Poreklo stanovništva sela Šošnje, opština Visoko. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Položaj naselja i vode.
Istočnu granicu naselja čini Rijeka, što izvire u Ključu na Poljicu kod Vareša. Kod ušća potočića Brezove Plane, granica ostavlja Rijeku i penje se na brdo Okrilje (762 m.), što deli Šošnje od Podvinaca na jugu, zatim silazi y Luke, pa na Margitu i Strane i Šošanjsko Groblje, koje deli od Dolova; to je zapadna granica. Iznad groblja nastaje Šošanjska Strana, koja čini severnu granicu tako da breg Gradac ostaje Šošnjima, i onda se granica spušta niz Kadrin Do u Rijeku.
Sela ovoga naselja su raštrkana, ali većinom na kosi između Rijeke i potoka Korišćaka, koji izvire pod Stranama i teče kroz Luke, između Strana i Margete sa zapadne i Okrilja s istočne strane, u Podviice. Kosa počinje ispod Šošanjske Strane, od Gromile; najpre je sedlo Ravan, onda breg Šošnji—Glavice, pa sedlo Pasja Njiva i, najzad, Brijeg i Okrilje.
Najgornje je selo Brce ili Selimovići; to je selo u strani pod Oblozima i okrenuto Rijeci. U Stranama iznad Korišćana je selo Korišćak. Iznad Strana su Jahića Dolovi na gornjem okviru Površnice. Glavni je deo naselja na bregu Šošnjima; ima kuća i na Pasjoj Njivi.
Levo od Brceta ili Selimovića je kratak do Nadvoda; c njim se pod selom sastaje duži do Bara. Niz taj do otiče voda Studenac u Rijeku. Desno iznad sela je strana Oblozi, pod brdom Vrhovima, koje dopire do Kadrina Dola. Levo od Bara je glavica Gradina. Idući niz Rijeku, pod Šošnjima je strana Bućje, pod šumom, potok Močilci iz Močila, zatim nastaje šuma Ivove Stijene do potoka Brezove Plane.
Potok Korišćak, malo niže od ovoga izvora, sastaje se s dolom Krčevinama c leve strane; među njima je breg Vrbice s Gajem, a levo od Krčevina je kosa Bukovina. Ispod ove kose su pomenute Luke.
Brce nosi vodu sa Studenca; Šošnji s Grabovika, koji takođe otiče u Rijeku, Korišćak s Korišćaka, a Škordić (Jahića Dolovi) s Posidice u selu Dolovima.
Zemlje i šume.
Oko Brceta su njive i kosnice: Podgajnica, Gromila, Bara i Zagoni; oko Šošanja Zagoni, Krć, Ravan, Vrbice, Krćevina, Luke, Glavice, Močila i Strana. Šume ima preko Rijeke, u Ragodosti, i Gajevima do Margete. Tu je i seoska ispaša. Osim toga ima i privatnih manjih gajeva.
Tip sela i ostali podaci.
Na Brcetu su u čoporu 4 kuće muslimana Selimovića; peta je na kosi iznad ostalih. U Jahića Dolovima je 1 kuća katolika Škordića. Na Korišćaku su po jedna kuća katolika Ravlije i Miškovića. Na Šošnjima su u nizu, pored prostranog Ćimena: 2 kuće Subaša, 1 Ćole, 2 Ravlija, 3 Mlivića, i na Pasjoj Njivi 2 Hasića; Ravlije su katolici, a ostali muslimani.
Pod putem, u samom selu Šošnjima je veće srednjevekovno groblje. Stećci su razne veličine, i obrasli u šumu. Selo je stradalo od kuge. Tada su svi bili na Brcetu. Tu su, pri kopanju, nailazili na zidove i viganj. Posle kuge, neki su izbegli na Šošnje.
Izumrli su muslimani Kice.
Poreklo stanovništva.
Muslimani:
-Hasići (2) čine jedan rod s Hasićima u Bukoviku, odakle su i došli još u tursko vreme na kupljenu zemlju. Inače su starinci.
-Selimovići (5) su starinom iz „neke druge zemlje“. Davno su došli. Stajali su u Nadarovićima u Podvincima. Imaju roda u Bukoviku.
-Mlivići (3) su starinom c Gornjih Bištrana, i u dalekom su srodstvu s Alispahićima. Na Šošnje su došli posle kuge. Neki se zovu Šipalićima. Ovi Mlivići nisu rod Mlivićima u Sutješčici.
-Subaše (2). Doselio im je ded iz Sarajeva, gde su im preci bili „bičakčije“ (kožari).
-Ćolo (1) je doselio s Kokoščića još za turske vlade.
Katolici:
-Ravlije (3) čine jedan rod s Ravlnjama u Trnovcima i na Papratnom. Starinom su iz Kozice u Dalmaciji.
-Škordić (1) je došao iz Jasika u Trnovcima 1909 god.
-Mišković (1) je došao iz Porječana pre 60 godina.
Groblja.
Katolici se kopaju na Boricu u Trnovcima, a muslimani imaju tri groblja: Subaše na Ravni, Hasići na Pasjoj Njivi, a ostali na Sjeverskom.
IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)