Poreklo prezimena, selo Jošanica (Vogošća)

Poreklo stanovništva sela Jošanica, opština Vogošća. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Vogošća i Bioče u Bosni“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj naselja i vode.

Jošanicu čini veliki broj manjih sela, koja su među sobom vrlo različita. Ima ih drumskih i potpuno poljskih pored čisto planinskih. Osim toga, ta su sela među sobom podvojena: leže s obje strane rijeke Bosne i na obje strane njenih desnih pritoka Vogošće ili Skakavca i ljubine. Narod pojedina sela službene mahale Jošanice ili smatra zasebnim selima ili mu po nekoliko manjih čini jednu cjelinu sa zajedničkim imenom, i ja ću se držati te narodne podjele, po kojoj se Jošanicom u najužem smislu zovu zajedno sva sela oko potoka Jošanice i donjeg toka Vogošće: Vlahinja, Jošanica, Kajmakov Brijeg, Polje. Pizlovići i Poturovići.

Znatno se od ovih sela razlikuju sela: Crni Vrh, Orašac, Grabljeva Njiva, Srijetež i Kremeš, koja su po visokim stranama. Jošanička sela Kućevci, Dobroš i Gradac na lijevoj strani rijeke Vogošće opisana su ranije uz mahalu Ugosko (S. E. 3. H1, 239—242), ali ona čine cjelinu s ostalim pomenutim selima, te sam zbog toga, a i zbog promjena izvršenih u toku posljednih dvadeset godina, unekoliko opisao ta sela.

U Crnom Vrhu nose volu s vrela blizu kuća. Na Grabljevoj Njivi je voda Korito, pored puta i u blizini kuća. Na Srijetežu je istoimeno vrelo, a na Kremešu su vrela: Zmajevac, Stublina i Popino Vrelo, sva tri u blizini kuća. U Vlahinji nose vodu s Česme u Osoju kose Blagovca. Pod Osojem cy još Smrdljiva Voda koja smrdi na barut (smatraju je ljekovitom od groznice) i jedno vrelo s crnom vodom. Mnogi u ovim selima nose vodu s rijeka, a zimi i s manjih potoka. Ranije je na Pizlovićnma bilo izvora, pa su presušili. U Poturovićima su izvori Studenac i Do.

Zemlje i šume.

Njive su po donjim jošaničkim selima većinom ispod kuća i zovu se: Vlahinja, Bara, Duga Njiva, Polje, Podnica, Boriš, Brdaljica, Dolovi, Briješće, Površ, Strane, Ravan za Kulom, Podgajnica. U Poturovićima su „stare njive“ ispod kuća, a krčevine iznad sela; zovu se: Vardište, Do, Zagrebnica, Velika i Mala Vina, Potkućnica, Memedovica, Stara Bašča, Krčevina. Na Crnom Vrhu više je njiva iznad kuća po mjestima: Do, Diljke, Repišće, Poravanci, Brajkovac, Pobrdalje, Prijeka Njiva, Đušin Do. Na Orašcu su njive većinom po strani brda Orašca iznad seda i u Luci ispod  sela. Na Grabljevoj Njivi samo su njive: Drlije, Luka, Potkućnice, Prijeka Njiva, Podrumača. U Srijetežu su njive većinom iznad kuća po ravni Srijetežu. Na Kremešu su sve njive oko kuća po mjestima: Pogledine, Slagalov Čitluk, Bekin Čair, Brda, Krčevina, Stublina, Birišće.

Šume ima u pravim jošaničkim selima po Debelom Brdu, strani Osoju, Ćesti iznad Vučijeg Preskoka (pod Kremešem) i Vinogradu, a šumskog drveća je zaostalo još po međama i oko rijeka. Pol šumom su dijelom i strane Graca i Pribojska Strana ili Orlovača ispod Pezlovića. Ima i privatnih gajeva. Oko Crnog Vrha je sve hrastova i bukova šuma, sve „carevina“: Šiljata Kosa, Rogin Brijeg, Suva Bu·.kovina, Debelo Brdo. Ispaše su: Štrokovac, Tiovac, Dubravica. Oko Orašca i Grabljeve Njive šuma je po brdu Orašcu i Debelom Brdu, a tu su i ispaše. Šuma i ispaša za Srijetež je po Vjetrenoj Glavi. Oko Kremeša su privatne šume po stranama Zmajevcu, Brdu i Gaju, a „carevina“ su .Demirovac i Birišće. U Poturovićima ima šume iznad sela u Gaju (privatna) i Česti (državna). Ispaše su iznad sela, po Velikoj i Maloj Ićindiji i po Česti–Stijeni; ranije „je bilo više ispaša, pa su iskrčene, naročito Dolovi. Kosnica-čaira ima iznad Crnog Vrha po Tijovcu, Trebiševcu i dr., zatim po Orašcu, Drlijama i površi iznad Kremeša.

Tip sela i o stali podaci.

