Umljanović (Prezimena Drniške Krajine, Slobodan Zrnić, 2023)

Raniji naziv za selo bio je Treskale i kao takav se javlja u turskim defterima. Od kraja 16. vijeka ustaljuje se naziv Umiljenović. Selo je dobilo naziv po prezimenu. Iako je lično ime Umiljen dokumentovano na ovim prostorima u srednjem vijeku, moguće je, s obzirom na doseljavanje iz Hercegovine, da je u vezi sa Radosavom Umiljenovićem (Radossauus Humiglienouich) koji je 1421. bio trgovac iz Drijeva na Neretvi. Rimokatolika Umiljenovića ima u Lici, a bunjevačkim seobama su doseljeni iz Dalmacije. Na čelu Treskala 1530. bio je knez Radivac, sin Radbrada. Selo Umljanović je sve do početka 19. vijeka u rimokatoličkim matičnim knjigama zapisivano kao Umiljenović (Umiglienouich/Humiglienouich). Pripadaju župi Kljake i sahranjuju se kod Sv. Ilije, osim nekih na zapadnom kraju sela (Vrbatović, Žeravica, Grizelj, Lovrinović), koji pripadaju župi Gradac.

Popis stanovništva 1830. godine: rimokatolika 347  (ukupno 347).

Popis stanovništva 1991. godine: Hrvata 299, nepoznatih 8 (ukupno 307).

RIMOKATOLICI

ARMENČIĆ (17. vijek)

• 1602. Ilija Armenčić; 1635. Marko, Šimun i Ivan Armenčić; 1636. Blaž i Marko Armenčić;

BRAJKOVIĆ (17. i 18. vijek)

• 1635. Ivan, Marko i Mihovil Brajković; 1636. braća Vuleta i Marko pok. Luke, Andrija, Šimun i Ivan Brajković;

LOVRINOVIĆ 

• 1736. umro Križan Lovrinović; 1756. Ivan Lovrinović; 1948. godine popisano je 20 Lovrinovića u selu.

GRIZELJ

• 1711. Andrija Grizelj; 1756. Ivan i Andrija Grizelja; 1948. godine popisano je 20 Grizelja u selu.

VRBATOVIĆ (ogranak Validžića iz Gajina/Ružića)

• 1713. Dujam Vrbatović; 1756. Dujam Vrbatović; 1948. godine popisana su 53 Vrbatovića u selu.

ŽERAVICA (ranije Sedlarević)

• 1712. Grgo Sedlarević; 1735. umro Ivan Sedlarević-Žeravica; 1756. Ilija Žeravica-Sedlar; 1948. godine popisano je 28 Žeravica u selu.

IVANIŠEVIĆ (u 19. vijeku nadimak Nogo)

• 1707. Mio Ivanišević; 1710. Šimun Ivanišević; 1756. Ilija, Mate i Petar Ivanišević; 1948. godine popisano je 17 Ivaniševića u selu.

ŠIMUNDŽA (ogranak Ivaniševića)

• 1756. Mate Šimundža-Ivanišević; 1948. godine popisane su 54 Šimundže u selu.

PODBIOČIĆ (od njih su nastala druga prezimena)

• 1707. Krste Podbiočić dobio Bartula; 1710. Dujam Podbiočić; 1711. Miho, Nikola, Mate i Luka Podbiočić; 1756. Jakov, Bariša, Nikola, Ilija, Ivan, Mio i Marko Podbiočić (posljednji sa dodatkom – Mešin).

MEŠIN (ogranak Podbiočića, a u 19. vijeku nadimak Delaš)

• 1756. Marko Podbiočić-Mešin; 1948. godine popisana su 132 Mešina u selu.

LELA (ogranak Podbiočića-Mešina)

• krajem 18. vijeka Josip pok. Nikole i Ivan Mešin-Lela (početkom 19. vijeka svi zapisivani kao Mešin-Lela); 1948. godine popisano je 37 Lela u selu.

BAČIĆ (ogranak Podbiočića)

• krajem 18. vijeka Mio Podbiočić-Bačić; 1948. godine popisano je 18 Bačića u selu.

DELONGA (ogranak Podbiočića)

• krajem 18. vijeka Grgo i Ivan Podbiočić-Delonga; Božo Delonga 1757. dobio Matu.

GABELA

• 1756. Marko Gabela; 1948. godine popisano je 58 Gabela u selu.

BOŽDAR/BOŽIDAR

• 1712. umro Mio Boždar; 1756. Šimun i Ivan Boždar; 1948. godine popisano je 16 Boždara u selu (u sadašnjem katastru su zapisani kao Božidar).

ĐEREK

• 1708. Petar Đerek; 1711. Andrija Đerek; 1756. Ivan pok. Mije, Ivan pok. Jakova, Mate, Mijo, Jure i Luka Đerek; 1750-ih Bernard (Brne) Đerek-Grbeša, a supruga mu bila Stana Grbeša; 1948. godine popisana su 54 Đereka u selu.

GRBEŠA (u 18. i 19. vijeku)

• 1707. Petar Grbešić dobio Nikolu; početkom 19. vijeka Ivan Grbeša pok. Mate.

ČULAV

• 1756. Jure Čula; 1769. Ante Čulava dobio Juru; 1948. godine popisano je 14 Čulava u selu.

RELOTA

• 1756. Jure Lerota; 1750-ih Marko upisivan kao Lerota i kao Relota; 1948. godine popisano je 27 Relota u selu.

KAIĆ

• Ante Kaić; 1948. godine popisano je 6 Kaića u selu.

ŠUŠNJARA

• 1712. Matija/Mate Šušnjara; 1756. Mate Šušnjara; u 16. vijeku postojala je mezra Šušnjar u okviru sela Treskale (Umljanovića); 1948. godine popisan je samo 1 Šušnjara u selu.

PUĆO

• 1806. Ivan Pučić, doseljen iz Kanjana (kovač) u Kljake; 1948. godine popisano je 20 Puća u Umljanoviću (na samoj granici sa Kljacima) i 9 u Kljacima.

ČAGALJ (u 18. i 19. vijeku)

• 1756. Stipan Čagalj; krajem 18. vijeka Ilija Čagalj; 1816. Mate Čagalj dobo Iliju.

Izvori:

• Podaci iz turskog perioda su preuzeti iz knjige “Petrovo polje u vrelima osmanskog razdoblja (1528-1604)”, Aleksandar Jakovljević i Neven Isailović, 2019. god.
• Podaci iz mletačkih dokumenata 17. vijeka (Armenčići i Brajkovići) su preuzeti iz knjiga Kristijana Jurana – “Morlaci u Šibeniku između Ciparskog i Kandijskog rata”, 2015. god, i “Stari i Novi stanovnici Šibenika i njegovih predgrađa u drugoj polovici 17. i početkom 18. stoljeća”, 2016. god.
• Podaci o prezimenima sa popisa stanovništva 1948. godine preuzeti su iz “Leksika prezimena SR Hrvatske”, 1976. god.