Prezime Grašar prisutno je kod Srba u Hrvatskoj – najviše u zapadnoj Slavoniji.
Prema popisu stanovništva iz 1948. godine, Grašari su zabeleženi u sledećim mestima:
Beli Manastir – 1,
Bjelajci (Pakrac) – 6,
Diklo (Zadar) – 1,
Gorice (Nova Gradiška) 14,
Lipik (Pakrac) – 2,
Mala Barna (Grubišno Polje) – 9,
Mali Grđevac (Grubišno Polje) – 4,
Nova Gradiška – 1.
Grašar je prezime pravoslavne familije, koja živi u parohiji Kusonje u pakračko — daruvarskom kraju. Grašari slave Svetog Đorđa, a pominju se 1898. godine.
Srbi sa prezimenom Grašar žive i y parohiji Barna Velika y Sjeverinskom protoprezviteratu (Pakračka eparhija). Pominju se krajem 19. veka, a krsna slava im je Sveti Dimitrije.
Ilija Grašarević (Illia Grassarevich) bio je jedan od porodičnih starešina y naselju Brestovac, nedaleko od Daruvara. Pominje se y popisu, koji datira iz 1736. godine.
Na području Dabrobosanske mitropolije takođe se navode pravoslavni Grašari. Osamdesetih godina 19. veka, oni su živeli u parohiji Novi Grad kod Dervente. Krsna slava ove porodice bio je Sveti Simeon Bogoprimac.
IZVORI:
Leksik prezimena SR Hrvatske, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1976, str. 200
Aleksandar Bačko, Predrag Gojković, Srpske porodice pakračkog i daruvarskog kraja, izdanje autora, Beograd, 2017, str. 181-182.
Komentari (0)