Poreklo prezimena, selo Karaula (Kakanj)

Poreklo stanovništva sela Karaula, opština Kakanj. Prema knjizi  Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela, komunikacije i vode.

U ovom su naselju sela Karaula, Čifići i Doca. Brdo Blata deli od Kaknja na zapadu, od Vrtlišća na severu dele strane Bazve iznad terase Ravni, a od Plandišća na istoku deli Bilivodski Potok ili Malješ. Reka Bosna čini južnu granicu.

Kuće ovoga naselja vezane su, uglavnom, za terasu. Ispod Blata su dva dola koji se sastaju pod kućama. To su Doca, čiji se niži deo zove Kalemi. U prisoju desnog dola je selo Doca. Levo od Doca su Čifići po donjoj ivici terase Ravni, na srtu između terase i male Glavice što se diže ispod sela. Između Čifića i Karaule je do kojim teče potok Jonđa, što dolazi s Bazve. Kuće sela Karaule su većinom na levoj strani ovog potoka, a po donjoj ivici terase Selišća ili Ravni i niže, na Podima. Ispod ovoga sela diže se s terase Podlipa, a terasa se vrlo strmim odsekom spušta u Polje. Prema istoku, do Malješa je vis Gradac ili Gradina.

U Docima je Voda pod Stijenom, koja leti presuši, i onda se nosi voda s Bare pod selom. U Čifićima su Korito i Bunar; na korito je dovedena voda čunkovima sBazve. Kad Korito i Bunar presuše, onda nose vodu s Bešljevine na Bazvi. Na Karauli (u dva korita.

Zemlje i šume.

Jedna trećina njiva je na terasi na kojoj je i naselje, a dve trećine su po stranama, dolovima i polju pod selom. Zovu se: Hasa, Tekija, Glavičica, Dobrič, Selišće, zanoge, Podvrto, Ravne, Gaj, Ravnica, Hendeci, Gromile, Vrpolje, Pode, Gracevi (Gradac), Bazve i Drijen. Ispaša je po Blatima i Panađurištu.

Tip sela i ostali podaci.

Docima su raštrkane kuće. Na Silinama, pod Stijenom je 1 kuća muslimana Buljugića. U dolu su 2 pravoslavnih Lazića i u vrhu Dola, na Velikoj Njivi, 1 Vekića. U Čifićima su u čoporu 2 kuće Paćariza i 3 Hrustića; muslimani su. Na Karauli su 1 kuća Vekića na desnoj strani Jonđe, a na levoj strani Jonđe, po donjoj ivici Selišća, 2 Lazića, 2 Vekića i 1 Raškovića, a, niže njih, na Podima, 2 Krajišnika; svi su pravoslavni. Iznad ovih sela, na granici prema Vrtlišću i Popima je 1 kuća muslimana Spahića. U Vrpolju, pod gradinom je 1 kuća katolika Jurkovića.

U selu ima mnogo starina. I u samom imenu sela sačuvana je uspomena na neku karaulu.

Poljem ispod sela je išla kaldrma Visoko–Zenice. U Vrpolju je bio kameni most, kojim je put prelazio preko Bosne. I sada se poznaje mesto, gde je bio taj most. Polje ispod mosta zove se Panađurište. U tom polju je njiva Tekija ili Tekije; priča se, da je tu bila tekija. Do Tekije je odmah jedno vrlo staro muslimansko groblje s velikim nišanima. U tom groblju je jedan šehovski grob. Na nišanu iznad glave je izrađena ruka u reljefu. Ima i jedan cilindričan nišan; ostrugani prah od ovoga kamena pije se u vodi kao lek od unutrašnjih bolesti, a upotrebljavaju ga i žene koje nemaju mleka. Drugo je staro groblje na Hasama, i vrlo je veliko. Ima tu datiranih spomenika od pre 120 godina. Prema Kaknju je mesto Carina, i do nje Privrata.

Na „brdeljku“ iznad Karaule je Dedino Gumno. Kazuju, da je tu bilo groblje. Ima ploča kojima su ograđivani i pokrivani grobovi, kao što se i sada čini kod pravoslavnih. Pod pravoslavnim grobljem su temelji neke manje četvrtaste zgrade, od kamena, možda kule. Pod Karaulom (u užem smislu) je stara pašinska kula, sada svojina S. Lazića. Muslimani na Čifićima znaju da su im stari odlazili na kakanjski pazar, koji se verovatno skupljao na Panađurištu. Gde je sada kuća Marka Vekića bila je kuća u kojoj se rodio Fazli-paša. Njegovo je bilo selo, na Azapagića i, najzad, Karamehmedovića.

Na pravoslavnom groblju ima najviše podataka o ranijem stanovništvu. Među najstarije po tipu spada grob Lazara Gutića iz Karaule, ali mu je godina oštećena. Zatim je tu grob Mare, žene Miladina Miletića, koja je umrla 1858. godine (Miladinovići su u Donjoj Zgošći). Iz 1854. je grob Đorđa Vulića; Vulića ima u Tršću i na Plandišć.u Na Gracu je bila kuća Mandića koji su izumrli, a rod su im Cvijanovići u Tičićima.

Poreklo staanovništva.

Pravoslavni:

-Lazići (4) su starinom iz Medne u „Krajini“. Zvali su se Lazarevići. Lazići u Docima zovu se i Ilatovićima. Isti su rod i Lazići u Bijelim Vodama i Raškovići (1) u ovom selu i na Javoru. U seoskom groblju je grob Lazara Lazarevića, koji je umro 20. januara 1851, a u svojoj 71. godini. U natpisu stoji da je rodom iz Medne, a 1849. umrla je Desanka žena Jovana Lazića. God. 1854. umro je Ilija Rašak, predak Raškovića. Slave Đurđevdan, a prislužuju Aranđelovdan.

-Vekići (4) su starinom iz Vrbljana u Krajini. Slave Nikoljdan.

-Krajišnici (2) su starinom iz Krajine. Ima ih i u Zimči. Slave Stjepanjdan, a prislužuju Aranđelovdan.

Muslimani:

-Paćarizi (2) su starinci.

-Hrustići (3) su možda starinci.

-Cpahić (1) je doselio iz Obara pre 30 godina.

-Buljugići (1) su starinom iz Duvna. Ima ih i u Kaknju.

Katolik:

-Jurković (1) naselio se 1923. Rodom je Ličanin, a u okolini je radio kao građevni preduzimač.

Groblja.

Muslimansko je groblje na Hasama, a pravoslavno na Glogoviku pod kućama.

IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.