Sela su rasturena a kuće u njima raštrkane. U mahali ima 11 kuća sa 13 porodica muslimana a 55 kuća sa 62 porodice pravoslavnih.

Naziv Jošanica dat je selu po potoku, a po glavnom selu prozvana je čitava seoska skupina.

Priča se, da je na visu Gracu bio nekada grad. Uz Jošanicu je išla stara kaldrma, i na nekim mjestima voda je raskopala. Kraj rijeke Bosne bio je jedan stećak, pa su ga prenijeli do hana Jovandića. Stećaka ima na Crnom Vrhu iznad Dugih Njiva. Jedno je staro muslimansko groblje na Borišu. Zovu ga Svatovskim, i u njemu se više niko ne sahranjuje. Drugo je pod Vinogradom, pored puta. Na Mekom Brijegu pod Kućevcima je staro pravoslavno groblje od kuge ili kolere, a sada se poznaju samo dva nadgrobna znaka. Posljedni su se tu kopali Korde, pa je groblje bilo napušteno.

Prije nekoliko godina obnovljeno je groblje na tom mjestu. Priča se, da je oko vode Jošanice, ispod Gradine, bila čaršija. Pod selom Poturovićima je neko „kužno groblje“. Priča se, da je kaldrmu preko Grabljeve Njive i Orašca gradio Očaktan; biće da ju je on samo opravljao, jer je put mnogo stariji od doba u kom je Očaktan živio.

Selo Jošanica se pominje u sidžilu sarajevskog mule za 1565/66. god. Stari Jovan Jovandić pamti kad nijedan od pravoslavnih stanovnika Jošanice nije imao svoje zemlje. Prvi je ćurčija kupio Boranje. Ha Gnjevanju je živio Manojlović iz Dvora; po smrti mu, žena je s djecom otišla u Dolac. Na Gnjevanu su bili Srbljanovići koji su bili došli s Piskoča u mahali Dvoru, a starinom iz Starog Vlaha (nav. djelo. 248). U muškoj su lozi izumrli. Kći pok. Makse Srbljanovića udala se za Koju Jošila, koji se prizetio. Muslimani Jašarevići iselili su u Ugosko (nav. djelo, 241). Na Grabljevoj Njivi najstarija je kuća Koponjina, u kojoj je ranije živio neki Mlađen. Ranije su na Grabljevoj Njivi boravili Ivanovići i Vukovići. U Poturovićima su izumrli Bućkovići, a iselili su u Vogošću Vukići. Na Kremešu su izumrli Cantrači.

Poreklo stanovništva.

Ha Srijetežu su ranije živjeli Sedlar iz Sarajeva i Podžepac.

Muslimani:

-Bradići (3 k., 5 por.) su starinom iz Bradine y Neretvi, i davno su došli.

-Arnautović (1 k.) je ·starinom iz Kolašina, Odakle mu je oca doveo hadžija Delalić iz Sarajeva.

-Piknjaći (2 k.) su starinom iz Hadžića; ima ih i po susjednim selima.

-Alići (4 k.) na Kremešu i na Borišu su od Alića s Gore. Onaj na Borišu je došao c Kremeša u kuću Kemure, (koji je bio iz Sarajeva) oženivši se njegovom udovicom.

-Zeničanin (1 k.). Otac mu je davno došao iz Zenice u Rečici.

U kuću Salke Bradića ušao je 1927. prizetivši se S. Hadžić, zvani Plevonja, iz Hotonja.

Pravoslavni:

-Gračani (5 k.; Arhanđelov dan) su starinom Đokići iz Kolašinskog Polja, a Gračanima se zovu po Gracu, gdje su se bili naselili i izdjelili. U Gornjoj ih Vogošći ima kao Đokića.

-Kuzmanovići (3 K.) su rod s Kuzmanovićima u Velikim Krivoglavcima.

-Radići (5 k., b por. Mratinj dan) su prešli ovamo iz Gornje Vogošće. Staro im je prezime Galonje, a Radićima su prozvani po Radi Galonji, koji je umro prije 60 godina.

-Koprivice (2 K.) su rod s ostalim Koprivicama u okolini (v. opis Krivoglavaca).

-Spacojević (1 K.; Cv. Aćim i Ana) je rod sa Spasojevićima u Koševi i Hotonju, keji su tamo odavde otselili (S. E. 3.XI, 247). Starinom su iz Crne Gore.

-Bratić (1. k.; Nikoljdan) je ranije bio na Dobrošu. Starinom je iz Krajine (nav. djelo 241). Na njegovom nekadašnjem mjestu je Bogdanović (1 K.; Sv. Ignjatije) koji je došao s Vlaškova u Visočkoj Nahiji a najdaljom je starinom iz Oputne Rudine (S. E. Z.,XLIII, 351—352 i H1, 124 i 240).

