Poreklo
Poreklo prezimena, selo Koštanjevo (Štrpce, KiM)
Poreklo stanovništva sela Koštanjevo, stanje iz 1938. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Pavo I. Baruh. Arbanaški rodovi: Rućuć (22 k.), Ajdare (15 k.) i Lašorc (13 k.), doseljeni oko prelaza 18. u 19. vek iz severne Arbanije, iz fisa Sopa, preko sopskog kraja i Kačaničke klisure (Elez Han). Neki…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Brod (Štrpce, KiM)
Poreklo stanovništva po rodovima sela Brod, stanje iz 1938. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Pavo I. Baruh. Starinci: Smailovit (9 k.), poislamljeni i poarbanašeni Srbi. U islam prešao predak Joksim u početku 19. veka, koji je kao musliman dobio ime Ibraim. Pojasevi do Joksima idu: Joksim(Ibraim), Ajdin, Adem, Sinan…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Firaja (Štrpce, KiM)
Poreklo stanovništva po rodovima sela Firaja, stanje iz 1938. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Pavo I. Baruh. Doseljenici Arbanasi: Man (13 k.), doseljeni oko 1760. godine, iz severne Arbanije, iz fisa Beriša, u selo Drajkovce, odakle su uskoro prešli u ovo selo. Pojasevi unazad: Musli (30 godina), Zenelj, Redžep,…
› više informacijaPoreklo prezimena, varoš Koceljeva
Varoš Koceljeva. Izvodi iz knjige Ljubomira Ljube Pavlovića „Antropogeografija valjevske Tamnave“, izdanje 1912. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. Napomena: Ljuba Pavlović u svojoj knjizi tretira Koceljevu kao selo dok je to sada varoš i opštinski centar, da ne bi došlo do zabune prilikom čitanja ovog teksta (Milodan). Koceljeva…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Krčmar (Mionica)
Poreklo stanovništva sela Krčmar, opština Mionica. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Kolubara i Podgorina“, izdanje 1907. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. Položaj sela -Krčmar je planinsko selo i leži neposredno pod severnim podnožjem Maljena, a na obema obalama Krčmarske Reke. Seoske kuće su uz Reku i to po…
› više informacijaKnjiga iz edicije Koreni na poklon saradniku portala Poreklo Slobodanu Miliću Milodanu
Dobitnik knjige u akciji koju je portal Poreklo pokrenuo u saradnji sa izdavačkom kućom JP “Službeni glasnik” je naš saradnik iz Obrenovca Slobodan Milić Milodan. Zahvaljujući Milodanu, koji iz dana u dan, uporno i krajnje pedantno, šalje nove i nove priloge, popunjavamo mozaik informacija o poreklu stanovništva u selima…
› više informacijaKnjiga na poklon saradniku portala Poreklo Vojislavu Ananiću
Ovonedeljni dobitnik knjige (“Frazeološki rečnik”, Đorđe Otašević) u akciji koju zajedno organizuju izdavačka kuća Prometej i portal Poreklo je naš saradnik iz Sente Vojislav Ananić. Navršilo se tačno godinu dana otkako se naš vredni Vojislav Ananić priključio ekipi portala Poreklo. Za to vreme od njega smo dobili na stotine…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Anđelići (Bileća)
Poreklo stanovništva sela Anđeliđi, opština Bileća. Prema studiji Jevta Dedijera „Bilećke Rudine“ iz 1903. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Žarko Rogan. Postanak sela i poreklo stanovništva Za Dubočane se pripoveda da su u najstarije vreme bili imanje manastira Dobrićeva. Ima njiva za koje se priča da su nekad bili manastirski…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Rakovica (Čajetina)
Poreklo stanovništva sela Rakovica, opština Čajetina. Prema knjizi Ljubomira Ž. Mićića, izdanje 1906. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Šarko. Opis sela Rakovica je zaseok Gostilja. Od njega je izdvojena na severozapadu, zaklonjena Vujačicom i Jezerinama, na jugozapadu Rakovičkim Osojem i Čigotom, a na zapadu Čepovom (moj dodatak – Rakovica…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Zabjelo (Podgorica)
Poreklo stanovništva sela Zabjelo, grad Podgorica (Crna Gora). Prema studiji Pavla S. Radusinovića „Stanovništvo i naselja zetske ravnice od najstarijeg do novijeg doba, druga knjiga“ iz 1991. godine Kao što se za Zagorič, Doljane ili Masline može reći da su bili sjeverni i sjeveroistočni perivoj bivše Podgorice, tako se izvjesno…
› više informacija


