Poreklo stanovništva sela Semizovac, opština Vogošća. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Vogošća i Bioče u Bosni“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj naselja i vode.
Semizovac je danas zajednički naziv za one dijelove službene mahale Jošanice koji su oko državnog puta desnom obalom Bosne za Sarajevo i oko fabrike za čišćenje manganove rude, a s obje strane rijeke Ljubine.
To je novo naselje, postalo u glavnom poslije okupacije Bosne na zemljištu sela Divljače, Nebočaja, Ljubine i Poturovića. Prije okupacije ovdje su bili samo hanovi, a sada je to železničarsko-industrijsko naselje drumskog tipa.
U polju ispod sela Poturovića su mjesta Ćurčijin Han, ispod Dola koji dolazi iz Poturovića, i. niže njega, Ćebin Han. Ćurčijin Han je oboren 1928 g., a Ćebin ne radi. Oko tih hanova su obrazovani čopori kuća. Na lijevoj obali Ljubine je Semizov Han, po kome se to mjesto i cijelo naselje prozvalo Semizovcem. Semizovac u najužem smislu je na desnoj obali Ljubine (samo su dvije kuće na lijevoj obali) do železničke stanice, iznad koje je nekada bio Rastovčev Han.
Ima 13 muslimanskih, 9 pravoslavnih a 3 katoličke kuće.
U tursko vrijeme je kroz ovo naselje išao put Sarajevo —Visoko i dalje za Bosanski Brod. Kraj njega su bili ponenuti hanovi. Kad je prestao kiridžijski saobraćaj, hanovi su pretvoreni u kafane, a pokraj njih su otvorene i nove kafane. Kraj puta su i dva velika muslimanska groblja. Jedna se njiva zove Nišan po jednom starinskom nišanu na njoj.
Poreklo stanovništva.
Muslimani:
-Ćebe (5 k.) se smatraju starincima.
-Lisaci (2 k.) su došli prije 35 godina iz Eleševića; dalje im porijeklo nije poznato (nav. djelo, 423).
-Rajkić (1 k.) je došao pred Svjetski Rat iz Liješeve, a stalno se nastanio 1921. Daljom su starinom iz Anadola (nav. djelo, 473).
-Suljić (1 k.) je došao 1924. iz Sarajeva i drži Semizov Han.
-Krko (1 k.) je „starjenik“; nekada je cijela okolina bila Krka, a sada nemaju ništa.
-Omeragić (1 k.) su došli 1923 god. iz .Jeleča.
-Ćomora (1 k.) je nedavno došao ispod Bjelašnice, iz Umoljana u konjičkom srezu.
-Zečević iz Sarajeva, a inače od Zečevića u Visokom drži dućan u Semizovom Hanu, a porodica mu je u Sarajevu.
Pravoslavni:
-Jovićevići (2 k.; Nikoljdan) su rod s Jovićevićima u Podlugovima i Vrboviku u Visočkoj Nahiji; starinom su iz Zete (nav. djelo, 360).
-Krajišnik (1 k.; Đurđev dan) je starinom iz Krajine. Naselio se je na Pribojskoj Strani 1927 god., a u selo je došao s Pala prije 28 godina.
-Jovanovići (2 k.; Jovanj dan). Djed im je bio iz Hercegovine. Otac im je bio ćurčija, pa se zovu i ćurčijama. Ranije su boravili pod Nebočajem, gdje su sada Veljići, a još prije okupacije su prešli na sadašnje mjesto.
-Živojnović (1 k.) je došao prije rata kao kovač iz Banata i ovdje se stalno nastanio.
-Duranović ili Kupres k.; Stjepanjdan) došao je kao dijete i bivao u najmu. Rodom je iz Ravnog, a dalje porijeklo voli iz Vukovskog (S. E. Z. XXV, 89, 101).
-Lazarević (1 k.; Miolj dan) je došao iz Tuzle 1916. gol., a otac mu je bio redom iz nekog sela kod Doboja. Daljom su starinom iz Srbije. Ranije su slavili Nikolj dan, a radi nekog zavjeta uzeli današnju slavu.
-Blagojević (1 k.; Nikoljdan) pekar, doselio 1926 godine iz Janje.
Katolici:
-Dešman (1 k.) je iz Slovenačke.
-Vidić (1 k.), penzionisani železničar, starinom je Vlaičević iz Žitomišljića u Hercegovini. Za vrijeme neke bune Turci posijeku sve osim jednoga, koji pobjegne u Blizance i priženi se u neke Vide; s njom je imao tri sina koji se zovu Vidići. Ima ih još u Konjicu kao Križanića i u Dalmaciji.
-Blažević (1 k.), mesar i kafedžija, rodom je iz Gromiljaka kol Kiseljaka. Naselio se 1918. g.
-Hakl (1 k.), Slovenac iz Maribora, stalno naseljeni činovnik.
Strane narodnosti:
-Dautlih (1 k.) penzionisani železnički činovnik, Čeh.
-Matijas (1 k.), žandarmerijski narednik u penziji, Slovak.
-Jozef (1 k.) tesar, Nijemac iz Burgenlanda. Naselio se 1902.
IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Vogošća i Bioče u Bosni“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)