Poreklo prezimena, selo Ratanj (Kakanj)

Poreklo stanovništva sela Ratanj, opština Kakanj. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela, komunikacije i vode.

Put što ide s Rida na Zaratje i Nažbilj deli Ratanj od Kopljara na istoku. Strana Pucjagoda deli od Nažbilja na severu, a reka Trstivnica od Teševa na zapadu. Ispod Ratnja je, sve do Sutjeske, klisura Trstivnice među Ridom i Teševom. Sva su sela ovoga naselja pod Ridom oko Potoka među Borovnjacima. Taj potok teče sredinom naselja; glava mu se zove Vaganj. S tim se potokom sastaju mnogi manji potoci „kišnjaci“; potok se saliva u Trstivnicu. Pod Križem na Hridu su Krčevine i pod njima jaka vrela Bijele Vode, čija voda otiče preko odseka Viš—Režića kuće i sastaje se s pomenutim potokom. Dolina ovoga potoka je vrlo mlada i asimetrična. Ispod odseka, dolina se nešto proširuje i liči na uvalu. Potok teče desnom ivicom, a leva mu je obala široka i ravna. Delovi su ove ravni Kuta nad i Ravan pod putem. Zatim potok strmo pada u reku. Desna strana potoka prosečena je Dolom između sela Ratnja i Režića; Do dolazi s kose Zabrda. Dalje je prema severu Potok za Zabrdom i kosa čija se južna strana zove Mlake, a severna Bare, onda opet Potok, pa kosa Pucjagoda. Prema jugu od Ratnja, iza Ravni je kosa Ladišća i za njom Berajski Potok, a dalje, sve do Ježevice, strme strane Rida pod šumom. Ispod Ladišća je stena Beraja, a kraj reke mesto Iliman, i tu su mlini.

Sela su oko Potoka među Borovnjacima, međusobno vrlo blizu. Pod Vagnjem a levo od Potoka su Borovnjaci i Potok; udaljeni su oko 20 m., a među njima je Crepuljina Voda. Nad ovim selima je pomenuti odsek, a pod njima ravan. Ispod Potoka je Ratanj, ali na desnoj strani Potoka, koji ih jedino i deli. Zatim dolaze Režići; Do ih deli od Ratnja. Kuća ima još na mestu Njivicama u Strani pod Režićima i na kosi Ladišćima.

Sva se sela služe izvorskom vodom i potokom. Izvora ima dosta.

Zemlje i šume.

Njive i kosnice su po stranama oko sela, po mestima: Jelina Njiva, Kamatišće, Dolac, Trstje, Selišće, Bobovišće, Do, Davulija, Krajske Njive, Podvina, Dobronjći, Pucjagoda, Krčevine i Kalemi. Rid je pod sitnom šumom, a prave bukove šume ima u Ililovači, severno od sela. Osim toga, ima i nekoliko gajeva. Ispaša je po Ridu do Ježevice, Pogledi i oko Rijeke, i polovina Zateševlja.

Tip sela i ostali podaci.

Kuće u pojedinim selima obrazuju nepravilne grupe. U Borovnjacima su po dve kuće Crepulja i Šipića. U Potoku su 1 kuća Crepulja, 1 Šipića i 2 Tomića. Na Ratnju su 1 kuća Krištića, 1 Kovića i 2 Grmača. U Režićima su 1 Režića–Pranjića, 1 Stojčića, 2 Šipića, 1 Andrića i 1 Popovića, zatimu jednoj kući Šipić, Vlajić i Subašić. Na Ladišćima je 1 kuća Grmača i na Njivicama 1 Popovića i jedna prazna Lukića. Svi su katolici.

Na Glavici iznad Režića je srednjevekovno groblje, delom uništeno, ali se još vidi 35 stećaka u obliku sarkofaga i paralelopipeda a bez ikakvih ornamenata. Nekoliko stećaka ima i na Pucjagodi. Na Ridu je staro muslimansko groblje. Stara kaldrma do Sutjeske očuvana je delom i do danas.

Naselje je staro, pa se i u pisanim izvorima javlja dosta rano. Po narodnom predanju, selo se zvalo Zlatan, jer je ovde bila zlatna ruda. Drugi vele, da su ovde bili ratnici, a na Kopljarima kopljari bosanskog kralja, i da su otuda ova imena. U turskim se dokumentima Ratanj naziva Vratna ili Ratina. God. 1756. spahije iz sela Ratine Osmanbeg sin Omerov i Ebu Bekir sin Osmanbegov tužili su sutješkog gvardijana, što je sekao šumu na Ridu. I narodno predanje zna da je u Ratnju bilo muslimana; po imenu znaju za nekog Sinana. Iz tog muslimanskog sela išlo bi po sedam sabalja u vojsku. Ostalo je od njih i groblje.

God. 1777 pominju se, u sutješkom letopisu, Jozepovići; tog roda nema više. U selu su doskora živeli Lukići—Sirotani. Bili su iz Poljana.

Poreklo stanovništva.

-Tomići (2) su starinci.

-Crepulje (3) su starosedeoci.

-Šipići (5) su starosedeoci. Od njih su Režića–Režačići (2), koji se zovu i Pranjićima. U sutješkom letopisu se pominje Petar Režić, 1778. god.

-Jozanovići (1) su starinom Slijepčevići i rod su Filipovićima na Žitelju (Bukovlje). Davno su doselili, jer se pominju kao stanovnici Ratnja već 1781. god.

-Popovići (2) su starinom iz Zgošće. Davno su doselili. Na Ratanj su došla tri brata: Tunjo, Ilija i Mato, dok je četvrti, Marijan, ostao u Bukovlju. Misle da su daljom starinom od Zenice.

-Grmače (3) su došli iz Ričice još za turske vlade.

-Krištići–Gračani (1) su došli iz Bjelavića pre okupacije.

-Stoičići (1) su došli sa Slapnice pre okupacije.

-Vlajić (1) je došao iz Zgošće pre okupacije.

-Kovići (1) su se naselili pre 10 g0dina kao pastorci pok. Franje Crepulje. Ima ih još u Sutjesci i Bulčićima.

-Andrić (1) je došao s Kopljara na ženovinu 1926. g.

-Subašić (1) je došao 1927. na ženovinu iz Kopljara.

Staro groblje je bilo na Kamatišću, a sadašnje je iznad Režića; put ga deli od srednjevekovnog.

IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“.  Pripremio saradnik Porekla Milodan.