Poreklo prezimena, selo Tršće (Kakanj)

Poreklo stanovništva sela Tršće, opština Kakanj. Prema knjizi  Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela, komunikacije i vode.

Sela ovoga naselja su gotovo sva na okupu oko mesta gde se sastaje nekoliko dolova, tako da je celo naselje opkoljeno brdima. Od Zeničke Nahije na zapadu dele brda Mokra Njiva, Ovnov Rog, pa kosa Komarica do Sklopne Stijene. Niz Sklopnu Stijenu kosa silazi na Tršćansku Rijeku i ide uzvodno do Marušića, tako da pola ovoga sela pripada zeničkom srezu. Tu granica ostavlja reku, penje se na Brce, koje deli od Gornje Zgošće, zatim ponova prelazi Tršćansku Riku, i penje se na Stipan, pa na Debelo Brdo, koje čini jugozapadnu granicu. Sedlo Makljenak veže Debelo Brdo i Mokru Njivu, a deli Tršće od Bijelih Voda.

Od Marušića dola potok Tršćanska Rika izvire pod Kršćap–bukvom. Tršćanska Rika prima s desna potok Draginjevac, što postaje od dva potočića ispod Subašića. Ispod Subašića prolazi sa zapadne strane dug i suv do. Nasuprot Draginjevcu uliva se u Tršćansku Riku potočić Liskovik, koji izvire u šumi Liskoviku. Tršćanska su sela većinom oko ušća pomenutih potoka.

Tabaci su u pristranku između Rike i Draginjevca a ispod Ovnova Roga. Subašići su u blagoj strani, na ivici Dola i strme strane Mokre Njive. Baišći su pod Debelim Brdom, a između Dola i reke. Otes je na manjoj kosi pod Brcetom, levo od Liskovika, a desno od dolića Krča. Makljenak je na kosi prema Mokroj Njivi, a Banjevac je na zaravnjenoj kosi. Oko jedan sat hoda uz Tršćansku Riku je selo Marušić ili Paočine.

U Marušićima je voda Marušić. Tabaci nose vodu c Potoka iza kuća a leti c Rike. U Subašićima su vrela Orahovac i Kuljevina. Bašići imaju česmu u selu. Na Makljenku je voda Šukarevina pod selom, a na Banjevcu vrelo .Banjevac.

Zemlje i šume.

Zirati, njive i čaire, većinom su ispod kuća, ali ih ima i po stranama iznad sela. Zovu se: Šukurevina, Polužja, Suhodoli, Vrbice, Podgaj, Pivnice, Kuljevine, Šumerak, Mravinjak, Zagreblja, Greblja, Selišća, Kućinovac, Bare, Hase, Jaz, Luke, Strane, Bukva, Vino, Siće, Paljevine, Mokra Njiva, Vodica, Sitna, Lazina i Balićkovine, a uz potok su: Zališća, Puškarine i Marušići. Debelo Brdo, Mokra Njiva, Ovnov Rog i Brce su pod šikarom; tu su i ispaše.

Tip sela i ostali podaci.

Na Makljenku su 4 kuće pravoslavnih Tanasića, a na Banjevcu su katolici: 4 kuće Hrgota i 2 Brnosa. U Bašićima su 4 kuće Bliznovića, 9 Čelikovića i 1 Fetića; u Subašićima je 9 kuća Subašića, a u Tabacima su 5 kuća Delića, 2 Fejzića, 1 Mrkonjića i 1 Jašarovića. Pod Tabacima je džamija, sagrađena pre 45 godina. Na Jamama pod Bašićima su 1 kuća Zelića pravoslavnih. Na Otesu su 2 kuće katolika Brkića, te kuće pravoslavnih: 3 Đurića i 1 Baraća, a u Marušićima je jedna kuća pravoslavnih Vulića. U Tabacima, Bašićima i Subašićima su kuće ublizu, a ostale su sve raštrkane.

Po dolovima je bilo mnogo trstike, pa se iskorenila. Tu su trstiku seljani prodavali u zeničku Vrhovinu, gde su od nje pravljena brda. Verovatno je i naselje prozvano po toj trstici. Selo Tabaci dobilo je ime po tome, što su preci Delića bili tabaci.

Na Maklijenku su stara muslimanska groblja; jedno je na samom Maklijenku, a drugo je pod Visom. Kad je suša, muslimani čine dovu kod prvoga. Priča se, da su tu vođene-borbe, kad su Turci Bosnu osvajali, i da su u tim grobljima sahranjeni izginuli vojnici. Na tom je mestu vojska stajala tri godine. Pričaju da je top bosanske vojske bio na Smrdanu iznad Lipnice i pucao na Pale. Taj je top pomakao tursku vojsku s Makljenka, i otuda ovo ime, a mesto Rusava na Bijelim Vodama prozvano je po tome, što se od tog topa nije mogla glava pomoliti. Na Makljenku je tada poginula i „Fata iz Bagtata“, koja je došla da osveti poginulu braću. Priča se, da je na Banjevcu bio ban i imao tamnicu; kapela mu je bila na mestu Kereščićima pod Banjevcem.

