Poreklo stanovništva sela Ckoparanovići, opština Visoko. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Položaj naselja, komunikacije i vode.
U ovom su naselju sela Skoparanovići, Bojišća, Grabovi, Čifluk, Mišotići i Vlahovići. Sa Slapnicom, koja je na severu, Skoparanovići graniče na Golom Brdu; zapadna granica prema Upovcu spušta se c Golog Brda na Dolove i na brdo Stjenicu, pa na sastavke nad Grćevcem, koji je na jugu. Medine dele od Prhova na istoku, a Jezera i Strane od Porječana.
Sela su po stranama i dolovima oko potoka Kraljevca, koji postaje od Potoka od Okruglice što „izvera“ u Bukoviku i od potoka Hendeka. Sami Skoparanovići su u strani Srednjeg Brda, a između Potoka od Okruglice i Hendeka. Sela Bojišća i Grabovi su desno, na kosi Bojišća—Grabovi. Na niže, iza šume Lazine je do Nadgaje, kojim teče Potok od Nadgaja, leva pritota Kraljevca; u tom su dolu, između Jezera i Lazine, Vlahovići. Nasuprot Vlahovićima, na desnoj obali Kraljevca su Mišotići. Najdonje je selo Čifluk, u Stranama među sastavcima Kraljevca i Točila.
Skoparanovići nose vodu iz Šljivika u Hendecima i s korita Vulice, koja leti presuši. Bojišća nose vodu c Bukovika. Mišotići, Vlahovići i Čifluk imaju po jednu stublju.
Zemlje i šume.
Zirati su većinom po stranama i, manje, po dolovima. Zovu se: Glogovik, Pogorelice, Do, Dužice, Stare Kuće, Brca, Bijelčina, Mehtuf, Selišća, Mahala i Sovljak.
Po Glogoviku, Podubačama i Orućevoj Njivi iznad sela. ima sitne šume. Služe i za ispašu. Prave šume ima na Lazini. Po okrajcima njiva ima dosta šumskog drveća, ostataka od nekadašnjih šuma.
Tip sela.
Sela su raštrkana, a i kuće u njima. U Skoparanovićima su 2 kuće Ljepića, 1 Porča i 1 Ganija. Na Bojišćima su 2 kuće Bukva i 1 Aganovića, a na Grabovima 1 Džanana i 1 Sulj(k)ića. U Mišotićima je 1 kuća Suljića. Svi pomenuti su muslimani. U Vlahovićima su po jedna kuća Đurića, Pavlovića i Jevtića, a na Čifluku ili Mahali 3 Pavlovića. Stari su ljudi pričali da je kralj boravio na mestu Kraljevcu pod selom. Na Podubačama, na Brdu prema Slapnici je „grčko greblje“. Pod Skoparačovnćima je mesto Stare Kuće. Tu je „u vakat“ bilo muslimansko selo, koje je obamrlo od „mubarećije“. Groblje tog sela je u Podubačama; to je „Staro Greblje“.
Poreklo stanovništva.
Muslimani:
-Suljići (2) su starinci. Iz Mišotića su selili na Bojišća i na Upovac. Zovu se i Džafići.
-Lepići (2) su starinom Bajtarevići s Poklečića. Nekakav njihov „ded“ bio se oženio iz Lepenice, i odatle im naziv Lepići.
-Porča (1) je došao s Grđevca pre okupacije.
-Ganija (1) je došao s Porječana.
-Aganović (1) je došao za vreme rata iz Buzića na ženovinu.
-Džanan (1) je nepoznatog porekla.
Pravoslavni:
-Jevtići su došli iz Gornjeg Moštra. Ostavši siroti, došli su ujaku Stanku Pavloviću na Brdo i, docnije, prešli u Vlahoviće.
-Pavlovići (4) cy starinom iz Krajine. Slave Sv. Đorđa, a jedan se zavetovao i prislužuje Sv. Nikolu.
-Đurići (1) je od Đurića na Bijelim Vodama. Bio je u Najmu kod Subotića u Grđevcu, i stalno se nastanio u Vlahovićima oko 1910 god.
Groblja.
Muslimani se kopaju u Grđevcu i na Podubačama, a pravoslavni u groblju „viš Buzić“.
IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)