Poreklo stanovništva sela Krivoglavci, opština Vogošća. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Vogošća i Bioče u Bosni“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj naselja i vode.
Naselje se dijeli na Velike i Male Krivoglavce. Veliki Krivoglavci su na lijevoj strani Bosne, neposredno pošto ona napusti Sarajevsko Polje. Od Rečice na zapadu i od Reljeva na jugu, dakle od Sarajevskog Polja, dijele velike Krivoglavce, Pinjino Brdo i kosa Oštrik, koja ide od brda Vida ili Vita ka jugoistoku i završava se na rijeci Bosni; između Pinjina Brda i Vida je „prijedolica“ Rovi. Sjevernu granicu čine brdo Tičija Glava, zatim potočić Mlinčina, koji dijeli od Marija.
Kuće su rasute po stranama i terasama. Mali Krivoglavci su u strani brda Graca, desno od rijeke i železničke pruge i okrenuti zapadu. Nad kućama je šuma Gaj, a iznad brda Graca diže se brdo Žuč.
U Malim Krivoglavcima su dva „bunara“: jedan kod Terzića kuće, a drugi ispod državnog puta. U Velikim Krivoglavcima ima više voda, ali ljeti većinom presuše. Glavne su Stara Boca pod Brijegom, koja presuši samo uz veliku sušu, i Koprivičina Voda.
Zemlje i šume.
Njive su u Velikim Krivoglavcima zovu: Pretkućnica, Viškućnica, G. i D. Lokvice, Luka, Zobišće, Močila, Srednja Njiva, Velika Luka, Donja Luka, Dolić, Veliki Do, Kuzmanovo Zobišće, Vrtla, Pivnica, Mali Do, Pašalina Njiva. U Malim Krivoglavcima su njive pod kućama i zovu se: Polje, Nured, Dragače, Vijenac, Luka i Jelići. Nekada je iznad B. Krivoglavaca bila šuma, a sada šume ima samo po kosi Oštriku, čija je Krivoglavcima okrenuta strana većinom vrlo strma, a položitiji su dijelovi već iskrčeni. Ispaše su u šikarama, po stranama i dolovima iznad sela: po Brestiću, Rastovini, Debeloj Međi, Kardaševini, Kazinu Dolu, Živini i Neviđenu Dolu. Ranije su sve ove šikare bile prava šuma.
Tip sela i ostali podaci.
U Krivoglavcima je 15 kuća (od toga u Malim 3) sa 24 porodice; svi su pravoslavni. U pravoslavnom groblju u Velikim Krivoglavcima ima nekoliko sasvim utonulih stećaka. Godine 1927. našli su seljaci u groblju neki stari kostur glavom okrenut jugu. Ha grobu na Podrumnicama, pod Malim Krivoglavcima, su tri „mramora“. Na brdu Vidu je nađena jedna ploča, a blizu Kuzmanovića je obrežak za koji se veruje da je u njemu zgrada. Selo je staro. Krivoglavci se pominju dva puta u sidžilu sarajevskog mule za 1565/66 god. Bilo je u njima tada muslimana. Kad je u staroj pravoslavnoj crkvi u Sarajevu uveden običaj prilaganja ulja (1682. god.), u spisku priložnika su i neki Jovan i Damjan iz Krivoglavaca (V. Skarić, nav. djelo, 148—149). Seljani pričaju, da je u Krivoglavcima nekada bilo znatno selo, pa ga je kuga ništila. Vele, da je bio toliki pomor, da je negde od 42 čeljadi ostalo samo dvoje, a u ovom selu niko živ. Samo se ne zna, koja je to bila kuga; vjerovatno 1783. god.
Ranije su u M. Krivoglavcima bile Čubrile, Korde, Kutlača Ilija, Vlačo Pero, Petronije Jevtić-Kijamet, svi izumrli. U Krivoglavcima je nekada bilo 7 kuća.
Poreklo stanovništva.
-Jevtići (1 k. sa 4 por.; Đurćev dan). Pranđed im je iz Banjana. Taj predak zvao se Petar. Beg Ljubović iz Nikšića (?) zarobi njega sa sestrom i tri stotine ovaca i preda ih kao robove paši Čengiću. Tako mu sestra dospije paši u Mostar, a on u Zagorje na imanje Čengića. Na Zagorju se oženio. Poslije se krene sa Zagorja i dođe na Pinjino Brdo, pa u Marije i, najzad, u Krivoglavce. U Krivoglavce su došli uz veliku kugu. Sinovi Petrovi su Maksim i Jevto. Maksim je imao tri sina, a njegovi su potomci u Koševi (v. Opis Koševe (S. E. Z. HI, 254). Od starina su kumovi sa Blagovčanima u Vogošći.
-Kuzmani–Zenđili (4 k.; Đurđevdan) vele, da su u selu od prije kuge. Ranije su bili gde su sada Lalići.
-Lalići (3 k. sa 5 por.) su došli prije okupacije sa Zenice u Rečici. Za Laliće u Rečici zabilježeno je da su starinom iz Banjana i da imaju roda još u Kobiljdolu u Petrovićima u Trebeviću (nav. djelo, 230). Osim toga u Brgulama i Dolipolju kao Lalića, a kao Mirkovića, Perovića i Kubatlija i u drugim selima Visočke Nahije (S. E. Z. XLIII, 408).
-Koprivice (3 k. sa 6 por.; Nikoljdan) su došli prije okupacije s Pinjinog Brda, a daljom su starinom iz Banjana (S. E. Z. HI, 213).
-Tvrdići (1 k.; Đurđevdan) su starinom iz Vučje Luke u planini. Ranije su se zvali Troboci, a Terzićima se zovu po ocu koji je bio terzija.
-Jovandići (1 k.) i Simendići (1 k. sa 2 por.; Nikolj dan) su starinom Bosanci. Bili su svi u Krivoglavicama, gdje su sada Jevtići. Dalji predak nego pradjed Jovana Jovandića, kom ima preko 60 godina, zvao se Luka Petrović i bio je „eškija“. Imao je sinove Simu, Jovana i Nikolu. Od Nikole nema potomaka, a od druge dvojice su Jovandići i Simendići. Boravili su poslije Krivoglavaca u Marijama, Poturovićima i Pizlovićima, gdje su se izdelili i raselili. Po S. Trifkoviću starinom su Kuzmanovići iz Reljeva i rod s Kuzmanima-Zenđilima (nav. djelo, 227, 230).
–Milinkovići (1 k.) su starinom Rajići, a došli su iz Marija 1922 god.
Groblje za V. Krivoglavce je na Spasovićskom Brijegu, na koji se iznosi „spasovnica“ o Spasovu danu. Groblje u M. Krivoglavcima služi i selima Zabrđu, Gracu, Kućevnama i Polju.
IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Vogošća i Bioče u Bosni“. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)