Poreklo prezimena, selo Koprivnica (Kakanj)

Poreklo stanovništva naselja Koprivnica, opština Kakanj. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Položaj naselja i vode.

Sela Gornja i Donja Koprivnica, Banjevac, Hrasnice i Trijepče sačinjavaju naselje Koprivnicu. Na severozapadu je naselje Bićer. Rastavljeni su brdom koje se zove Rozi ili Roge i kosom Trijepče (ili Trijebač ili Trijepči) — Borak.

Kosa Borovi deli od Kujavča tako da Grad (Vrana) ostaje Koprivnici; Borovi vežu za Tavnik. Na istoku su pod Koprivnicom Bosna i Dobujsko Polje.

Gornja i Donja Koarivnica su u uskoj a dubokoj dolini Potoka. Sa Vrane silazi u ovaj Potok do Parikovac; oko ušća tog dola i na levoj strani Potoka je selo Gornja Papratnica, čije su kuće po stranama kosa Bitovlje (veže za Vranu) i Trijepča. Nešto niže, s Potokom se sastaje do Stahor, koji dolazi s Trijepča. Donja Koprivnica, koja se zove i Hadžići, je na kosi što silazi od Vrane, a između Potoka (levo) i dolova Jaridola i Validola (desno). Baljevac je pod strmim stranama Vrane, između kosa Borova i Bregova Sela, a ispod uskog Banjevačkog Polja. Trijepče je na istoimenoj kosi. Ta se kosa ispod mesta Borka deli na dvoje.

„Desni se krak zove Harije–Hrasnice, a levi Bogatar. Hurije se dalje račvaju na Lučevaci Hrasnice; na Hrasnicama je selo Hrasnice.

U Gornjoj i Donjoj Koprivnici nose vodu s Potoka i s izvora. U Gornjoj su Koprivnici izvori Cvitul, Lava i Ćepeklija, a u Donjoj Kamarića Voda. Na Trijepču nose vodu s jednog bunara i česme Kruščika, na Hrasnicama s vrela Lučevca, a na Banjevcu s česme i kamenitog korita.

Zemlje i šume.

U Gornjoj Koprivnici je ziratna zemlja po stranama oko sela i uz Potok: Natkuće, Selišća, Zakuće, Gorišća ili Garišća, Žlijebovi ili Žlibovi, Meterizi, Pogorce, Resnik, Cvitul; iskrčeni su prisojna strana i greben kose Trijepča.

U Donjoj su Koprivnici njive po stranama, terasama i dolovima pod selom. Njive se zovu: Krivac, Bare, Banjevci, Jardolovi, Valido, Grudica, Klisac, Sadžaci, Visočice, Ravne.

U Banjevcu su njive većinom po Banjevačkom Polju, i zovu se Gromilice, Ješkovi, Skladovi i Bregovo Selo. Oko Hrasnica su njive: Lučevci, Meja Hadžića, Hrasnice i Krčevina. Strane i kose brda Vrane, a delom i kosa Trijepče – Borak su pod sitnom šumom, koja služi i kao ispaša.

Tip sela i ostali podaci o selu.

Gornja se Koprivnica deli na „Selo“ i Potok. Selo je na desnoj a Potok na levoj obali Potoka. U Selu su: 1 kuća Leva, 1 Bašića, 1 Mašića, 3 Ibrahimspahića, 1 Rajka, 1 Tabaka i 1 Hercega, a u Potoku su, pod Jazvinama: 5 kuća Karića, 1 Đina, 1 Sofija i 1 Alića; na Cvitulu je, nešto dalje uz Potok, 1 kuća Hida. U Donjoj su Koprivnici razređene pored puta kuće: 1 Moštra, 1 Hasagića, Z Karahodžića i 1 Trake i Ibrahimspahića. Izvan sela, u strani kose Bitovlje je 1 kuća Karahodžića. Svi pomenuti su muslimani.

Na Trijepčima su pravoslavni: 3 kuće Trifkovića i 1 Bilakovića. Na Hrasnicama su po jedna kuća katolika Ćorića i Hrgote, zatim muslimana: 3 Zahirspahića, 1 Miga i 2 Imamovića i Cigani: 4 kuće Ramića, 1 Agića, 1 Ćelića, 1 Omerovića i 1 Husića. Na Banjevcu su katolici: 1 kuća Brašana – Petrovića, 3 Udovičića, 1 Hrgota, 1 Petrovića i 1 Bigetića. Kuće im obrazuju dve manje grupe, jednu kraj druge: Gornje i Donje Selo.

