Badanj je selo najbliže Drnišu (Dalmacija), na zapadnom obodu Petrovog polja, u podnožju planine Promine. Pod tim imenom je pouzdano postojao 1345. godine, a isti naziv se javlja u turskim defterima iz 16. vijeka. U Badnju se nalazi stara rimokatolička crkva Sv. Ivana sa grobljem, koje je ujedno i drniško groblje. Selo je bilo čisto katoličko u prošlosti (od 1700. godine sigurno).
Popis stanovništva 1830. godine: rimokatolika 285 (ukupno 285).
Popis stanovništva 1991. godine: Hrvata 401, Srba 12, ostalih 5 (ukupno 418).
RIMOKATOLICI
ŽIVKOVIĆ
- 1705. Jure Živković; 1712. Mate Živković; 1715. Petar Živković; 1948. godine popisano je 135 Živkovića u Drnišu (Badanj je bio dio Drniša na tom popisu).
PONJEVIĆ (ogranak Nakića)
- 1756. Grgo i Jure Nakić; 1787. Ivan Nakić-Ponjević; 1948. godine popisano je 7 Ponjevića u Drnišu (Badanj je bio dio Drniša na tom popisu).
GRCIĆ
- 1714. Frane Grcić; 1948. godine popisano je 75 Grcića u Drnišu (Badanj je bio dio Drniša na tom popisu).
MIHALJEVIĆ
- 1648. veliki knez Mate Mihaljević iz Drniša; 1706. Luka i Bartul Mialjević u Badnju; 1948. godine popisano je 75 Mihaljevića u Drnišu (Badanj je bio dio Drniša na tom popisu).
ANDABAKA
- 1720. Mio Andabaka; 1948. godine popisano je 134 Andabaka u Drnišu (Badanj je bio dio Drniša na tom popisu).
ŠIRINIĆ
- 1712. Ilija Širinić; 1725. Ivan Širinić; 1948. godine popisano je 11 Širinića u Drnišu (Badanj je bio dio Drniša na tom popisu).
DIČAK
- 1725. Ilija Dičak; 1948. godine popisano je 36 Dičaka u Drnišu (Badanj je bio dio Drniša na tom popisu).
BUJAK
- 1728. Ilija Bujak; 1948. godine popisano je 13 Bujaka u Drnišu (Badanj je bio dio Drniša na tom popisu).
KNEZ
- 1785. Jure Knez; 1948. godine popisano je 40 Knezova u Drnišu (Badanj je bio dio Drniša na tom popisu, ali je prezime postojalo i u Drnišu).
BRICA(postojali u 18. i 19. vijeku)
- 1718. Marko Brica
MEGDANDŽIJA (postojali u 18. i 19. vijeku)
- 1756. Ivan Medandžić; 1786. Jure Megdandžija
POLJAKUŠIĆ(postojali u 18. vijeku)
- 1706. Jakov Poljakušić
Izvori:
- podaci iz turskog perioda su preuzeti iz knjige “Petrovo polje u vrelima osmanskog razdoblja (1528-1604)”, Aleksandar Jakovljević i Neven Isailović, 2019. god.
- podaci iz mletačkih dokumenata 17. vijeka (u ovom članku samo o Mihaljeviću) su preuzeti iz knjige “Stari i Novi stanovnici Šibenika i njegovih predgrađa u drugoj polovici 17. i početkom 18. stoljeća”, Kristijan Juran, 2016. god.
- podaci o prezimenima sa popisa stanovništva 1948. godine preuzeti su iz “Leksika prezimena SR Hrvatske”, 1976. god.
Komentari (0)