Poreklo prezimena, selo Bukovlje (Kakanj)

Poreklo stanovništva sela Bukovlje, opština Kakanj. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela, komunikacije i vode.

U ovom su naselju sela Balići, Bukovlje, Juke, Mrčevići, Pirići, Puhovac i Žitelj. Kosa Žitelj—Srijetež—Puhovac čini granicu prema Ričici na istoku, potok Škrge deli od Plandišća na jugu, Zgoška Rijeka čini zapadnu granicu, a prema Gornjoj Zgošći na severu, granica ide desnom stranom potoka Potkreviika i brdom Krevnikom na Žitelj.

Žitelj ili Žitelji su najgornje selo na sedlu pomenute kose između Teševa i Žitelja. U strani pod Srijetežemu Juke. Niže njih su Mrčevići; ovo je selo u strani iznad Bukovskog Potoka ili Potoka, što dolazi od Juka, te iznad dolova Bakotića i Poljanica (u kom su „livode“). Ispod ovoga sela je Bukovlje koje se deli na dva dela. Pod mestom Križima, kod kuće Vlahića izvire potočić Potok iz Bara, i pritiče s desne strane u Bukovski Potok. U strani, levo od tog potočića su Babe ili Odžak, a s donje (desne) strane potoka su Safundžije; ostale su bukovske kuće u desnoj strani Bukovskog Potoka ili Prihoda. Pod Žiteljima je izvorište potoka Priimača ili Priimače, koji se saliva u Rijeku. Pod brdom Krevnikom izvire potok Potkrevnik ili Rosulje, koji takođe teče u Rijeku. Na kosi Kotlovi–Breščić između tih potoka su Pirići, a na kosi levo od Priimaća Vilići. Nekolike su kuće i na brdu Puovcu.

Balići nose vodu s Prinmača, vrela između kuća Miočevića i Božića. Pirići c Priimaća i vrela Drijenova, Žitelji s vrela Žitelja, Juke s Kozarovca pod selom, Mrčevići s istoimenog vrela pod kućama, a u Bukovlju je više vrela: Ćehajići i Karzići nose vodu s Kovačice pod kućama, Safundžije s vrela Manjušića pod kućama, Ćobe sa snažnog Sopota, a Demiri i Bećirhodžići s vrela kraj potoka Prihoda.

Pod Žiteljima su zirati Bregovi, Gaj. Krčeviie i Begova Ravan, a u ričičkom „ududu“ Žitelj. Pod Jukama su zirati: Jarevišća, Zagrebnica, Hume, Diljke, Nadgajnice, Gornji i Donji Kozarevac, Orasi i Mrčević. U Pirićima su: Kotlovi, Drijenovi i Rajina Bašča. Oko Bukovlja su: Radava, Pranjići, Vinograd, Otave, Orasi, Kozarevac, Diljke, Torine, Podkriži, Potkuće, Kovačica, Rikoči, Lazina, Vrtli, Se.tišće, Doline, Kale, Dražnjevi, Šargani, Vina, Praskice, Brus, Vino na levoj obali Prihodi i Bare. Ispaša je po Barama (prema Bjelavićima), Kremniku ili Krevniku i Teševu. Po Kremniku ima sitne šume.

Na Žitelju su pet kuća katolika Pilipovića; stoga se ovo selo zove i Pilipovićima. Jedna kuća je iznad puta i, po upravnoj podeli, pripada Ričici. Kraj puta od Žitelja na Srijetež, na mestu Lijesci je 1 kuća katolika Radoša. U Jukama su katolici: 3 kuće Juka, 1 Barića i 2 Krištića. Na Puovcu su 1 kuća Krešića i 2 Vlajića, takođe katolika. Na Mrčevićima su 3 kuće Vidića i prazna kuća Barića. U Bukovlju su u Odžaku ili u Ćobama 8 kuća Ćoba i 1 Neimarlija, koji su muslimani, a na ravni Orasima iznad Ćoba je kuća katolika Verska-Markovića; pod Ćobama su 2 kuće muslimana Safundžija, a ispod njih raštrkane 1 kuća Karzića, 3 Ćehajića i 3 Bećirhodžića, a kraj samog potoka Prihoda 2 Demira. Svi su muslimani. U Balićima su kuće raštrkane: pod Lijeskom, na Metaljci je 1 kuća katolika Šimića, ispod nje po jedna kuća katolika Božića i muslimana Safundžije, te po dve kuće katolika Vlajića i Antićevića–Miočevića; na mestu Potkale ili Podorasi, levo od ušća Priimaća ili Kovačića, kraj reke su po jedna kuća katolika Đanana i Šimića. U Pirićima su raštrkane kuće: 1 muslimana Safundžije i katolika: 1 Šimića i 2 Božića. Iznad ovoga sela je još 1 kuća Krištića, na Hurijama pod Žiteljimš

