Poreklo
Prvi srpski bukvar Inoka Save iz 1597.
Sticajem okolnosti, velikan iz Tršića (Vuk St. Karadžić) nije znao da su Srbi već 230 godina imali bukvar, i to jedan od najnaprednijih u Evropi, piše za portal Poreklo Vojislav Ananić Prvi srpski buvar je načinio Inok Sava, a štampan je kod mletačkog štampara Đ. A. Rampaceta u Veneciji 1597….
› više informacijaPrečanski manastiri – od Fruške gore do Dalmacije
Kud god da su se kretali, Srbi su sa sobom nosili i podizali svoje svetinje. Saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić piše o fruškogorskim manastirima, kao i onim preko Save i Dunava, sve do Dalmacije Još u vreme Nemanjića, svi vladari su podizali zadužbine (Đurđevi Stupovi, Gračanica, Studenica, Mileševa, Manasija, Tvrdoš,…
› više informacijaBunjevačka prezimena: Petreš – Pletikosić
Portal Poreklo u više nastavaka objavljuje podatke o bunjevačkim prezimenima, koji su preuzeti iz knjige Jovana Erdeljanovića “O poreklu Bunjevaca”. Prilog poslao Aleksandar Marinković PETREŠI – u Kaćmaru u Bačkoj; pravoslavni u zapadnoj Bosni. U severnoj Bosni, kod Bosanske Dubice, pravoslavno seoce Petreševac. PETROVIĆ – u Lici i u Podgorju,…
› više informacijaGrujić: Srpska naselja po severu Hrvatske (do 1579.)
Portal Poreklo objavljuje tekst akademika Radoslava M. Grujića, iz 1912. godine (objavljen u Glasniku Srpskog geografskog društva), u kojem on piše o burnim vekovima u kojima su Srbi naseljavali prostore današnje Slavonije, Moslavine, Zagreba, Žumberka… U ovom vrednom prilogu pominju se brojna srpska plemićka prezimena, kao što su: Bogojević, Borić,…
› više informacijaObičaji: Mokro i šišano kumstvo
Kumstvo je prastari običaj koji potiče iz prehrišćanskog vremena. U izvornom značenju, kumstvom se ulazi u duhovno srodstvo s nekom porodicom. Ono ima vrednost krvnog srodstva. U narodu postoje četiri vrste kumstva: mokro (kršteno), venčano i šišano (oba suha), kao i kumstvo u nevolji. Drevni običaj kumstva je kasnije crkva…
› više informacijaBunjevačka prezimena: Pejanović – Petković
Portal Poreklo u više nastavaka objavljuje podatke o bunjevačkim prezimenima, koji su preuzeti iz knjige Jovana Erdeljanovića “O poreklu Bunjevaca”. Prilog poslao Aleksandar Marinković PEJANOVIĆI – u Subotici, od 1779.god.; pravoslavni u Mostaru; ima ih mnogo pravoslavnih u istočnoj Hercegovini. U istočnoj Bosni pravoslavno selo toga imena. PEJIĆI – u…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Kusadak (Smed. Palanka)
Selo Kusadak, opština Smederevska Palanka, stanje iz 1925. godine Nekada je selo bilo u Selištu, severno od današnjeg Kusatka, tu u blizini i stara crkva Pinosava. Zbog pomora koji je zavladao počnu se raseljavati i zauzimati današnje položaje. Najstarije porodice doseljene su u 17. i 18. veku: Stojakovići (Mitrovići, Markovići,…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Siokovac (Jagodina)
Siokovac, opština Jagodina, stanje iz 1930. godine Vidojkovići, Nešići, Miloševići (35 k., Vavedenje i Cveti), doselili se iz Toplice oko 1780. godine na begovski čiflik kao prvi doseljenici. Brkići (20 k., sv. Nikola), doselili se iz okoline Leskovca na begovski čiflik kad i Vidojkovići. Rašići (10 k., sv. Nikola), doselili…
› više informacijaPrezimena nastala po nazivu zanata
Prezimena nastala od naziva zanatlija i drugih zanimanja – prilog iz knjige “Prezimena su čuvari našeg jezika” Zagorke Vavić Gros (Prometej, 2011.) Abadžija, Abadžijević, Abadžić (abadžija – krojač narodnog odela od abe – sukna) Ajvaz, Ajvazović (ajvaz, turcizam – pomoćnik u kuhinji, sluga) Alasević, Alasović, Alašević (alas, mađarski – rečni…
› više informacijaBunjevačka prezimena: Obradov(ić) – Paštrović
Portal Poreklo u više nastavaka objavljuje podatke o bunjevačkim prezimenima, koji su preuzeti iz knjige Jovana Erdeljanovića “O poreklu Bunjevaca”. Prilog poslao Aleksandar Marinković OBRADOVI – u Subotici, od 1715.godine. Ovo je prezime pravoslavnih Srba, kao što tvrdi i Maretić, te su bez sumnje, ovi Bunjevci bili najpre pravoslavne vere. Po…
› više informacija


