Božinovići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Vidova, Paraćin.
   -Ćertići (Aćimovići i Milovanopvići), slave Đurđic. Mati ih dovela iz Azanje.
   -Boškovići (Mitrovići), slave Nikoljdan. Najstariji ljudi iz ove porodice ne znaju za svoje poreklo.

   Odgovori

9. 14. septembar 2014. u 19:57

   Milodan

   Poreklo stanovništva sela Suvodol, Grad Smederevo – Podunavski okrug. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Smederevsko Podunavlje i Jasenica“.

   Položaj sela.

   -Kroz selo protiče „Potok“ koji ga deli na dva dela. Po strmim stranama Potoka raspoređene su kuće i penju se do najviših njihovih delova.

   Vode.

   -Više se upotrebljava voda sa izvora. Glavni su: Bunar u selu, Češma i Daleko. Ima i nekoliko đermova.

   Zemlje i šume.

   -Ziratno zemljište je u Lunjevcu i Ravnicama. Privatnih zabrana ima u Lunjevcu. Vinogradi su rastureni po selu.

   Tip sela.

   -Selo je šumadijski razređeno, podeljeno je na krajeve koja imaju porodična imena.

   Starine u selu.

   -Kod izvora Daleko, po predanju, bilo je nekada selo. Danas se tu iskopavaju ostaci-tragovi starog naselja.

   Postanak sela i poreklo stanovništva.

   -Selo se ranije zvalo Bitinac i pod tim imenom se pominje u prvim desetinama 19. veka. Imalo je 1818. godine 25 kuća a 1822. godine 26 kuća. Postalo je naseljavanjem iz Kolara, odakle su prvi doseljenici došli i zatekli guste lugove koje su morali krčiti i paliti. Docnije su dolazili novi doseljenici iz raznih krajeva.
   Danas su u selu ove porodice:
   -Povići (Cvetkovići i Nikolići), slave Nikoljdan. Stara porodica. Bili su u Kolarima, odakle su bežali „preko“ a pri povratku dođu opet u Kolare pa odatle u Suvodol.
   -Stojanovići (Stanojevići), slaave Jovanjdan. Starinom su iz okoline Jagodine. I oni su bili u Kolarima odakle su prešli u ovo selo.
   -Stamenkovići (Milovanovići), slave Nikoljdan. Praded Stamenko se doselio iz Gnjilana, najpre u Kolare pa u Suvodol.
   -Drmnikovići (Jovanovići i Miljkovići), slave Aranđelovdan. Stara porodica. Iz Kolara su bežali „preko“. Pri povratku naselili su se u Suvodolu.
   -Milenkovići, slave Nikoljdan. Deda im se doselio iz okoline Kruševca.
   -Smiljkovići (Markovići i Vetrovići), slave Lučindan. Deda čoveku od 25 godina doselio se iz Tešice, moravski-kruševački okrug. Bežali su „preko“ i pri povratku bili u Mokrom Lugu, Umčarima, Kolarima pa se najzad nasele u Suvodolu.
   -Cvetkovići (Stojanovići), slave Aranđelovdan. Starinom su iz okoline Prokuplja.
   -Stojkovići, slave Nikoljdan. Praded Stojko doselio se iz okoline Kruševca a baba iz Tešice.
   -Stevanovići (Arnautovići), slave Nikoljdan. Deda se doselio sa Kosova i ovde služio.
   -Brankovići (Mladenovići), slave Sv. Agatonik. Poreklom su iz okoline Prokuplja, najpre su bili u Kolarima pa se potom nastanili ovde.
   -Josanovići, slave Sv. Vrače. Iz Mokrog Luga se doselili pre 80 godina, gde imaju rođake – stričevee.
   -Miljkovići (Kostići), slave Sv. Petku. Nepoznatog su porekla.
   -Anddrejići, slave Đurđic. Mati ih dovela iz Mokrog Luga. U Beogradu imaju rođake, Kravljanci u Paliluli.
   -Đorđevići (staro prezime Komrenovići), slave Mratindan. Stara porodica, doselili se iz Kolara.
   -Stojanovići, slave Jovanjdan. Pre 80 godina se doselili iz Dragačeva.
   -Krstići, slave Aranđelovdan. Starinom su od Prokuplja. Bili su u Kolarima.
   -Jovanovići, slave Simeundan. Doselili se 1865. godine iz okoline Novog Pazara.
   -Jovanovići, slave Mitrovdan. Nepoznatog su porekla.
   -Ilići, slave Malu Gospojinu. Doselili se iz Dobrskog Sela u Crnoj Gori.
   -Stankovići, slave Nikoljdan. Otac se doselio iz okoline Vranja.
   -Vitorovići, slave Jovanjdan. Pre 60 godina se doselili iz Krivače, Dragačevo.
   -Đorđevići, slave Nikoljdan. Starinom su od Prokuplja. Deda služio u Landolu, bežao „preko“ i pri povratku dođu najpre u Kolare pa ovde.
   -Stošići, slave Nikoljdan. Deda se doselio iz okoline Prokuplja.
   -Stošići, slave Nikoljdan. Doselili se iz okoline Velesa.
   Staro groblje je u Kolarima, gde su se do pre 90 godina sahranjivali. Sada imaju svoje groblje.