Mesto Brus zove se po tome što su tu, na jednom kamenu, oštrene sekire i noževi. Potok Škrge se ispred ušća probija kroz sasvim malu klisuru. Slojevi su tu tako nagnuti da izgledaju kao škrge, i otuda ovaj naziv.

Više Rikoća, na Brusu je staro „grčko“ groblje, a u Jusama Neznanovo Groblje.

Selo Juke se ranije zvalo Humičić. Kod vrela Manjušića pod Safundžijama bilo je „selo“ katolika Manjušića, a u Mrčevićima su bili katolici Popovići. Na Žiteljima su se prvi naselili Pilipovići.

Poreklo stanovništva.

Muslimani:

-Ćobe (8) vele da su najstariji rod u selu, i njihovo je bilo celo ovo selo. Imali su dva zijameta: Gornju i Donju Zgošću. Starinom su iz Male Azije.

-Bećirhodžići (3) se smatraju starincima.

–Safundžije (4) su starinom iz Misira.

-Karzići ili Karžići (1) su davno došli iz Kaparovića u Ričici.

-Demiri (2). Dedovi Su im došli iz Osječana kod Doboja.

-Ćehajići (3) su došli iz Visokog, kad je otvoren majdan u Zgošći.

-Neimarlija (1) je doselio pre 12 godina sa Živalja na ženovinu u Ćobe. Inače su Neimarlije starinom od Vareša, i bili su katolici. Bila su ih tri brata: Neimar, Grga i Zlovo. Neimar je prešao na islam, a od Grge i Zlove su Grgići i Zlovići u Varešu. Neimarlije su bili begovi i imali su timare u Miokovićima, Dragovićima i Bijelim Vodama.

Katolici:

-Pilipovići (5) su ranije živeli na Gracu u Živaljima, pa su ih Neimarlije nsterali odatle. Starinci su, i ranije su se zvali Slijepčevićn.

-Juke–Laštre (3) su starinom iz Ruškog Polja. Opširnije o poreklu u opisu Račice.

-Đanani (1) su došli pre 40 godina s Poljana, gde ih još ima.

-Vidići (3) i Krešići (1) na Puovcu i Pyžići u Donjoj Zgošći su svi starinom Šutale iz Hrasna u stolačkom srezu u Hercegovini. Doselio im je ded. Daljom su starinom iz Grahova u „Crnoj Gori“. Za Šutale, kojih ima u Hercegovini, zabeleženo je da su starinom iz Riđana, i da su bili pravoslavni.

-Miočevići—Antićevići (2) su doselili s Mira kod Vareša.

-Božići (3) su doselili c Gore; zovu se i Radošima, jer su od roda Raloša.

-Radoši (1) su doselili pre 68 godina iz sela Crvenice u Duvnu. Doveo ih je sirote neki Ilija s Pogara. Daljom su starinom s Vijake, odakle su se Radoši razbegli na razne strane: u Duvno, na Savu i na Goru „zbog ajduka“.

-Krištići (3) su došli pre okupacije sa Hrasna u Obrama, i zato ih zovu i Rasnicama. Rod su c Krištićima u Bjelavićima.

-Mapković-Zerek (1) je došao mnogo pre okupacije s Kopljara.

-Vlajići (4) su rod Vlajićnma na Plandišću. Starinom su s Bilalovca. Bili su „odavci“, i zato ih ima u više sela.

-Barić (1) je starinom „iz Vukanović“, a doselio je pre okupacije s Kalina na Gori.

-Šimići (3) su nepoznatog porekla.

Groblje.

Na Jabukama je katoličko groblje. Tu se kopaju i katolici iz Srijeteža i Govedovića u Ričici. Pilipovići se, pak, kopaju u Grmačama. Na Šarganu je muslimansko groblje za Bećirhodžiće, Safundžije, Ćehajiće i Alefendiće iz Zgošće, a Ćobe, Demiri i Karžići se kopaju na Grmku iznad Vina, na levoj obali Prihoda.

IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“.  Pripremio saradnik saradnik Porekla Milodan.