Poreklo stanovništva sela Plandišće, opština Kakanj. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela, komunikacije i vode.
Naselje je na obe strane oko donjeg toka Zgošćice, pred njenim ušćem u Bosnu. Do Starevac u Barama deli od Obara na jugu tako da Mile pripadaju Plandišću, Bosna deli od Dobuja, a potok Malješ od Karaule. Prema Popima i Donjoj Zgošći nema izrazite granice; među njima je rudnik, a od Bukovlja deli potok Škrge. Selo Varda je na desnoj, a Plandišće na levoj obali Zgošćice. Varda je terasirani završetak kose c koje se diže neznatno uzvišenje. Plandišće je terasa od nekih 15 M. nad Zgoškom Rijekom. Iznad terase je strana Grablje—Jasike—Nadograde, Trkuša–Krivača–Mila. Ispod Grabalja izvire Barski Potok, i teče u Zgošku Rijeku.
Varda nosi vodu iz Malješa, a na Plandišću su bunari. Zirati su po terasama i zovu se: Podobala, Ravan, Krčevina, Potkućnica, Šljivici, Bara, Strana, Potput, Kosa, Zakućnica i Varda. Ispaša je u Barama, a šume nema. Oko sela je ranije bilo sitne šume pa je iskrčena, a u Barama je sve do skora bilo borova. Zgrade i postrojenja ugljenog majdana „Kaknja“ i železnička pruga od stanice „Kaknja“ do rudnika, pritisle su mnoge plandiške zirate pored reke Zgošće: Popolnice, Vidušice, Preko-Rijeka, Luščić, Strana, Lug, Zanoga, Ravan i Gaz.
Tip sela i ostali podadži.
Na Vardi su kuće raštrkane. Kraj samog vrha Varde je 1 kuća katolika Pende, a pod ovom su kućom Cigani: 2 kuće Husića i 1 Panđića. U desnoj strani Varde je kuća katolika Vrce–Vrčića, a kraj Bosne, u Hadi, 1 kuća Dronjića. Na Plandišću su stare kuće po gornjem okviru terase. Na samom početku te terase, desno od Barskog Potoka je 1 kuća katolika Stiepića, a iznad njega Vlajići. Zatim dolaze po jedna kuća pravoslavnih Dragića i Kajtaza, pa po jedna muslimana Jaširspahića, katolika Ćorića i Kneževića. Idući u Bare, na Krčevini je kuća katolika Ivankovića, a na Krivačama, na putu za Rasno, po jedna kuća pravoslavnih Vulića i Markanovića. Pod selom, kraj puta je više kuća i kafana koje pripadaju rudarskom naselju „Kaknju“.
Kad je izgrađena železnička veza glavne pruge i rudnika, uništeno je jedno starinsko muslimansko groblje neposredno pored Bosne. Na Plandišću su ranije živeli pravoslavni Alimpije, koji su odavde otišli u Modrinje.
Poreklo stanovništva.
Pravoslavni:
-Kajtazi (1) su starinom od Ključa. Opširnije u opisu Tičića.
-Dragići (2) su starinom iz Veljevičkog Kamena kod Gostovića. Bili su ranije u Danjcima, Kondžilima (zeničkim) i Popima, a na Plandišće su došli pre 50 godina. Slave Nikoljdan.
-Markanović (1) je doselio c Krnjevaca 1925.
-Vulić (1) je doselio iz Marušića 1925. Slavi Stjepanjdan.
Katolici:
-Ćorići (1) s nadimkom Križani. Došli su pre 60 godina sa Hrasnica. Ima ih još u Koprivnici.
-Knežević (1) je došao s Teševa pre okupacije.
-Ivanković (1). Njegov otac izišao je s braćom pre 50 godina iz Jablanice u Hercegovini, i ovde se naselio. Jedan mu se brat naselio na Seocu, drugi u Popima, a trojica u Brestovskom.
-Vlajić (1) se rodio na Mandovini u Donjoj Zgošći, gde ih još ima,a doselio je s Popa pre 35 godina.
–Vrca (1). Otac mu je doselio pre 23 godine iz ljetovika kod Kiseljaka na Gunjače, a pre 25 godina je prešao na Vardu.
-Pendo (1). Dovela ga je mati „iz Dižnice iz Jelašak“, a othranio ga Anto Lozančić.
-Dronjići (1). Bila su ih trojica. Othranio ih je Pavo Jelačić na Popima, koji nije imao svoje dece. Kad se s njima podelio, dao im je jedan čifluk. Starinom su od Busovače, gde još ima njihovog roda.
-Stiepić (1) je došao pre deset godina s Gore „na punčevinu“.
-Jović (1) je od Jozića na Višnjici, a rodio se u sarajevskim Kamenicama.
Muslimani:
-Jašarspahići (1) su davno došli iz Dobuja.
Cigani:
-Panđići (1) i Husići (2). Husići su ranije živeli na Stupama iznad Oraha, pa na Đulića Stjenama, u Kukači, i onda su „prišli“ na Vardu.
Groblja.
Katolici se kopaju u Popima, pravoslavni na Karauli, a Jašarspahići imaju svoje groblje za kućom.
IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik saradnik Porekla Milodan
Komentari (0)