Nos Kalik (Prezimena Drniške Krajine, Slobodan Zrnić, 2023)

1. januar 2024.

komentara: 0

Nos Kalik je selo između Drniša i Skradina (Dalmacija), na ušću Čikole u Krku. U prošlosti je nazivano samo Nos, što znači poluostrvo, pošto je između Krke i Čikole. Kasnije je dodat – Kalik, po dominantnom prezimenu. Do sela se kopnenim putem može doći samo sa Miljevaca, a mnogi stanovnici su u prošlosti stradali utapanjem. Selo je bilo čisto pravoslavno stotinama godina unazad. Od davnina su stanovnici Nos Kalika pripadali parohiji Skradin, a sahranjivani su na lokalnom groblju, na terenu zvanom Vlaka. Pravoslavna crkva Sv. Nikole podignuta je u 19. vijeku.

Popis stanovništva 1830. godine za Drinovce i Nos zajedno: rimokatolika 241, pravoslavaca 104  (ukupno 345). Skoro izvjesno su 104 pravoslavca bila u Nos Kaliku, bez rimokatolika, a u Drinovcima 241 rimokatolik, bez pravoslavaca.

Popis stanovništva 1991. godine: Srba 50. nepoznat 1 (ukupno 51).

PRAVOSLAVCI

KALIK – Nikoljdan

  • 1709. Toma Kalik pok. Mihaila i Jovan Kalik pok. Tome u Nos Kaliku, a ista dvojica su 1693. zapisana među pravoslavcima koji borave u Šibeniku-Varošu; 1686. među ljudima sa turske teritorije sklonjenim u Šibenik bili su Toma, Stojan i Mišljen Kalik (u 18. vijeku u pravoslavnoj matičnoj knjizi zapisan Kalik-Mišljenović); 1948. godine popisan je 81 Kalik u Nos Kaliku.

SKOČIĆ (ranije Bogunović) – Nikoljdan

  • 1709. Sekula Bogunović pok. Vučena? (otac zapisan kao Vicenzo), čija je kuća na katastarskoj mapi ucrtana na mjestu gdje su danas najstarije kuće Skočića; Sekula Bogunović je zapisan i 1693. u Šibeniku-Varošu (kao i Kalici); u 18. vijeku u pravoslavnim matičnim knjigama se javlja prezime Bogunović-Skočić ili samo Skočić; 1948. godine popisana su 93 Skočića u Nos Kaliku.

ZELJAK – Aranđelovdan

  • 1709. Marko Zeljković pok. Zelka/Zeljka; 1948. godine popisano je 70 Zeljaka u Nos Kaliku.

 

Izvori:

  • Podaci iz mletačkih dokumenata 17. vijeka su preuzeti iz knjige “Stari i Novi stanovnici Šibenika i njegovih predgrađa u drugoj polovici 17. i početkom 18. stoljeća”, Kristijan Juran, 2016. god.
  • Podaci o prezimenima sa popisa stanovništva 1948. godine preuzeti su iz “Leksika prezimena SR Hrvatske”, 1976. god.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.