Poreklo prezimena, selo Poriječani (Visoko)

8. avgust 2023.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Poriječani (u knjizi Porječani), opština Visoko. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Položaj naselja, komunikacije i vode.

Put što ide kosom Velikom Šumom i Sjenokosom deli od Gračanice na jugu, a put što ide kosom Prokovićima deli od Bogošića (Lužnica). Šuma i zirati Okromci na brdu „Buće“ dele od Malih Trnovaca na severu, „prljače“ Trnove Doline i Petkovače dele od Grđevca na zapadu, a breg Runca deli od Poklečića na jugozapadu.

„Iz Sjenokosa Potok“ teče kroz selo. Na sredini sela taj se potok sastaje s potokom Zabrdaljem, koji mu dolazi s desne strane. Kuće ovoga sela su na kosama između Sjenokosa i Zabrdalja, te između Sjenokosa i dola Rova i po stranama oko potoka; ove su kuće na bregu Andriji desno od potoka.

U selu su četiri glavne vode; ne presušuju i sve su blizu. Zovu se: Velika i Mala Voda, Vrba i Stubla. Otiču u potok. Priča se da je kroz selo ranije tekla reka, i da su je ljudi na Rucima zadržavali kožama. Vele, da je posle udarila voda kroz zemlju, i da zato u selu ima mnogo dobrih izvora.

Zemlje i šume.

Iznad kuća su njive Rovi i Strana. Sve su ostale njive ispod kuća po stranama i u ravni oko potoka. Zovu se Zaplanice, Krivače, Selišća, Pod Jasike, Zaguvnice, Pošljepače. Ruci (t. j. Vruci, vode i zemlje), Dolići, Sopotovi, Doca, Svetigore ili Svete Gore, Mostine, Pošljakovice, Ješa, Sita i Prihode.

Oko sela su ispaše Runica, Sjenokos, Mrča-do, Kobiljača ili Kobilova Glava, Slijepče i Buće. Ta su mesta pod sitnom šumom.

Tip sela.

U selu su 5 kuća Šabanovića–Ajdina, 4 Ganija, 5 Uzunovića, 2 Bešlića, 2 Mujčinovića (s jednim Ganićem), 1 Patka, 1 Muratovića–Uzunovića, 1 Bukića i 2 Salkića. Svi su muslimani. Osim dve kuće na Andriji, sve ostale obrazuju jednu grupu kroz koju teku potoci.

Selo se pominje dva puta u sidžilu sarajevskog mule 973 god. po hidžretu (1565/66) i to kao „Poričani“. Među ostalim zabeleženo je kako Kopuzdži (svirač) Hasan drži jedan čifluk. Na mestu Andriji bio je, sve do svetskoga rata, veliki stećak, pod kojim je, po predanju, bio sahranjen neki Andrija. Pod selom su njive Svetogore ili Svete Gore, u strani desno od Porječkog Potoka. Priča se, da je tu, dok su bili „Grci“, bila crkva, i da su na tom mestu iskopavane pare, pavte i sl.

Priča se još, da su u ovom selu iza poslednje kuge ostali samo jedna žena i jedno dete, ali ne njezino. A te su godine orasi mnogo rodili, pa su se njih dvoje prehranili berući orahe.

Poreklo stanovništva.

-Ganije ili Ganići (5) ne znaju ništa o svom poreklu. Iz ovoga su sela selili u Poklečiće, Zagornicu, Moštre, Bištrane. Čajno, Kokoščiće i dr.

-Šabanovići ili Ajdini (5) su svi jedan rod i zajedničkog su porekla sa Ajdinima u Arnautovićima.

-Uzunovići (5) i Uzunović–Muratović (1) ne znaju ništa o svom poreklu. Po dedu su se prezivali i Bećirovići. Ima ih odseljenih u Sarajevu i Vlasenici.

-Mujčinovići (2) su takođe nepoznatog porekla.

Salkići (2) su od Rezakovića u Uvorićima. Došao im je otac pre 60 godina.

-Bešlići (2). Otac im je došao iz Grđevca pre okupacije na ženovinu.

-Patak (1). Njegov je otac došao iz Visokog pre okupacije na ženovinu.

-Bukić (1) je došao iz Grđevca pred svetski rat na ženovinu. „Selo“ mu je načinilo kuću.

Groblje je na Lazama, na raskršću puteva za Podvinje, Porječane i Smršnicu.

IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.