-Bunioci (1 k.) su došli poslije Svjetskog Rata s Očevlja u Visočkoj Nahiji, a starinom su iz Krajine (S. E. Z. XLIII,369—370).

-Lončar (1 k.; Sv. Jovan) je došao iz Jezera kod Jajca u Sarajevo, a iz Sarajeva prije tri godineu ovo selo.

-Raković ili Glišić (1 k.; Stjepanj dan) je došao prije 35 godina od Visokog kao najamnik. Starinom je iz Krajine (S. E. Z. XLIII, 404).

-Vlače (4 K.; Jovanj dan), kojih još ima u Sarajevskom Polju (S. E. Z. XI, 109, 248) i u Vrhovini, starinom su iz sela Šobadine kod Bileće, odakle su jedni doselili ranije a drugi docnije. Najprije su se naselili na Zabrđu, 1861, pa su poslije mnogo seljakali.

-Jevtići (1 k.; Ilindan) i Jošile (1 k.; Ilindan) su starinom iz Kolašina. Ima ih još u Čifluku i u Tušnjićima u Visočkoj Nahiji (S. E. Z. XLIII, 417).

-Jovandići (1 k. sa 2 por.); opširnije u opisu Krivoglavaca.

–Kerovići (1 k.; Ilindan). Starinom su iz Kolašina; pravo im je prezime Sekiraši.

-Savići (2 k.; Sv. Đorđe) su starinom od Kolašina. Doselio im je otac prije okupacije i on je ovdje krčio. Najprije su svi bili na Srijetežu.

-Slagali (3 k.; Nikolj dan) ranije su stanovali na Borišu u Jošanici, a starinom su od Foče (S. E. Z. HI, 250). Zvali su se Đurići. Djed im Jovan dobio nadimak Slagalo na nekoj mobi, kad su ga pitali: „Jesi li, Jovane, slagao pite?“.

-Ivanovići ili Šućuri (4 k. sa 8 por.) su starinom Šućuri-Jelići iz Jelića Dolova u Kolašinu. Opširnije u opisu Vogošće.

-Bošković (1 k.); vidi opis Ljubine.

-Damnjanović (1 k.; Nikolj dan). Otac je doselio iz Ravni iza Nikšića prije okupacije. Na njihovu je čitluku ranije bio Tanasije Krajišnik, čija je porodica „razumrla“.

-Mihailovići (2 k.; Mratinj dan). Starinom iz Hercegovine.

-Lukići (2 k.; Stjepanj dan). Otac im se ovdje naselio prije šezdeset godina, a prije toga je boravio u selu Luci u „planini“. Starinom su iz Hercegovine.

-Stevanovići (3 k. Sa 4 por.; Jovanj dan) zovu se tako po djedu Stevanu. Ranije su bili u Ljubini i na dvije godine prije Lukića došli u Poturoviće.

-Vukovići u Crnom Vrhu (3 k.; Nikolj dan). Pradjed im je doselio iz Staroga Vlaha, a djed je rođen na Biosku; hodao po najmu i tu zakućio. Otac Jove Vukovića doselio je oko 1870. na Crni Vrh. Po pradjedu se zovu Kličići, a po djedu Vukovići.

-Koponja (1 k.; Nikolj dan) je starinom iz Krajine. Oca mu Turci djetetom dignu da im pomogne goniti stoku. Htjednu ga poturčiti“, ali ga izbavi neki vladika, kod kog je odrastao. Na godinu dana prije okupacije prešao mu je sin iz Koševe u ovo selo, i ovdje se oženio nekom udovicom, a jedan je otišao u Nišiće.

Zna da Koponja ima još u Krajini i u Trnovu. Kopanjići u Rujnici u Bos. Krajini starinom su iz Dalmacije (S. E. Z. XXXV,633).

-Božići (2 k.; Arhanđelov dan). Otac im je doselio iz Kolašina na Orašac i tu pocigao han na mjestu koje su prethodno iskrčili „Kauri“.

-Vukovići (1 k.; Đurđevdan) na Srijetežu su starinom od Gacka. Od ovog su roda i Vukovići na Grabljevoj Njivi (1 k.), koji su došli na Đurđevdan 1908 god. iz Jasikovice i još su u zadruzi s ostalim članovima zadruge u Jasikovici.

Od prije četiri gocine u selu Orašcu živi Milanović s Ubara, čija je zadruga na Ubarama, a on živi ovdje na zadružnom imanju.tarinom su iz Bobova kod Pljevalja (S. E. Z. XI, 247), slave Miholj dan.

Muslimani se kopaju na Kamenjači u Vogošći, a pravoslavni na Mekom Brijegu, na Priboju pod malim Krivoglavcima, u Poturovićima (sela Poturovići i Pizlovići) i na Grabljevoj Njivi na mjestu Drlijama (sela: Grabljeva Njiva, Kremeš, Crni Vrh, Srijetež i Orašac).

IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Vogošća i Bioče u Bosni“. Priredio saradnik Porekla Milodan.