Poreklo prezimena, selo Bjelavići (Kakanj)

Poreklo stanovništva naselja Bjelavići, opština Kakanj. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Položaj naselja i vode.

Naselje je ispod brda Visa, koje se diže na severu od njega. Rijeka čini južnu granicu. Njive Ostrošca dele od Obara na zapadu, a potok Ričić od Aljinića na istoku. Pod samim vrhom Visa je malo Jezero, u kome uvek ima makar malo vode.

Gornje Selo je u strani pod Visom, većinom u levoj strani dola Barča. Donje Selo ili Majstorovići su na donjoj ivici terase Strošca, desno od pomenutog dola. Između Gornjeg i Donjeg je Srednje Selo.

Osim vrutaka po njivama, u Bjelavićima su tri žive vode: Voda pred Markovića kućom u Gornjem Selu, Srednja ili Gračanova Voda u sredini i Donja ili Majstorovića Voda u Donjem Selu.

Zemlje i šume.

„Selo je nasred zirata, otkako ima krčevina na sve strane“. Zovu se njive i kosnice: Obralino Polje, Đelovo Polje, Ostrošca, Vrbovici, Bjelavsko Polje, Dragonjive, Viliščice, Sotoščišće, Vruci, Rosulje, Zagreblje, Čerekovina, Dolovi, Natkuće, Jezero i Krčevine. Ispaše su Smreke i Bare za Visom.

Tip sela i ostali podaci.

Najgornje „selo“ su Marići (Gornje Selo), i tu su 8 kuća Marića, 3 Babića, 2 Markovića, 1 Kovačevića i 1 Vazgeča. U Srednjem Selu su oko 150 koraka ispod Gornjeg: 3 kuće Miloša, 2 Vezgeča, 1 Tadića—Majstorovića, 1 Markanovića, 2 Tokmakčija, 3 Majstorovića, 3 Krištića, 2 Ćorića i 1 Babića. U Donjem su Selu: 1 Jozića, 4 Majstorovića i 2 Ćorića. Na krčevini Smrekama iznad sela (krčevina od pre 15 godina) je 1 kuća Majstorovića. Svi su katolici.

Današnje katoličko groblje je samo nastavak srednjevekovnog groblja, tako da u njemu ima dosta stećaka i starinskih katoličkih grobova. Groblje je na glavici Kadinjama ili Kadinjači „spored“ sela. Stećci su u obliku ploča, a samo jedanu obliku slemena. Zanimljivo je, da je 1867. Marko Borovica sahranjen pod jedan stećak, a docnije i sin mu Jozo.

Ima i jedan obelisk.

Bjelavići se smatraju starim plemićskim selom. Nesumnjivo je u ovom naselju živeo srednjevekovni vlasteoski rod Bilavići ili Bjelavići. Verovatno je toga roda bilo i u 18. veku, jer je 1718 god. biran, po drugi put, za gvardijana u Sutjesci R. P. Josif Bilavić, a po treći put 1726. god. 1732 pominje se gvardijan Josif Bilavić. (Ovi su podaci iz. sutješkog letopisa). Da se ova prezimena odnose na ime sela bilo bi „a Bilavić“, a pošto to nije slučaj, verovatno je da je tada živeo rod s takvim prezimenom, pa da je izumro ili promenio prezime.

Poreklo stanovništva.

Bjelavići su stradali od kuge. U nazivu Grgića Voda sačuvana je uspomena na jedan izumrli rod. Vredi još pomenuti da su i Bjelavići platili globu 1779. za ubistvo Mula Omera Alefendića, zajedno s Čatićima i Obrama.

-Majstorovići (8) su starinci. Zovu se Majstorovićima, jer je u jedno vreme od ovog roda bilo devet braće majstora —neimara. Od ovog je roda i Tadić (1), koji se tako zove po dedu.

–Vazgeči (3) su starinci. Vele da su bili plemići. U sutješkom se letopisu pominje fra Martin Vazgačević, koji je 1768. biran za gvardijana u Sutjesci.

-Babići (4) su starinci. Neki se zovu u Licićima. Možda su to Babajići, koji se pominju u 18 veku u letopisu.

-Kovačevići (1) su starinci.

–Krištići (3) ce zovu i Gračanima, jer su ranije stajali na Gracu u Brežanima, odakle su davno došli. U sutješkom se letopisu pominje 1779 god. Mato sin Ivana Krištića iz Bilavića alias Subašića; ovo poslednje ime možda upućuje na Subašiće iz Čatića, koji su mogli ranije biti i u ovome selu.

-Marići (8). Njihove je pretke dovela mati im davno „iz Jelašak“, kada se “preudala u ovo selo. Zvali su se Mato, Marijan i Šimo.

-Markovići (2) su davno doselili iz Borovice. Stoga su im se preci zvali Borovicama.

-Miloši (3) su starinom iz Duvna. Ima ih i u Alinićima i Trnovcima.

–Tokmačije ili Tokmakčije (2) su doselili s Hrasna u Obrama, ali im starina nije odatle, iako su bili na Hrasnu i pre 150 godina.

-Marković (1) je doselio sa Živalja pre tri godine na ženovinu, a starinom je od Jurića u Ričici.

-Ćorići (1) su nepoznatog porekla i rod Ćorićima u Poljanima.

-Jozići (1) su nepoznatog porekla.

IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.