Poreklo
Velušić (Prezimena Drniške Krajine, Slobodan Zrnić, 2023)
Velušić je selo zapadno od Drniša (Dalmacija), u podnožju planine Promine. Pod ovim nazivom zapisivano je u turskim defterima 16. vijeka. Defterom iz 1550. godine pripadalo je nahiji Petrovo polje, što govori o pomjeranju stanovništva iz Petrova polja prema zapadu, a u narednom defteru je svrstan u nahiju Nečven. Stare…
› više informacijaPrezimena Drniške Krajine (Slobodan Zrnić, 2023)
Drniška Krajina uglavnom zauzima prostor plodnog Petrovog polja, između planina Svilaja, Promina i Moseć, a na čijem je zapadnom obodu nastao grad Drniš. Kroz polje protiče rijeka Čikola, koja je nizvodno od Drniša usjekla kanjon. Drniška tvrđava (Gradina) podignuta je iznad samog ulaza u kanjon (brinu) i u njenom podnožju…
› više informacijaTepljuh (Prezimena Drniške Krajine, Slobodan Zrnić, 2023)
Tepljuh je selo kod Drniša (Dalmacija) na sjeverozapadnom obodu Petrovog polja, u podnožju planine Promine. Tu je bilo antičko naselje Promona, koje je pripadalo plemenu Liburna, a kasnije su ga osvojili i proširili Rimljani. Naziv Tepljuh je vjerovatno postojao i u srednjem vijeku, iako je prvi put zapisan u turskom…
› više informacijaSiverić (Prezimena Drniške Krajine, Slobodan Zrnić, 2023)
Siverić je selo kod Drniša (Dalmacija) na zapadnom obodu Petrovog polja, u podnožju planine Promine. Pod tim imenom je postojao u 14. vijeku, a zapisivan je u svim turskim defterima 16. vijeka, kada se pominje i srušena tvrđava Stračaj. Zbog rudnika uglja selo je dobilo veliki značaj u 19. vijeku…
› više informacijaBadanj (Prezimena Drniške Krajine, Slobodan Zrnić, 2023)
Badanj je selo najbliže Drnišu (Dalmacija), na zapadnom obodu Petrovog polja, u podnožju planine Promine. Pod tim imenom je pouzdano postojao 1345. godine, a isti naziv se javlja u turskim defterima iz 16. vijeka. U Badnju se nalazi stara rimokatolička crkva Sv. Ivana sa grobljem, koje je ujedno i drniško…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Brnjica (Golubac)
Poreklo stanovništva sela Brnjica, opština Golubac. Prema studiji Dušana Drljače, Brnjica, objavljenoj u Zborniku radova Etnografskog instituta 1976. Priredio saradnik portala Poreklo Žarko Milovanović. Selo Brnjica se nalazi na 12 kilometara nizvodno od Golupca, na ušću reke Brnjice u Dunav. Seoske kuće raspoređene su uglavnom s desne strane rečnog toka, koji…
› više informacijaParčić (Prezimena Drniške Krajine, Slobodan Zrnić, 2023)
Selo Parčić kod Drniša (Dalmacija), nalazi se na obodu Petrovog polja, u podnožju Svilaje. U turskim defterima iz 16. vijeka zvao se Pavčić, a navedeni su i pašnjaci na Svilaju koji pripadaju stanovnicima sela. U prošlosti su vlasi Parčići zapisivani i u zapadnijim krajevima. Parčić je bio čisto katoličko selo…
› više informacijaKanjane (Prezimena Drniške Krajine, Slobodan Zrnić, 2023)
Kanjane je selo kod Drniša (Dalmacija), na obodu Petrovog Polja, u podnožju planine Svilaje. Naziv je postojao još u srednjem vijeku (Polje Kanjane). Selo je bilo pravoslavno u 16. vijeku, a u prvoj polovini 18. vijeka javlja se i manji broj rimokatolika/kovača (u sredini sela). Pravoslavna crkva Sv. Petke sa…
› više informacijaKadina Glavica (Prezimena Drniške Krajine, Slobodan Zrnić, 2023)
Kadina Glavica je selo kod Drniša (Dalmacija) u Petrovom polju. Stari naziv naselja bio je Čibretić, a sadašnji naziv Kadi(ji)na Glavica nastao je po istoimenom brdu u polju, tokom turske vladavine. Kadije (turske sudije) su nosile visoke bijele turbane, pa je to vjerovatno bila asocijacija za brdo, koje je inače…
› više informacijaBiočić (Prezimena Drniške Krajine, Slobodan Zrnić, 2023)
Biočić je selo kod Drniša (Dalmacija), na sjevernom obodu Petrovog polja, u podnožju planine Svilaje. Postojao je pod ovim imenom u predtursko doba (1486. zapis sela Bilčića u Petrovom polju), a pojavljuje se na svim turskim defterima 16. vijeka. Biočić i Miočić su bila jedina potpuno pravoslavna sela na području…
› više informacija