Poreklo stanovništva sela Veliko Čajno, opština Visoko. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Položaj naselja, komunikacije i vode.
Selo je na desnoj strani Rijeke. Od Malog Čajna ga deli kosa Grad i Pajina Glava, koja veže za kosu Prokovića, a od Kovačića Ravno Brdo. Seoske kuće su većinom na terasi relativne visine 50—60 m.
U selu je bunar, a na kraj sela je Pajina Voda. Ima i manjih izvora. Između sela i Grada teče Čajanski Potok; izvire pod Trnovcima a saliva se u Gorušu.
Zemlje i šume.
Zemlje za obrađivanje su većinom iznad kuća. Mesta na kojima su njive zovu se: Natkuće, Demivovci, Blažice, Selišća, Pocrvenike, Zapotočje, Guvnišća, Hrastovi (sada nema hrastova), Potkuće, Dioci, Pajina Voda, Mahale, Laptovi, Ravne, Resinci. Sitne šume ima po Gradu; toje mera. Ispaša je na Gradu, Kraljevu Guvnu pored Grada, u Širokom i Popovom Dolu.
Na donjoj ivici terase je Donje Selo ili Donja Mahala. Tu su 2 kuće Spahića, 2 Begića, 1 Agetovića, 1 Ganija, 2 Kovača, 2 Traka, 2 Cerića, 2 Murta i 1 Alića, a prema Gradu, na Guvnišćima, je još 1 kuća Alića i na Zgonu 1 Tanasića.
Pod Gradom, u Popovu Dolu, ima kuća Save Kokoruša iz Malog Čajna. U Gornjem Selu ili Mahala, oko 500 koraka iznad Donjeg, su 4 kuće Hailovaca, 2 Gačana, 1 Ahmića, 2 Prelića, 1 Hasića, 1 Agetovića, 2 Kaplana, a pod selom su kraj ceste, 2 kuće Čađa, a niže njih je mesto Vataca, gde su kafane Prelića i Husića iz Smršnice. Između tih kafana i kuća Čađa je kafana Salihspahića i kovačnica jednog Ciganina iz M. Čajna.
Na kraju pomenute kose Grada, vrlo strme i uske, ima ostataka nekog starog grada ili kule. Priča se da je ovde bio ban, dok je u Bobovcu bio kralj Tomaš; da je kralj Tomaš bio katolik i da je bila katolička crkva na levoj obali Gračanice. Neki vele da se grad zvao Mlječan (a visočki Leđan) i za ova mesta vežu pesmu o Zmiji Mladoženji. Pod Gradom je njiva Gračanica sa „grčkim grebljem“ (v. opis M. Čajna). Priča se još da su na Selišćima i u Mahalama bila ranije sela, pa na njih „udario pomor“ (kuga).
Poreklo stanovništva.
U selu žive većinom muslimani.
Starincima — „stojnici“ — smatraju se:
–Spahići ili Salihspahića (2), Begići (2), Murte (2), Kovači (2) i Ahmići (1).
-Salihspahića ded, Salih Hodžić, bio je spahija i držao je kao timar deo Gračanice i P0dvinaca.
-Trake (2) su starinom Hadži Kadrići iz Visokog.
-Bradić (1) je doselio pre 4 godine iz Grđevaca na ženovinu.
-Hailovci (4) zovu se i (H) Orozovići, Horozi i Kecanovići. Davno su se doselili iz Haile ili Hailova.
-Xacić (1) je doselio iz Buzljća pre okupacije.
-Agetovići (2) su preselili iz Unornća.
-Gačani (2) su doselili pre okupacije iz Gacka.
-Prelići (3) su doselili pre 20 god. iz Visokog a starinom su iz Sarajeva.
-Ganija (1). Otac mu je došao pre okupacije iz Porječana na kupljenu zemlju.
-Kaplani (2) su prešli iz Smršnice uz okupaciju. Ima ih još u Smršnici.
-Alići (2) su starinom iz Užica.
-Cerići ili Alići (2) su od Alića na Halunovićima.
Od pravoslavnih u selu žive:
-Čađe (2) su starinom Kisići iz Hercegovine. Ima ih u M. Čajnu.
-Tanasić (1) je starinom iz Hercegovine. Istog su porekla i Mirkovići u Lužnici. Ovamo je doselio iz Podvinaca pre okupacije. Slavi Aranđelovdan.
Groblja.
Pravoslavni se kopaju u groblju u M. Čajnu a muslimansko je groblje u G. Selu do Laptova. U tom groblju ima starih, šehitskih, grobova.
IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)