Poreklo prezimena, selo Miljačići (Kakanj)

9. septembar 2023.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Miljačići, opština Kakanj. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela, koumikacije  i vode.

Kosa Bukva (Mišica)-Voanik i potok Barice dele ovo selo od Grma na jugoistoku, brdo huma od Slapnice na zapadu, a kosa Jaka od Brežana na severozapadu. Prema severu selo dopire do Rijeke (Trstionice). Iznad sela su brdo Vino, Veliki Do, Dragin Do i Stavni Do. Kosa Ravne—Vino ispod brda Vina deli Dragin Do (levo) od dola sa vrelom Biovima. Iznad Draginog Dola je Debela Meja, a levo Stranišće. Sve su kuće u levoj strani potoka što dolazi od vrela Biova i iz Velikog Dola.

Selo nosi vodu s vrela Ulice i Biova; oba otiču u Trstionicu.

Zemlje i šume.

Zirati i čairi su ispod kuća. Zovu se: Zavinice, Zgone, Okrumci, Stopovi (uz selo Grm), Luke, Potkuće, Postopovi ili Podstopovi, Podazgone, Kolijevka, Uputnice i Žarkovine. Ispaše su po brdima i stranama iznad sela: Vina, Jehak, Rančica, Dragin Do, Veliki Do, Lisičine i Smreka. Na Brezovini je brezov gaj.

Tip sela i ostali podaci.

U selu su 1 kuća muslimana Čaluka i katolika: 6 Antunovića, 3 Topalovića, Z Nikačevića, 2 Tadića, 1 Petrića, 1 Breščić-Jurića, 2 Pilipovića, 1 Marjanovića, 1 Marčića i 1 Rudelja.

Iznad sela je „grčko greblje“, prema Slapnici.

Starinci katolici u ovom selu nisu bili čifčije osim Pave Martinovića, koji je imao i svoje i atinske zemlje. Priča se da su u selu živela dva brata kršćanina, i da se jedan od njih „poturčio“. Nije imao sinova, a kćeri su mu se poudale „u Dobuje“. Jedna od njih udata za Mujagića, vratila se docnije u Miljačiće, i njezina je bila trećina sela. Ona je odhranila „ćer“, pa joj se ta „ći“ udala za Čaluka, i tako je on došao u Miljačiće. Sin toga Čaluka živi iznad Brežana, a zemlju je u Miljačićima prodao. Od onog drugog brata su poreklom katolici starinci. Možda je on prešao na islam posle kuge, jer je, po jednom predanju, u Miljačićima posle kuge ostala samo kuća Jozana Pilipovića, i od te su kuće postali Miljačići. Priča se, da bi za vreme kuge od dvadeset bolesnika ostao prosečno živ tek po jedan. Mrtve bi tada kukom vukli u groblje, jer ih nije imao ko nositi.

Poreklo stanovništva.

-Antunovići (6) su starinci. Od tog su roda i Topalovići (3). Antunoviće zovu po majci i Kajkićima.

-Tadići ili Brkići (2) su starinci.

-Petrići (1) su starinci.

-Pilipovići (2) su starinci.

-Marjanovići (1) su starinci.

-Nikačevići ili Pipići (3), kojih ima i u Aljinićima ali kao Mijača, takođe su starinci.

-Marčić (1) je došao pre 40 godina. Dovela ga je mati s Lučića, preudavši se u ovo -selo.

-Rudelji (1). Od njih su ostala samo deca, koja privremeno boraveju Aljinićima.

-Breščić–Jurić (1) je nepoznatog porekla.

-Čaluk (1) je od Čaluka u Obrama.

Groblje.

Pod Miljačićima, kraj Rijeke je breško (za Brežane) muslimansko groblje. Seosko katoličko groblje je kraj puta za Brežane; uz ovo je groblje staro groblje od kuge ili kolere, i uto se groblje, po narodnom verovanju, ne sme niko sahraniti.

IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.