Poreklo stanovništva naselja Zgošća (u knjizi Donja Zgošća), opština Kakanj. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela, komunikacije i vode.
U ovom su naselju sela: Donja Zgošća, Ravne, Ferizovići, Mandovina i Smrike. Od Gornjeg Džemata (Bukovlja i Ivnice) na severu dele brda Krevnik i Gradina, zatim od Crnča strana Lisine ili Brista i muslimansko groblje na njoj. Na zapadu, prema Popima, put što ide kosom Grebenom čini granicu. Prema jugu se seoski atar _smanjuje u koliko se širi rudarsko naselje i rudnik „Kakanj“. Na istoku je Bukovlje, od kog Donju Zgošću dele potok Priimać, Potok ispod Krevnika i Rijeka.
Kroz naselje teče Bijela Rijeka ili Zgošća ili, obično, Rijeka. Izvire pod Kršćan-bukvom. U samoj Donjoj Zgošći prima s desna Crnački Potok, a s leva Potkrevnik.
Selo Zgošća je delom po kosi a delom u Ravni između Bijele Rijeke i Crnačkog Potoka. Levo od Bijele Rijeke, u strani brda Mandovine su Ferzovići i, dalje, Brdo. Na Mandovini je istoimeno selo, a Vrhovski Potok je deli od Ravni, koje su iznad tog sela. Smrike su u strani kose Grebena, na desnoj obali Rijeke.
Iznad sela izbijaju iz Stijene y klisuri Bijele Rijeke devet vrela — Devetak. U naselju se nosi voda s reke i s bunareva, pa s vrela Arapovače pod Arapovim Brdom, zatim s vrela Priko Rieke i s vrela pod Neimarovskim Putem.
Zemlje i šume.
Zirati su po stranama oko reke i u ravni pored nje. Na desnoj su obali njive: Vino, Pocgreblje, Bare, Crkvine, Priko Rieke, Velika, Do, Luka, Podvino, Kulaši, Kobile, Pripotočnice, Vrbice, Smreke, Feredže, Trešnjice, Kotlovi i Lisine, a na levoj su obali: Barice, Selišća, Drijen, Ošćin, Glavičica, Dubak, Kalemi, Osoje i Dolac.
Ispaša je po Krevniku i Rudinama, gde ima i sitne šume.
Tip sela i ostali podaci.
U Zgošći su, između Bijele Rijeke i Crnačkog Potoka: 1 kuća katolika Mioča, 1 muslimana Alagića, 1 pravoslavnih Goronjića, 1 katolika Šimića, 2 katolika Antićevića–Miočevića, 1 pravoslavnih Miladinovića i muslimana Ćoba; preko potoka su još 2 kuće Alagića, a na Ravni su 7 kuća Veizspahića, 1 Varešlića, 1 Zahirovića i 1 Lovrića; Lovrići su katolici, a ostali su muslimani. U Ferzovićima ili Gornjem Selu, oko Neimarovskog Puta su kuće muslimana: 3 Ganibegovića, 2 Šehagića, 1 Halvadžića, 1 Veizspahića, 1 Barjaktarevića, 1 Alagića, 1 kuća imama Mehmedagića iz Liješeve i 1 kuća katolika Duvnjaka. Na Brdu pod Mandovinom je 1 kuća muslimana Alefendića, a na Mandovini 1 katolika Ružića–Kiridžija i na Ravnama 1 katolika Krešića. Na Smrikama iznad Crkvina su 2 kuće katolika Šimića. Pod selom Donjom Zgošćom je i džamija. Najvažnija starina u Zgošći, a jedna od najzanimljivijih u celoj Bosni, jeste Crkvina. To je terasa na desnoj obali Rijeke, i na tom je mestu bila u srednjem veku crkva. Oko te crkve, po terasi i pored puta ispod te terase, ima mnogo stećaka u obliku ploča, sarkofaga i paralelopipeda. Najveći stećak s osobitim ukrasima i jedan obelisk su preneti u sarajevski muzej. Ova je nekropola opširno opisana u Glasniku Zemaljskog Muzeja za B. i H., God. 1891, Str. 122—141.
