Kako je Srbija za 80 godina učestvoručila broj stanovnika – zamka maltuzijanskih makaza
AUTOR TEKSTA: GORDAN BRKIĆ Za samo osam decenija, od drugog Hatišerifa, do Prvog svetskog rata, Srbija je učetvorostručila broj stanovnika. Taj rast je daleko bio iznad trendova u ostatku Evrope, kao i u okolnim delovima Osmanskog carstva. Ovaj bum će, istovremeno mladoj knjaževini, a potom kraljevini doneti brojne ekonomske probleme….
› više informacijaPrilozi za istoriju familije Franasović
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Ranko Jakovljević U ovom radu razmatraju se biografski detalji dalmatinske porodice Franasović vezano za karijere Franje, Dragutina-Karla, Riharda i Dimitrija, koji su naseljavali prvobitno Oršavu na đerdapskom delu Dunava, potom Beograd, Turnu Severin i Bukurešt Pre dva milenijuma područje današnje Dalmacije i Hrvatske s jedne strane,…
› više informacijaPoreklo Marije Fjodorovne Zibold, prve žene lekara u Srbiji
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Ranko Jakovljević Marija Fjodorovna Zibold – prva žena lekar u Srbiji, radila je kao operator i nadzornica bolnice u Beogradu. Rođena je 1849. u Rigi. Gimnaziju je pohađala u Petrogradu. Medicinu je završila u Cirihu. Nakon završetka studija radila je kao lekar u Petrogradu. Kada je…
› više informacijaPoreklo prezimena Betić
Prezime Betić prisutno je kod Srba na Kosovu i Metohiji. Betići u mestu Sinaje slave Mitrovdan (mala slava Sveti Sava). Ima ih odseljenih u selo Dubrava kod Istoka. Za Betiće se navodi da su oko 1800. godine došli u Sinaje “iz Kaludre”. IZVOR: Svetozar Stijović, Onomastika istočnog dela Metohijskog Podgora,…
› više informacijaDokumenti: Kako su poslanici trojedne kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije reagovali na vest o atentatu na kneza Mihaila Obrenovića 1868. godine
Knez Mihailo Obrenović vladao je u dva navrata Kneževinom Srbijom – najpre od 1939. do 1942, a potom od 1860. do 1868. kada je ubijen u atentatu na Košutnjaku. Vest o pogibiji srpskog kneza odjeknula je širom regiona i Evrope. Ovde donosimo kako su reagovali u najbližem susedstvu, u tadašnjoj…
› više informacijaZlatna grana kladovska : Nikolajevići
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Ranko Jakovljević -Senima Bosiljke Kićevac- U ovom radu prezentovani su podaci o rodbinskim vezama familije Nikolajevića iz Kladova, tragovima njenog prisutva na tlu granične srpske regije i o znamenitim ličnostima nacionalne nauke, kulture, umetnosti, čiji koreni dosežu do kladovskih horizonata. Velelepni pravoslavni kladovski hram Svetog Đorđa…
› više informacijaPoreklo prezimena Gegić
Prezime Gegić prisutno je u Crnoj Gori, a potiče iz šireg bratstva Lumovića/Ljumovića iz plemena Piperi. Gegići slave Aranđelovdan. Lumovići su od Luma (Lumaša; neki ga zovu Lumica), potomka Đurkova, koji se nastanio u Crncima, a stanovao je najpre u piperskoj Rijeci u Radunovićima. I sad ima u Radunovićima brastvo…
› više informacijaPoreklo prezimena Bratina
Prezime Bratina se najčešće pojavljuje kod Slovenaca (ređe kod Hrvata i Srba). U Mostaru je između dva rata radnju mešovite robe držao Lazar Bratina. Takođe, u Čapljini su 1920. popisani Trifko, Pero i Vladimir Bratina. Za Trifka Bratinu se navodi da je iz Kljenka, opština Donje Hrasno (iz Donjeg Hrasna…
› više informacijaU izdanju KPZ Srbije objavljena knjiga Branka R. Radeča “Pančevci Kosmetu”
U izdanju Kulturno-prosvetne zajednice i u okviru Biblioteke “Hronike sela – Posebna izdanja”, br. 174/2025, izašla je nova knjiga autora Branka R. Radeča “Pančevci Kosmetu”. Na početku knjige autor u par crtica kratki uvod putem koga nas upoznaje sa temom knjige, a koji prenosimo u celosti. Monografija Pančevci Kosmetu predstavlja…
› više informacijaU izdanju KPZ Srbije objavljena knjiga Branka R. Radeča “Darinka sa Kosmeta”
U izdanju Kulturno-prosvetne zajednice i u okviru Biblioteke “Hronike sela – Posebna izdanja”, br. 168/2024, izašla je nova knjiga autora Branka R. Radeča “Darinka sa Kosmeta”. Na početku knjige autor u par crtica kratki uvod putem koga nas upoznaje sa temom knjige, a koji prenosimo u celosti. Ova monografija nije…
› više informacija