   Odgovori

10. 16. septembar 2014. u 19:47

    Milodan

    Poreklo stanovništva sela Udovice, Grad Smederevo – Podunavski okrug. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Smederevsko Podunavlje i Jasenica“.

    Položaj sela.

    -Selo leži na stranama Udovičkog Potoka i to u njegovom grornjem toku.

    Vode.

    -Izvora nema. Upotrebljava se voda sa đermova-bunara, kojih ima oko trideset. Ispod groblja je „lekovita voda“ Zmajevac.

    Zemlje.

    -Imanja su izvan sela. Dobre paše su u Donjim Livadama. Ziratne zemlje naročito su dobre duž Udovičkog Potoka, u Barama i Slatini. Vinogradi su na Jugovu.

    Tip ela.

    -Selo je podeljeno na Gornju i Donju Malu.

    Starine u selu.

    -Kod Zmajevca je nekada postojao manastir i tu im tragova starog groblja.

    Postanak sela, poreklo naziva i poreklo stanovništva.

    -Po predanju ovo je selo vrlo strarije se zvalo „Podgorac“. Jednom prilikom je Zmaj Despot Vuk hteo da kazni Alibega zbog toga što je ovaj pokušao da pohara dvore u Slankamenu. Despot se spusti niz Dunav, pozove Alibega na dvoboj i rani ga. Alibeg pobegne u ovo selo i tu se prikrije. Meštani ga nisu smeli prokazati i Despot, ljut zbog toga, pogubi 60-70 seljaka, te tako u selu ostanu mnoge udovice, po kojima selo dobije ime. Staro Selo je bilo u „Voćnjacima“.
    U selu su ove porodice:
    -Lazići, lave Alimpijevdan. Deda čoveku od 65 godina doselio se iz okoline Prokuplja.
    -Jovanovići, slave Đurđic. Deda čoveku od 60 godina doselio se iz Goračića u Dragačevu, gde imaju familiju, Javuričići.
    -Jokovići, slave Đurđevdan. Najstariji doseljenici. Njihov deda prvi se doselio u ovo selo iz okoline Trstenika.
    -Simići, slave Đurđevdan. Deda im se doselio iz Kanidže (valjda Kanjiže) u „preku“. Zovu ih „Madžarcima“.
    -Jarčići (Nikolići), slave Jovanjdan. Prade im se doslio iz Vrbice, Jasenica.
    -Stokići, slave Tomindan. Pre 40 godina doselili se iz Dragovca, Požarevac.
    -Radisavljevići (Čvorugići), slave Stevanjdan. Doselili se iz Morače u Crnoj Gori, najpre u Vojkovce u Kačeru odakle su se doselili ovde – deda čoveku od 70 godina.
    -Ivkovići, slave Aranđelovdan. Doselili se ppre 60 godina iz Miloslavaca u Bugarskoj.
    -Urlići (Veselinovići), slave Alimpijevdan. Njihov deda došao je iz okoline Aleksinca – Gornji Suvat?
    -Belići (Erići), slave Alimpijevdan. Deda im se doselio iz okoline Zaječara.
    -Simići, slave Nikoljdan. Staro im je prezime Pavlovići. Deda m se doselio iz okoline Kumanova.
    -Miloševići, slave Aranđelovdan. Praded Milan se doselio iz Stare Srbije.
    -Cvetkovići, slave Đurđic. Starinom su iz okoline Leskovca.
    -Jovanovići, slave Ilindan. Poreklom su iz Makedonije.
    -Švabići (Stevanovići), slave Nikoljdan. Stara porodica. Bežali su „preko“, bili su u Kovinu, odakle su došli u ovo selo.
    -Živkovići, slave Nikoljdan. Njihovi stari često su se seljakali i u Udovice se doselili iz Pudaraca.
    -Avramovići, slave Nikoljdan. Doselili se pre 80 godina iz Smedereva.
    -Krstići (Neškovići i Đorđevići). Starinom su iz okoline Niša. Ne kaže se koju slavu slave.
    -Nikolići, slave Jovanjdan. Doselili se iz Pločice – „preko“.
    -Živanovići, slave Aranđelovdan. Deda čoveku od 50 godina doselio se iz Vrbave, takovski-rudnički okrug, gde imaju rođake, Joksići.
    -Milići (Vrekovići ), slave Petrovdan. Doselili se iz Grabovice, takovski-rudnički okrug.
    -Krstići, slave Nikoljdan. Starinom su iz okoline Vidina. Najpre su bili u Kuliču, odakle su se pre 50 godina doselili u ovo selo.
    -Ilići, slave Nikoljdan. Doselili se pre 40 godina iz Šalinaca.
    -Miljkovići, slave Savindan. Poreklom su iz Makedonije.
    -Nikolići, slave Aranđelovdan. Pred Turski rat njihov otac se doselio iz okoline Vranja.
    -Stevanovići, slave Jovanjdan. Doselili se iz Batovca.
    -Milovanovići, slave Lučindan. Pre 45 godina se doselili iz Malog Orašja.
    -Sarići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Vrčina.
    -Joksići, slave Đurđevdan. Doselili se iz Kragujevca.
    -Jelisijevići, slave Trifundan. Pre 60 godina se doselili iz Kalimanića, takovski-rudnički okrug, gde imaju rođake, Arnautoviće.

    Odgovori