Poreklo stanovništva sela Svrake, opština Vogošća. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Vogošća i Bioče u Bosni“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj naselja i vode.
Svrake su zajednički naziv za ova mala jošanička sela na lijevoj strani Bosne: Vukovići, Po(d)breža(k), Svrake, Žgujevac, Miholjići i Ravne. Ova su sela po stranama brda i potoka i po terasama.
U Svrakama je više manjih vrela, a glavna je voda česma kraj potoka Tulješe koji teče kroz selo; ta česma nikad ne presušuje. Istočno od sela prolazi Faljenski Potok, koji dolazi iz Boranja. U Vukotićima je glavna Palakova Voda, od koje postaje pomenuti potok Tulješa. U Mioljićima je voda s potoka „navraćena“ olucima do kuće. Kroz Žgujevac teče istoimeni potok.
Zemlje i šume.
Njive su većinom po polju i po stranama iznad polja a ispod kuća, u Svračkom Polju: Dinišće, Vrtlić, Crvene Šljive, Bijeli Kamen, Rakita, Sklad, Zagreblje, Vakuf, Prasenjače, Kaboce, Staro Lađišće, Barice, Faljeni, Zabašča, Šara, Pločnik, Građa i Metaljka. U Vukotićima su njine većinom ispod kuća: Bare, Kalemi, Tulješa, Skok, Kamenice, Vukotići, Šljivice, Gradina. U Mioljićima su njine i čairi po stranama oko potoka: Gajine, Ravne, Ozebli, Žgujevac, Ravne; sve su to skorašnje krčevine. Šume ima po brdima i po stranama iznad sela. Zovu se: Orlovače, Gradina, Metaljka, Župna Strana, Tičija Glava i Žgujenac. Po tim su šumama i ispaše. Na Tičijoj Glavi ima i cenokosa.
Tip sela i ostali podaci.
U selu ima 11 muslimanskih i 7 pravoslavnih kuća, pored nekoliko čardaka sarajevskih aga, koji u njima (borave samo ljeti). Ha njivi Čardačini u Vukovićima bio je čardak age Palaka; po njemu se prozvala voda. a po čardaku njiva.
Na ćimenu u Svrakama bilo je „mramora“, ali su pokrenuti c prvobitnog mjesta. U muslimanskom groblju ispod sela su dva groba sa starinskim nišanima. Priča se, da su u Vukovićima i Svrakama ranije živili pravoslavni, pa su izumrli uz kugu i onda došli muslimani. Priča se, da je i u Vukovićima bilo „mramora“. Veći deo Svraka je na krčevinama; stariji ljudi pamte kad su dolazili “kauri” i krčili. Neka stara žena, koja je davno umrla, pričala je, da je upamtila „mubarećiju“, zbog koje je narod bježao iz sela u Sarajevo. U Malešićima je još gore „zamela“, pričala je ta žena, pa su u kućama poslije nekoliko godina nalazili kosti. Danas u Svrakama žive većinom muslimani, u Vukovićima i Ravnama pravoslavni, a u Mioljićima i Žgujevcu većinom muslimani.
Poreklo stanovništva.
Muslimani:
-Fejzovići (2 k.) su ovdje „od feta“. Selili su 1911. u Kosovsku Mitrovicu.
-Tira (1 k.) je došao prije 35 god. iz Vranića u Drini.
-Riđanovića (1 k.) otac takođe je došao iz Vranića; bio je u najmu kod Fejzovića.
-Piknjak (1 k.) je došao iz Jošanice ženi u kuću; opširnije u opisu Jošanice.
-Ehlići (1 k.) je doselio iz Knežine prije 15 godina.
-Hajro (1 k.) je doselio iz Bioče prije petnaest godina.
-Kišić (1 k.) je starinom negdje iz okoline. Išao je dvaputa u Tursku i vraćao se. Otac mu je bio iz Sarajeva.
–Ćebo (1 k.) je prešao 1927 iz Ćebina Hana na ženovinu.
-Zora (1 k.) je doseo c Vukova u Kralupima prije 60 godina. On je od roda Džafića, koji su starinom iz Zagorja (nav. djelo, 421). Najprije je stajao u Žgujevcu, pa je nedavno prešao u polje pod Svrakama.
– Hide (1 k.) su došli iz Vratnice u Visočkoj Nahiji na mjestu gdje su bili Simičići.
Pravoslavni:
-Antići (2 k.; Nikolj dan) su starinom Milinkovići, a zvali su se još i Jankovići i Stjepići. U Vukoviće im je doselio otac prije 60 g0dina iz Kunosića u planini. Rod su im Milinkovići u Marijama, a imaju roda u Poljini i Narevu kao Stjepići.
-Kapikul (1 k.) je došao sa Vlaškova prije 40—50 godina i rod je s Kapikulima u Malešićima.
-Berovići (1 k.) su došli iz Malešića prije 40 godina; opširnije u opisu Malešića.
–Đukić (1 k.; Jovanjdan) je doselio iz Čekrčića 1922 god., a tarinom je iz Hercegovine (nav. djelo, 407).
-Korda (1 k.; Jovanj dan) je doselio iz Sarajevskog Polja.
-Vučković (1 k.). Opširnije u opisu Malešića.
IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Vogošća i Bioče u Bosni“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)