Poreklo stanovništva sela Čatići, opština Kakanj. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Položaj naselja i vode.
Naselje je oko reke Trstionice, ispred njezinoga ušća u Vardar. Selo Čatići su u polju na desnoj obali reke, a Turbići su u brdu na levoj strani reke. Reka Bosna čini zapadnu granicu, Slapnički Potok čini granicu prema Slapnici na jugoistoku i Brešanima na istoku; severna granica prema Obrima prelazi preko njiva.
U Čatićima nose vodu većinom s Rijeke, zatim s tri bunara i s vrela Studenca na Ćimenu. U Turbićima nose vodu s vrela Volijaka za selom, a kad ono leti „dođe do na konac“ onda s Pločice kod Slapnice.
Zemlje i šume.
Zirati su oko sela. Oko Čatića su na desnoj strani reke: Natkuće, Mlake, Zgonovi, Polje, Vinca, Vina, Dočić, Nadvina, Rasna, Selišće, Mileševci, Nadgrmovi, Korita, Čalukovo Polje, Brijeskovci, Nadbarice, Potkruške, Bijeli Listovi, Graorišća, Zagornice, Mramori, Glavice, Velike Njive, Širine, Okruglice, Zubate, Zabiljačice, Dolići, Na-do, Zgoni, Podgreblja i Bokovi, a na levoj su strani: Selišća, Ratkovišća, Polja, Podvinca, Vinca, Strmoli, Dočić, Turbići, Dindovine, Kotline i Mala Njivica. Oko Turbića su njive: Gracevi, Zagaj, Krčevine, Duge Njive, Dolovi, Guvnice, Potkućnjače ili Potplot i Paljika. U samom selu nema ispaša, nego stoku napasaju zajedno s Gorom u Lukama i Osoju.
Tip sela i ostali podaci.
Na Turbićima su po „srtu“ (donja ivica terase, a ispod nje strm odsek) 2 kuće Drlja s Radošem, 1 Bešlića, 1 Stiepića i 1 Pezera; izvan čopora je 1 kuća Tomića i još dalje, na Jelici, opet 1 kuća Tomića. Izuzevši nekoliko kuća, Čatići su zbijeno selo, a između kuća i zgrada su sokačići.
Kuće su većinom na prostoru između druma i reke, a zgrade ih zaklanjaju od druma. U tom su selu: 7 kuća Benića, 9 Bojića, 6 Tomića, 2 Subašića, 4 Perišića, 1 Vulića, 1 Duvnjaka, 2 Batinića, 1 Pilipovića, 3 Petrovića, Milićevića, 2 Radoša, 1 Požara, 1 Juke i 1 Dutera. Svi su katolici. Na kraju sela je veliki Ćimen, i na njemu su seoska guvna, a u gornjem delu sela je manji ćimen Pod Meja.
U ataru Čatića nalaženi su ravni grobovi iz preistoriskog doba. Bilo je u selu i “grčko greblje”; na ćimenu stoji i sada jedan stećak. Na levoj obali Rijeke je drugo „grčko“ groblje. A bilo je takvih grobova i na Podvincu i na Grebiću.
Čatići se pominju prvi put god. 1565/66 y sidžilu sarajevskog mule, i to na dva mesta. Pominju se neki muslimani iz Čatića. Zatim se pominju čitluk Ravna Njiva i zemlje na njemu: Kaoca, Ravna Njiva, Zalazje, Polje, Osojište, Lozanik, Potkućnice, Dugi Do, Bogatice…. i Vukovi Gaj. Čatići se pominju često u 18 veku. God. 1741 biran je, prvi put, za gvardijana sustješkog manastira fra Andrija a Csatichi. God. 1779 poginuo je na Gori Mula–Omer Alefendić iz Zgošće, pa su i Čatići i Turbići platili deo krvnine. Grob Mula-Omerov bio je u čatićkom ududu, pa je uništen, pošto je preko njega prešla železnička pruga.