Za obelisk se priča da su ga Ćobe prenosili u svoje groblje u Bukovlju, i da bi on uvek osvanuo na svom starom mestu. God. 1706 umro je u Slavoniji, u selu Sibinju, franjevac Gregorius a Schosta. Ovaj nam podatak svedoči, da je u Zgošći i tada bilo katolika, jer su svi današnji katolici doseljenici i to ne tako davnašnji. Možda je fra Grgur dospeo u Slavoniju prilikom velike seobe iz Bosne 1697 god.
U sidžilu visočkog kadije zabeleženo je 1810. god. venčanje Ibrahim–Spahije, sina Abdulaha Mulića iz Zgošće, c Latifom šeh-Salihovom iz Visokog; u Zgošći nema više Mulića.
Na Ferzovićnma su ranije živeli Neimarlije. Uspomena na njih je sačuvana u nazivu Neimarovskog Puta.
Poreklo stanovništva.
Muslimani:
-Alefendići (1), begovi, starinci su. Imali su timar u Desetniku. U sutješkom je letopisu zabeleženo, kako je Mula Omer Alefendić iz Zgošće poginuo u ašikovanju na Gori, 1779 god.
-Veizspahići (8) se smatraju starincima. Imali su timar kod Lašve i „na Sobotinju kmete“.
-Alagići (4) su takođe bili begovi. Možda su starinci.
-Ganibegovići (3) su došli iz Dobuja pre 80 godina.
-Ćobe ili Hasanbegovići (1). Praded im je došao iz Bukovlja.
-Šehagići (2) su došli 1884 god. iz Ričice.
– Zahirovići (1) ne znaju odakle su, ali su u Zgošći bili i prekuge. Bili su begovi. Odavde su selili u Dobuj.
-Varešlić (1). Otac mu je bio imam „hodalac“, rodom iz Vareša, pa se ovde stalno naselio.
-Halvadžić ili Halvedžić (1) je rodom iz Jezera kod Jajca, a doselio je u Zgošću iz Zenice, pošto je otvoren majdan ugljena.
-Barjaktarević (1) je doselio pre 6 godina iz Visokog.
Katolici:
-Duvnjaci ili Krajinovići (1) su stari iz Duvna, iz sela Crvenice. Došli su pre 60 god na Čelikovinu u Ričicu, a pred okupaciju su prešli u Zgošću.
-Ružići ili Kiridžije (1) su starinom iz Hercegovine i zajedničkog su porekla s Vidićimau Bukovlju.
-Krešić (1) je starinom iz Hercegovine, a nije rod Krešiću u Bukovlju.
-Mioćevići ili Antićevići (2) su došli s Bukovlja, gde ih još ima.
-Šimići (3) su se posle okupacije odvojili od Šimića u Bukovlju.
-Mioči (1). Otac im je došao iz Klopča y zeničkom srezu pre okupacije. Bio je u najmu kod Lovrića, i stalno ostao u selu.
-Lovrići (1). Opširnije u opisu Crnča.
Pravoslavni:
-Miladinovići (1) su starinom Milići iz Pljevalja. Ima ih i u Tičićima. Ded im je došao u najam Hasanbegu Ćobi u Bukovlje. Posle su „prišli” u Zgošću. Slave Đurđevdan, a prislužuju i Aranđelovdan, dedov zavet. Niko Miladinović se zavetovao za vreme rata Sv. Iliji, te prislužuje i ovome svecu.
-Goronjić (1) je došao 1917. s Popržene Gore „ženi u kuću“. Slavi Đurđevdan.
Groblja.
Muslimanska su groblja kod džamije (na Drijenu) i na Šarganu u Bukovlju. Ćobe imaju svoje groblje u bašči „za darom“. Katoličko je groblje na Mandovini; jedino se Antićevići kopaju u Jukama. Pravoslavni se kopaju na Karauli.
IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)