Poreklo stanovništva sela Lučići– opština Kakanj. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela, komunikacije i vode.
Potok Jazjenac deli od Trnovaca na jugu, šuma Rastić od Bradaša na jugozapadu, Gaj od Papratnog na zapadu, brdo Oštri Vrh od Kračića na severu, Rijeka od Ostrlje na istoku, a Barakovac i Svinjci od Dolova na jugoistoku. Nad selom je brdo Gubišća. Za selom, prema istoku je Do, koji zalazi u veliki i bezvodni Suodo. Prema zapadu, ispod Donje Vode je do Bare; ovaj do silazi ka Jazjencu. Ka Šćitarskom Potoku se spušta do Rica. Gubišća su zaravnjena; to je deo površi koja je visoka od prilike 900 m. Selo Lučići je y strani pod Gubišćima, a među Gubišćima i Lučućima je mesto i voda Lebrenica.
Vodu nose c Lebrenice i s Gornje i Donje Vode, koje cy na zapadnom kraju sela.
Zemlje i šume.
Zirati su većinom ispod sela: Kerani, Rica, Bare, Poratica, Tukovi, Vino, Krčevina, Zapoda, Potok, Tatarov Do i Gajevi. Nad kućama su Križ, Lebrenica, Ivlje i Gubišća. U Suodolima, čiji se pojedini delovi zovu: Male Njive, Blata, Kazani, Barakov Do i Žežnice, ima sitne šume, koja služi i kao ispaša. Kosnice su u vrhu Suodola, do pod Kračiće.
Tip sela i ostali podaci.
Na Gubišćima su 2 kuće katolika Čovića, kraj puta za Kračiće. U Lučićima su kuće razređene oko prostranog ćimena. Tu su katolici: 3 kuće Marčića, 2 Budimira i 1 Martića-Tomića, pa muslimani: 1 kuća Korjena, 1 Mušija, 3 Kadrića, 3 Goraka, 1 Cvrlja i 2 Husanovića.
Pod Mlinima je jedan stećak. Za Gračacem je katoličkokužno groblje. Ima i jedno muslimansko kužno groblje na Zagreblju, na putu za Papratno; već je zaraslo u šumu.
Pod sadašnjim selom, ispod puta je nekada bilo cigansko selo. Ti su se Cigani bili naselili na Haliluk posle kuge. Zvali su se Piroje, Jazve i Kerani. U nazivu Kerani sačuvana je uspomena na Kerane. Bio je i neki bogat Ciganin Tatar, i po njemu se zove Tatarov Do. Na mestu Ajvazovoj Bašči živeo je neki Ajvaz. Jednom je neko pošao da upali Kadriće, ali je pogrešno i upalio Ajvaza. Tu vatru videli su ljudi čak iz Kaknja i došli u pomoć. Važno je još i predanje Kadrića, da je u selu, pre kuge, bilo 36 kuća, i da su posle kuge ostali samo neki od Kadrića. Prema izloženome, u selu je i pre kuge bilo muslimana i katolika, Kao i danas. Cigana je vremenom nestalo.
Poreklo stanovništva.
Muslimani:
-Kadrići (3) i Cvrljo (1) čine jedan rod. Starinom su iz Anadola, odakle su ih krenula tri brata. Kad je zauzet Bobovac, jedan od te braće ostao je u Bjelom Polju, i od njega su Bjelopoljaci. Drugi, po imenu Ibrahim, ostao je na Kračićima. Treći, po imenu Mehmed, ostao je u Lučićima. Kadrići su se prozvali po svom petom pretku Kadriji. Starije im je prezime Sipajići. Cvrljo je nadimak jednoj porodici.
-Korjen (1) je starinom Ćerimagić iz Korjenića. Ded mu je došao u Sarajevo. Omerpašina vakta; jedan njegov sin bio je u askeru. Unuk od drugog sina, Avdija Korjen, došao je još turske vlade u Trnovce, odakle mu je bila mati.
-Goraci (3) su došli još za turske vlade s Gore.
-Husanovići (2) su došli oko 1880 god. iz Ivnice, kada im se mati, posle’očeve smrti, preudala u ovo selo, i njih dovela.
-Mušija (1) je došao pre rata iz Trnovaca na ženovinu.
Katolici :
-Marčići (3) su starinom iz Duvna. Došao je Marjan Marčić kao „momčuljak“ pravo na Lučiće u kmestvo Čaluka. Njegovom je sinu Iliji sada 80 godina.
-Budimiri (2) su starinom iz Duvna. Došao im je ded kao dečak, i bio u najmu kod Marčića.
-Čovići (2). Ded im je doselio iz Hercegovine. Ima ih još u Sutjesci i na Šćitarima u Bradašima.
-Maptići ili Tomići (1) su došli pre 40·godina s Borovice.
Groblja.
Katoličko je groblje na Gračacu kraj sela (zapadno), a muslimansko na Mlinima, na putu za Papratno.
IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)