Priča se, da su Turbići ranije bili „u Turbiće“, na glavici iznad Čatića,a na levoj obali Rijeke. Pošto im je Herceg Stjepan (po drugima, Turci) zarobio neke cure, Drlje su prešli „na Turbiće“, gde su im do tada bili stanovi.
Staro turbićsko groblje je kraj železničkog mosta preko Trstionice.
„U vrijeme” i u Čatićima je bilo kuge. Gornji deo katoličkog groblja u Čatićima čini „kužno greblje“, i u tom, se delu više niko ne kopa.
Poreklo stanovništva.
Izumrli su u Čatićima Kraljići, koji su bili starinci, a iz Turbića su odselili Andrići.
-Bojići (9) su starinci. Stari ljudi pričaju da su bila tri brata Bojića, kad su Turci ušli u Bosnu. Jedan je od njih ostao u selu, drugi je utekao na Borovicu, a treći u Hrvatsku. U Borovici se po njima selo zove Bojići, iako se taj rod tamo zove Đakovići.
–Benići (7) su takođe starinci. Ovaj je rod dao nekoliko poznatih franjevaca, od kojih je najčuveniji fra Bono Benić (1708—1785), pisac letopisa sutješkog manastira.
-Drlje (2) su starinci. Dok su bili „u Turbiće“, pre sto godina, Turci su im jednom prilikom oteli dvanaest devojaka i „šćene“, te su zbog toga izbegli na brdo.
-Stiepić (1) je od Stiepića na Poljicu (Gora), a došao je na ženovinu u kuću Bešlića.
-Subašići (2) cy starinom od Olova. Po njihovom predanju, davno su bila tri brata, od kojih vode poreklo Konše na Bijelom Polju, Tomići u Aljinićima i Subašići. Predak Subašića nije imao ni kuće, nego mu se sin rodio u košari.
-Perišići (4). Njihov je praded od Fojnice, a doveo ga je neki Turčin u Čatiće. Naime, neki su Turci gonili volove c planine, i na putu naišli na dete koje je plakalo. Pitao ga je Turčin, ima li koga. Kad je dete reklo da nema nikoga, Turčin mu ponudi da pođe s njim, i da mu čuva ovce. Tako je taj dečak došao ovamo, i od njega su Perišići.
-Vulići (1) su starinom iz Buškog Blata. Doselio im je praded.
-Batinići (2) su starinom iz Studenaca u Dalmaciji; doselio im je praded.
-Milićevići (1) su davno doselili iz Fojnice. Njihova je bila Zec planina, pa im ju je oteo Čohadžija. Ima ih i u Ričnci.
-Petrovići (3). Praded im je doselio iz Hercegovine.
-Radoš (1) na Turbićima je došao s Gore, a Radoši (2) u Čatićima su starinom iz Senja. Ded im je došao iz Senja u Duvno, a otac iz Duvna na Čatiće, još za turske vlade. Po starini su verovatno jedan rod, ali Radoši sa Slapnice i Turbića neće ove druge da priznaju za rod, jer su siromašniji.
-Pilipović (1). Kad mu je umrla mati koja je bila iz Čatića, ded ga je doveo sebi, pre 25 godina, u Čatiće. Otac mu je ostao na Žiteljima.
-Tomić (1) u Turbiđima. Došao je sa Slapnice.
-Tomići (7) u Čatićima i na Jelici. Starinom su iz Rakite (Rakitnog u Dalmaciji?).
-Bešlići (1) su došli pre 30 godina s Gore.
-Duvnjak (1) je došao pre četiri g0dine iz Donje Zgošđe na ženovinu.
-Pezer (1) je rod c Pezerom pa Slapnici.
–Dusperi (1) su došli iz Sutjeske pre 25 godina.
-Juko (1), železnički činovnik, rodom je s Bukovlja.
-Požar (1) je Slovenac, železničar u penziji.
U Čatićima je groblje pod selom, kod železničke stanice, a na Turbićima pod kućama.
IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)