Poreklo

15. februar 2019.

0

Poreklo prezimena, selo Krajnidel (Kosovska Kamenica)

Poreklo stanovništva sela Krajnidel (po knjizi Krajin Del), opština Kosovska Kamenica – Kosovskopomoravski okrug. Prema knjizi dr Atanasija Uroševića „Novobrdska Kriva Reka“, izdanje Beograd 1950. godine. Priredio saradnik Porekla  Milodan. Položaj sela. Selo je na brdima oko razvođa između krajnidelskih potoka s jedne i Rogačičkog Potoka i Karačevske Reke s…

› više informacija

15. februar 2019.

0

Poreklo prezimena, selo Sedlare (Kosovska Kamenica)

Poreklo stanovništva sela Sedlare, opština Kosovska Kamenica – Kosovskopomoravski okrug. Prema knjizi dr Atanasija Uroševića „Novobrdska Kriva Reka“, izdanje Beograd 1950. godine. Priredio saradnik Porekla  Milodan. Položaj sela. Selo je na brdima s obeju strana Sedlarske Reke, u njenom gornjem toku. Vode. Vodu za piće dobija iz izvora. Zemlje i…

› više informacija

15. februar 2019.

0

Poreklo prezimena, selo Trstena (Kosovska Kamenica)

Poreklo stanovništva sela Trstena, opština Kosovska Kamenica – Kosovskopomoravski okrug. Prema knjizi dr Atanasija Uroševića „Novobrdska Kriva Reka“, izdanje Beograd 1950. godine. Priredio saradnik Porekla  Milodan. Položaj sela. Selo je pored stare srpsko–turske granice prema Poljanici, oko izvorišta Desivojske Reke. Vode. Vodu za piće dobija iz izvora. Zemlje i šume….

› više informacija

12. februar 2019.

0

Poreklo prezimena, selo Desivojce (Kosovska Kamenica)

Poreklo stanovništva sela Desivojce, opština Kosovska Kamenica – Kosovskopomoravski okrug. Prema knjizi dr Atanasija Uroševića „Novobrdska Kriva Reka“, izdanje Beograd 1950. godine. Priredio saradnik Porekla  Milodan. Položaj sela. Selo je severozapadno od Lajčića, a pruža se pojasasto širom cele doline Desivojske Reke. Kuće su na različitim položajima: na brdima, kosama…

› više informacija

12. februar 2019.

0

Poreklo prezimena, selo Ljajčić (Kosovska Kamenica)

Poreklo stanovništva sela Ljajčić (po knjizi Lajčić), opština Kosovska Kamenica – Kosovskopomoravski okrug. Prema knjizi dr Atanasija Uroševića „Novobrdska Kriva Reka“, izdanje Beograd 1950. godine. Priredio saradnik Porekla  Milodan. Položaj sela. Selo se severozapadno od Veljeglave, isto kao i Veljeglava, pojasasto pruža širom cele doline Desivojske Reke. Položaj kuća je…

› više informacija

Poreklo prezimena, naselje Sretenovo (Dojran, Makedonija)

Sretenovo je naselje u Makedoniji, na južnoj obali Dojranskog jezera. U neposrednoj blizini je granica sa Grčkom. Pripada opštini Dojran. Selo su osnovali srpski kolonisti 1928. godine, kod Starog Dojrana, razrušenog u Prvom svetskom ratu. Ranije stanovništvo su činili Turci, koji su iselili. Novi Dojran je podignut malo severnije od…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Miranje (Benkovac)

Miranje je selo u Dalmaciji (Ravni Kotari), jugozapadno od Benkovca. Pripada gradu Benkovcu u Zadarskoj županiji. Selo se nalazi na obodu izduženog kraškog polja, koje se proteže u pravcu severozapad-jugoistok. Prema jugoistoku se nadovezuju sela Ceranje i Pristeg. Donje Miranje je na jugozapadnom, a Gornje Miranje na severoistočnom obodu polja. …

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Donje Ceranje (Benkovac)

Donje Ceranje je selo u Dalmaciji (Ravni Kotari), južno od Benkovca. Pripada gradu Benkovcu u Zadarskoj županiji. Selo se nalazi na jugozapadnom obodu izduženog kraškog polja, koje se proteže u pravcu severozapad-jugoistok. Pored sela povremeno teče Mirošnica. Iznad  Donjih Ceranja je Mijovac, odnosno Gradina (213 m) iz doba Liburna. Na…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Gornje Ceranje (Benkovac)

Gornje Ceranje je selo u Dalmaciji (Ravni Kotari), južno od Benkovca. Pripada gradu Benkovcu u Zadarskoj županiji. Selo se nalazi na severoistošnom obodu izduženog kraškog polja, koje se proteže u pravcu severozapad-jugoistok. Iznad sela je probijen autoput. Pravoslavna crkva Svetog Ilije iz 1712. godine, podignuta je u polju između Donjih…

› više informacija

10. februar 2019.

2

Znamenti Gružani: Vasa Tomić

AUTOR: Saradnik portala Poreklo Saša Zarić Vasa je rođen u Kniću krajem sedamdesetih godina XVIII veka. Prezime Tomić poneo je po svom ocu Tomi Raduloviću, koji se u Knić doselio od Sjenice. Vasa je imao tri brata, Blagoja, Milovana i Mihaila. Tomići su slavili Aranđelovdan kao svoju krsnu slavu. Vasa…

› više informacija