Poreklo prezimena, selo Donje Moštre (Visoko)

20. maj 2023.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Donje Moštre, opština Visoko. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Položaj naselja i vode.

Selo je na levoj obali Bosne. Od G. Moštra deli ga potok Zimašnica, 0d Radenovića „suha meja“, a od Liješeve i Mokrenoga cesta. Seoski atar je malen, ali je zemlja vrlo plodna. Vodu nose sa česme Ribnjaka, koja je nasred sela, nikad ne presušuje i otiče kao potok u Bosnu, i sa Šćeone.

Zemlje i šume.

Njive su oko sela. Zovu se: Potkuće, Zgonovi, Podravne, Batare, Podbarnice, Hendeci i Milavići. Ispaša im je zajednička sa selima Zimčom i Liješevom, a šuma u Kondžilu.

Seoske su kuće prilično zbijene oko dve ulice sa vrlo prostranim sredselom, ćimenom; na tom je ćnmenu povelika Mlaka u kojoj ima vode i leti. Iznad kuća je veće raskršće puteva za Visoki, Liješevu, Mokronoge; tu je kao mala čaršija (Šareni, sada Plavšin Han). Kuće tog čopora pripadaju Liješevi n Moštrama: Moštrama pripadaju 2 kuće Frljaka i 1 Omanovića s donje strane puta. Ispod sela kod „lađe“ na Bosni ima jedna kafana. To se mesto zove Šćeona. Stari Frljak našao je jednom u selu jedan srebrni novac na četiri ugla i prodao ga nekom. Drugih materijalnih ostataka nema, bar se ne vide, osim polovine stećka blizu Šćeone; taj je stećak donet ali se ne zna da li iz atara ovog ili drugog sela. U selu se priča da je u ovom kraju „najprije bio Grk, pa je bio i Nijemac i onda Turčin“. Kazuju još da ovo selo nije bilo na ovom mestu, nego uz Gornje Moštre pored Zimašnice. Kad je bila „mubarećija“, onda su preci Bimbašića prešli na sadašnje mesto zbog vode. Svakako da je ranije bilo samo jedno selo od kog su, ne baš davno, postale G. i D. Moštre. Moštre se pominju u istoriji Bosne vrlo rano. God. 1323 bosanski ban Stjepan s bratom Vladislavom izdaje jednu povelju ključkom knezu Vukosavu Hrvatiniću i to „na Monšri“. God. 1380 u Moštrama je bio kraljevski dvor, i tu je 12 marta 1380. kralj Tvrtko izdao Hrvoju povelju, kojom ga imenuje vojvodom i poklanja neka sela. God. 1697. zaustavio se u Moštrama princ Eugen s vojskom i pismom iz Moštra pozivao Sarajlije na predaju.

Poreklo stanovništva.

Danas u Moštrama žive samo muslimani starinci, većinom begovske por0dice, i skorašnji doseljenici. Ranije je svaki beg imao je svoj džemat, i sve do okupacije primali su 1platu što su išli na vojsku. Stariji ljudi pamte kada su u selu bile samo 3 kućeBimbašića, 2 Kurspahija, 1 Kadića, 1 Imamovića i 1 Omeragića. Imamovići starinom iz Mokronoga, izumrli su.

„Od feta“ (starinci) su u selu Bimbašići (1), Dervišbegovići (8) i Omerbegovići (3). Svi se zovu i Bimbašići. Bio je neki Pašan beg i imao sinove Alibega, Omerbega i Dervišbega. Od Alibega su Bimbašići, prozvani po dedu koji je bio bimbaša i „talumio po cijeloj Bosni“. Vele da su im stari došli s turskom vojskom i ovde ostali.

Kypspahije (4) su starinci.

-Omeragići (1) su takođe starinci.

-Karalije (2) su doselili iz Gomionice (Fojnica). Otac je bio u najmu, oženio se od Doksa i ostao u selu.

-Kadića (2) otac bio je sluga u nekog paše, pa ga paša oženi svojom sluškinjom i postavi za kadiju. Najpre je bio kadija u Vlasenici pa u Zenici. U Moštru kupi zemlju i pošalje na nju ženu s decom. On se u Zenici opet oženi. Kad to čuje prva žena, ode, natera ga da pusti prvu ženu i „raskadija“ ga. On dođe kući, posle ode u Koritnik i tu umre. Starinom su iz Grahova u Hercegovini.

-Dokse (2) su starinom iz Sarajeva. Bili su davno „na vojsci“ u Crnoj Gori. Crnogorci potuku tu vojsku, mnoge unakaze, i vojnici se razbegnu. Dokse i Mumdžići dođu u Moštre;

-Mumdžići su iselili na Lisovo u Radovlji.

-Omanović (1) je došao iz Mokronoga pre nekoliko godina. Pre toga bio je u Turskoj, pa se vratio.

-Frljci (8). Poodavno im je doselio ded iz Breze tetki koja nije imala dece. Frljaka ima još u Brezi i starinci su.

Softić (1) je došao pre 15 godina iz Radovlje tetki koja nije imala dece.

-Paljur (1) je radio u bega. Ima mu 105 godina. Otac mu je došao iz Popovića u Podgori; prezivao se Kozić.

Groblje je kod Šarenog Hana.

IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.