Priča se da je na brdu Vrani bio grad; zato se to brdo i zove Grad. Priča se, da je na ovom brdu bio sestrić kralja koji je bio na Bobovcu. Turci su zauzeli noću ovaj grad a oni što su isterani prokleli su ga: „Da bog da se zvao Crna Vrana!“ Na samoj Vrani je srednjevekovno groblje, a u Donjoj su Koprivnici po tri ploče kraj puta i na Ravnama, pod selom. Sa Grada Vrane vodi stari put na Tavnik; tim putem mogu i kola ići.

Na Banjevcu je ranije bio samo Hasagića Han na starom putu Visoko—Kakanj—Zenica. Hasagići su naselili na Banjevcu Udovičiće, a posle su došli i drugi.

Poreklo sstanovništva.

Muslimani:

-Karahodžići (4) davno su se od nekud oselili.

-Karići (5) i Đino (1) rod su, a starinom su iz Male Azije.

-Moštro (1). Praded mu je doselio iz Devetaka kod Tuzle. Stari su bili begovi.

-Ibrahimspahići (4) su iz Pribuja.

-Levo (1) je došao pre 35 godina sa Sebinja, a brat mu je ostao na Sebinju.

-Hido (1) je došao iz Papratnice pre 25 godina.

-Herceg (1) je došao iz Monjara na nekoliko godina pre svetskog rata.

-Trako (1) je došao pre 15 godina iz Ričice na ženovinu.

-Tabak (1) je došao iz Dobraljeva u fojničkom srezu pre 15 godina.

-Rajko (1). je došao iz Liješeve pre 15 godina.

–Hasagić (1) je došao pre 15 godina na Bićera. Došao je na „materevinu“.

-Softe (1) su nepoznatog porekla.

–Bašići (1) i Mašići (1) rod su i starinom su iz Male Azije.

-Alići (1) su doseljenici iz Zenice. Zovu ih i Zukićima.

-Zahirspahići (1) su starinom iz D. Zgošće a došli su iz Dobuja na meru.

Isto tako i:

-Mige (1) i Jašarspahići (2), koji su zajedničkog porekla (opširnije u opisu Dobuja).

Katolici:

Udovičići (3). Jedni od njih vele da su starinom iz Rudnoga (?) kod Konjica, te se s toga zovu i Konjicani. Vele da ih je odatle dovela baba, bežeći od zuluma Omer-pašine vojske. Drugi vele, da su starinom iz Studenaca kod Imotskog. Verovatno je, da se ova razna predanja ne isključuju, i da su ovi Udovičići zaista iz Dalmacije, a okolina Konjica da im je poslužila kao etapa.

-Ćorići (1). su starinom iz Skoplja. Došli su pre okupacije.

-Biletić (1). Otac mu je doselio s Kiseljaka pre okupacije.

-Hrgote (2) su došli iz Dobuja, gde ih još ima.

-Petrovići-Brašani (1). Ded im je doselio iz Hercegovine.

-Petrovići (1) su starinom iz Dalmacije. – Nema svoje kuće:

-Đanan, koji jedošao pre sedam godina s Bijelih Voda sestri u kuću.

Pravoslavni:

-Trifkovići (3) su se ranije zvali Todorovići. Bili su i u Mošćanici i u Tičićima. Starinom su iz Krajine. Slave Đurđevdan.

-Bilaković (1) je doselio s; Javora pre 30 godina. Slavi Nikoljdan.

Cigani:

Vele da su „odavna“ na Hrasnicama. Ne znaju poreklo.

-Agići (1), Ramići (4) i Nedići (1). Vele da su „Od kako je Bosna fet činjena“.

-Omerović (1) je došao pre 4 godine c Gore u Slapnici.

-Husići (1). Otac im je došao iz Travnika, i rod su s Husićima u Liješevi.

Groblja.

Muslimani s Hrasnica se kopaju u Dobuju, a ostali na Banjevcu. Na Banjevcu je i katoličko groblje. Pravoslavni su otvorili pre 20 godina groblje na Trijepču. Cigansko je groblje u selu kod Migine kuće.

IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.