Poreklo stanovništva sela Vrtlište (Vrtlišće), opština Kakanj. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela, komunikacije i vode.
„Selo je u ravni, malko prislonito“. Iznad sela su glavice Trčinoga i Igrišće i brdo ljilja, što veže za Radinu Glavu. Oko 10 minuta od Vrtlišća je novo selo Stude u „obrešku“, istočno od Vrtlišća.
Prema Karauli, na jugozapadu, granica polazi od brega Graca, ide na vodu Bešljevinu, pa uz do Bare na Dedinu Njivicu. Suhe Smreke i Radina Glava dele od Mramora na severu, a Zagulje, Rujevišća i Crvene Stiene od Popa na istoku. Istočno od sela protiče Strikin Potok; izvire pod Radinom Glavom i teče u Malješ.
Vrtlišće nosi vodu sa vrela Slavine Vode i sa Ćišine Vode. Na Stupama je Studenac.
Zemlje i šume.
Selo je u sredini zirati. Njive i čairi zovu se: Ravne, Zagulje, Desetci, Bare, Parevine, Podastijene, Budivoj i Oštrila. Strane oko sela Suhe Smreke, Radina Glava, Barica, Brize, Dragolozi i Radino Greblje su pod sitnom šumom i služe i kao ispaša. Po selu ima ostataka od pravih šuma.
Tip aela i ostali podaci.
Na Vrtlišću su u čoporu ove kuće: 6 Ćišija, 3 Mehanovića, 2 Šolba, 1 Mašića, 1 Ćorbadžića, 3 Skeledžija, 1 Aganhodžića, 1 Halaća, 4 Husagića, 1 Aliđanovića i 1 Omerovića, a baščama su odeljene 5 kuća Strika. Izvan sela, prema Popima je 1 kuća Bećirhodžića. Na Stupi ili Stupama su raštrkane kuće: 1 Mioča, 1 Kozle i 1 Hadžića. Svi su muslimani.
U Parćevu Dolu je jedan muslimanski grob, koji je, po pričanju, postao preko noći, i ne zna se čiji je. Iznad sela „pod zapad“, na Đurinu Briegu je jedan stari grob, a tako i na njivi Pribikovu Grebu pod selom. „Grčko Greblje“ je u Zagulju, pored Gradine, idući Bosni. Ne zna se ništa o Radinu Greblju i Glavi, ali su ta imena (Rade, Đuro i Pribik) dokaz da je na Vrtlišću ranije bilo hrišćana.
Poreklo stanovništva.
-Strike (5) su starinci.
-Husagići (4) i Mehanovići (3) čine jedan rod, i starinci su.
-Kozlo (1) se smatra „starosidioc“-em. Odavde su njegovi selili u Dobuje.
-Skeledžije (3) su se ranije zvali Goje, i starinci su. Imali su spahiluk. Držali su skelu iznad mesta gde je bila kakanjska ćuprija, i zato se zovu Skeledžijama.
-Ćišije (6) se dele na Hajdaroviće i Mehmedoviće. Njihovog roda ima u Mostaru i u „Prušcu“, ali ne znaju da li su odavde selili tamo ili ·odonud ovamo.
-Šolbe (2) su davno doselili iz Desetnika. „U vrieme“ su se zvali Birlije.
-Aganhodžići (2) su dose.lili iz Desetnika.
-Aliđanović (1) je došao pre okupacije iz Gorice u zeničkom srezu.
-Mašić (1) je došao s Brnja pre okupacije.
-Halać (1) je došao iz Sarajeva pre okupacije.
-Hadžić (1) je došao posle okupacije na ženovinu. Došao je iz Ričice.
-Mioč ili Begičić (1) je doselio posle okupacije iz Mioča (zenički srez) na ženovinu. Ima roda na Brnju.
-Omerović (1) je došao iz Ričice pre 20 godina.
-Ćorbadžić (1) je rodom iz Prozora, a došao je ovamo za vreme rata kao muhadžir s Pala.
-Bećirhodžić (1) je došao pre 3 godine iz Popa.
Groblje je pod selom, na mestu Ogorelici.
IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)