Na Paočinama ili Marušiću je nekoliko „grčkih“ grobova. Uz ovo su groblje Djevojački Hrastovi, neko staro muslimansko groblje i groblje pravoslavnih iz Osretka (zenički srez). Po pričanju, kod Devojačkih su Hrastova izginuli svatovi, i tu je brat posekao sestru. Kad ju je posekao, usadio je u zemlju dve glavnje, i rekao da se prime, ako je sestra poginula nevina. Glavnje su se primile, i to se mesto zato zove Djevojački Hrastovi. Uz muslimansko i pravoslavno groblje je jedan grob sa spomenikom u obliku stupa, a na njemu je izrađen krst. Pravoslavne žene odbijaju komade od tog kamena i drže pored mleka, da činilice ne bi što pričinile mleku. Po „planini“ se još nalaze razori, kaldrme i gvožđarija, a poznaju se i mesta na reci gde su bili mlini.

Bilo je vreme, kada su u celom Tršću živeli samo muslimani.

Pre kuge bilo je kuća i na Kućišću do Suhodola. Na Kereščiću između Suhodola i Banjevca su bili nekakvi Dobujani, i sve doskora su seljaci iz Dobuja imali veliki zirat u Tršću. Priča se da je u Tršću, pre kuge, bilo 76 a na Paočinama 46 muslimanskih kuća. Dok je u Kaknju držan pazar, na Paočinama je bilo 12 kuća muslimana Marošlija. Na kakanjski pazar dojahivalo bi njih 12 na konjima sedlenicima, kakvih nije bilo u drugih posetilaca. Na pazar bi išli svojim kaldrmisanim putem preko brda Ovnova. Odavde su, „davni godina“, odselili u Posavinu. Dok je u Kaknju držan pazar petkom, bio je „kurisan“ i pazar na Mokroj Njivi, pa je i taj pazar ukinut zbog ubistva. Neki čovek iz Posavine ubio je tu jednoga iz Kaknja. Brat ubijenoga sačeka ubicu na Gredici između Mokre Njive i Ovnova Roga, i ubije ga. Tada je ukinut ovaj pazar. Posle kuge, na Paočinama su se bili naselili pravoslavni Subotići, koji su sada na Banjevcu u Bijelim Vodama.

Poreklo stanovništvaa.

Muslimani:

-Bliznovići (4) su starinci. I Fetići (1) su „od Bliznove familije“.

-Fejzići (2) su starinci, a od njih su i Mrkonjići (1).

-Delići (5) su takođe starinci. Njihovi su ,starjenici“ imali svoju tabanu i izrađivali kožu, pa je prodavali u Travniku. Jednom prilikom, dedu ovih Delića neko odnese u Travniku, na prevaru, bisage srebra, i on pomeri pameću. Od tada ne izrađuju kožu. Za tim je udarila „mubarećija“, i od Dedića je ostao samo jedan muškarac.

-Čelikovići (9). Njihovog je pretka doveo neko iz Konje.

-Subašići (9). Neki aga doveo je pretka Subašića takođe iz Konje i postavio ga za subašu.

-Jašapević (1) je došao iz Desetnika, gde Jašarevića još ima. Došao je na materevinu.

Pravoslavni:

-Tanasići (4) su starinom s Kupresa, odakle im je utekao ded Tanasija Živković. Pobegao je zbog krvi. Služe Đurđevdan, a „zavjet zbog djece“ im je Sv. Vasilije.

-Baraći (1) su starinom Komljenovići od Gacka u Hercegovini. Neki Krajišnik Barać oženio se njihovom babom, udovicom, i zato su se i njezini sinovi od prvog muža prozvazi Baraćima; sam Barać nije imao sinova. Slave Đurđevdan.

-Zelići (2) su starinom iz Krajine. Slave Ilindan, a prislužuju Sv. Vasilija.

-Đurići (3) su starinom iz Krajine. Ima ih i u Skoparanovićima. Slave Nikoljdan, a prislužuju Aranđelovdan.

-Vulić (1) se zove i Topalović. Oko 1880 prešao je iz Tršća na Paočine. Služi Stjepanjdan.

Katolici:

-Hrgote (4) su starinom iz Dalmacije. Ima ih i u Dobuju.

–Brnosi (2) su takođe iz Dalmacije.

-Brkići (2) su došli pre 20 g0dina iz Vukanovića.

Groblja.

Muslimansko i pravoslavno groblje su u dolu između Bašića n Subašića. Od katolika, Brkići se kopaju u Vukanovićima, a ostali u Popima.

IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“.  Pripremio saradnik saradnik Porekla Milodan.