Poreklo prezimena, selo Brnj (Kakanj)

Poreklo stanovništva sela Brnj, opština Kakanj. Prema knjizi  Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela, komunikacije i vode.

U ovom su naselju sela Brnj, Mašići, Varda i Žugoj, a kroz naselje teče Bjelovodski Potok. Šuma Buktavac od Hausovića na severu, Barlica od Mramora na zapadu, Dragolozi od Vrtlišća na jugozapadu, Crvene Stijene od Popa na jugu, a kosa Greben čini istočnu granicu odmah na ulasku u brnjski udud, Bjelovodski Potok se sastaje s dolom Grabom, s leve strane, a zatim prima potok Škoronj iz Hausovića. S desne strane prima potoke: Ćopin i Suvi Potok, između kojih je kosa Varda što veže za brdo Kićevu. Zatim dolaze do Žugoj, kosa Begovići, do Burići ili Burišće, kosa Mašići i do Gaj; ove dve kose vežu za Radinu Glavu pa za Kićevu. Selo Brnj je s obe strane potoka Škoronja ili Škoranja, Žugoj u istoimenom dolu, Varda u strani kose Varde, a Mašići su na kosama Begovićima i Mašićnma.

Brnj nosi vodu s Vodice na Grabu i s Bunara, Varda s Ćopina Potoka, Žugoj i Begovići s vrela Žugoja, a Ma s vrela u Gaju.

Zemlje i šume.

Zirati (njive i čairi) su po dolovima i stranama. Zovu se: Grabi, Voćnjak, Crvene Stijene, Šubljena, Burišće, Blata, Bare, Luka i Selišće. Ispaša je po Grabu i Kićevi. Glavna je šuma Kićeva, a istočno su od sela šume Đulića i Grgića Križ i Zastinje.

Tip sela i drugi podaci.

Na Brnju su desno od potoka 4 kuće katolika Grgića, a na levoj obali Z kuće muslimana Ćatića ili Đulića. Na Vardi su katolici Grgić i Andrić, po jedna kuća. U Žugoju je 1 kuća katolika Drene, a u strani Trešnjama nad Žugojem 1 kuća muslimana Hasanice i pod njim 1 kuća Beginića. U Mašićima su u čoporu na istoimenoj kosi 1 kuća Talića, 5 Mašića, 1 Ćaja, a na kosi Begovićima raštrkane kuće: 1 Ćaje, 1 Begića i 1 Begovića; svi su muslimani. Na Grabu je, kraj puta za Bijele Vode, još jedna kuća Grgića. U naselju Brnju (selo „Motke“) nađen je 1896. jedan bronzani depo sa 21 keltom i 2 srpa.

Poreklo stanovništva.

Muslimani:

-Ćatići ili Đulići (3) su starinci, a tako i Mišići (5), Ćaje ili Čaje (2) i Begovići (2).

-Talić (1) je došao detetom iz Zenice. Došao je kao najamnik.

-Begičić (1) je došao pre 20 godina iz Mošćanice na krčevinu.

-Hasanica (1) je rodom nz zeničkog sreza.

-Begić (1) je došao iz Zagraća na ženovinu. Došao je pre rata.

Katolici:

-Grgići (7) su doselili u ovo selo pre kuge. Kako je tada u ovom kraju bilo malo katolika, mrtve su sahranjivali čak u Bjelavićima, a od pre 100 godina u Popima. Starinom su iz južne Dalmacije.

-Andrić (1) je doselio s Turbića 1918. godine.

-Dreno ili Borovica (1). Praded mu je doselio iz Borovice.

Groblja.

Muslimansko je groblje na Velikim Njivama, na Blatima (za Ćaje) i na Brnju (za Đuliće). Katolici se kopaju u Popima.

IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“.  Pripremio saradnik saradnik Porekla Milodan