Poreklo stanovništva naselja Zimča (Gornja i Donja Zimča), opština Visoko. Prema knjizi Milenka S. Filipovića “Visočka nahija”.
Položaj naselja i vode.
Ovo naselje čine sela: Gornja i Donja Zimča, Drigolići, Kozarci, Mestovci, Utrža, Mrčine, Trnovače, Čehak i Polje ili Podravni.
Naselje je izduženo, i pojedina sela su u dolini Zimačkog Potoka ili Zimašnice i po stranama i terasama oko potoka. Zimašnica postaje od više manjih potoka ispod Tutnjeva Brda i teče prema severoistoku, pa se između G. i D. Moštra saliva u Bosnu. Od Srhinja dele ovu mahalu Gradina, Sapoćevac i Topuzova Kosa do iznad Mestovaca, a od
Biskupića do Zobine. S leve strane potoka je kosa čiji se delom zovu Orlić, Prisojnice, Topola, Trnovače. Seoske kuće su većinom po stranama. Kozarci su na terasi u istoj visini sa Biskupićima i Muhašinovićima, a nekoliko kuća ima i u polju pored ceste.
Selo obiluje vodom. U Gornjoj Zimči je vrelo pod Mladicom, a zimi nose vodu s potoka; u Mestovcima je bunar, u Kozarcima Đukina Voda, u Drigolićima bunar, ali se najviše nosi voda iz Zimaškog Potoka. Žandarskom Mehanom zove se jedna pećina više Gluhinih Bara iz koje izlazi magla pred kišu.
Zemlje i šume.
Njive su c obe strane potoka i većinom skorašnje krčevine. Zovu se: Utrže, Alibegovića Bare, Krajišnikove Bare, Jovaševića Bare, Mladica, Lojze ili Lozje, Luke, Papratuše, Kruškova Bašča, Prisojnice, Trnovače, Luke, Polje Stublovi i t.d. Šuma je po stranama oko sela: Rasoja, Kozarci, Tutljevo Brdo, Sapoćevac, Gradina, Mračni Do; ima i sitne i krupne šume. To su ujedno i ispaše. U Barama ima i kosnica.
Tip sela.
Čopori su međusobno jako udaljeni, a isto tako su raštrkane i kuće u pojedinim čoporima, osim u D. Zimči. Idući od Tutnjeva Brda najpre su Utrže, gde su kuće Rvaćevića, Manojlovića, Spreče i Petra Krajišnika. Na Lojzu pored Utrže je Ilija Krajišnik, a na levoj strani potoka Milan Krajišnik. Niže od ovih na Idrizovači je kuća Halilovića, a ispod Halilovića, na levoj strani potoka Sapoćevca je 1 kuća Spreča. To je sve Gornja Zimča, koju od Donje deli Sapoćevac. Na kratkoj kosi ispod brega Gahića, a između dva dočića (donji se zove Rasovi), a iznad terase Potkuće je selo Donja Zimča sa zbijenim kućama; tu su 5 kuća Alibegovića, 4 Suljića, 2 Zubića i 1 Buze. Prema Donjoj Zimči, na Papratuši, na levoj strani potoka je 1 kuća Jovaševića. Malo niže od ove kuće sastaje se Zimašnica sa Kožanjskim Potokom koji teče kroz Kožanjodo, u kom su 1 kuća Kretija i 1 Gluha. Na desnoj strani Zimašnice ređaju se zatim čopori Drigolići, Mestovci i Kozarci. Na Dragolićima su 1 kuća Jovaševića i 1 Tomića i Jovaševića zajedno. Na Mestovicima su 1 kuća Kretija, 1 Vanovaca, 1 Tomića; ispod njih su, na Mrčinama kraj potoka, 1 kuća Kolara, 1 Vojvodića i 1 Tomića, a u Trnovačama 1 Kuvača i 2 Gluha. Na terasi Kozarcima su 1 kuća Panića, 1 Peja, 1 Bajića, 1 Savića, 1 Šavija; na Čehaku do Koziraca 2 kuće Zekića, a pod Kozarcima 1 Vučalovića, 1 Vojvoda i 1 Ćuluma. Na levoj obali potoka Zimašnice je 1 kuća Gluha, zatim na Topoli 1 Markanovića i na Golom Brdu 1 Šavija, 2 Here-Vukovića i 1 Jove Krajišnika. U Polju su, pored i blizu ceste, 1 kuća Ćeba, 1 Perića, 1 Šavija, 1 Masala i Đoja.
Starine u selu.
Za Tutnjevo Brdo priča se da tutnji kao da je šuplje i da su na njemu nalaženi stari novci. Na Mrčinama, gde je kuća Manojla Kolara, bilo je po pričanju neko muslimansko groblje, a breg iznad kuće Mlađena Tomića zove se Karavlaško Greblje. Na tim mestima nema sada ništa, sem što se nađe po koji nišan. U samom selu Donjoj Zimči bilo je starinskih nišana, pa su potrti. U polju, na njivi Glaviš- cima, je grob nekog Đorđa, koga su ubili Austrijanci 1878.
Stare su zemlje i kuće samo one što ih drže muslimani. Sve je ostalo krčevina. Danas u selu žive izmešani muslimani, pravoslavni i katolici. Pravoslavni i katolici
su većinom skorašnji doseljenici. Pravoslavnih je bilo u Zimči već početkom 19. veka; visočki kadija upisao je u svoj sidžil 1225 god. po hidžri ženidbu Ostoje sina Petrova iz
Zimče, koji se ženi devojkom iz Visokog. – Đojin Han držali su do pred Svetski rat Smenderi; jedni su bili u Visokom a drugi u Zimči. “Đorđo Smender je otišao u Srbiju za sinom. Đorđin je brat Andrija Ždralo u Seoči.
Poreklo stanovništva.
Od muslimana u selu žive:
–Alibegovići (5), Halilovići (1), Suljići (4) i Zubići (2). Ti su rodovi starinci, „staroposrednici.“
Alibegovići su ovde ima i „trideset koljena.“ Sve do skora bilo je članova porodice koji su znali imena nekolicine predaka. Njihova sadašnja kuća izmenila je u sebi četiri generacije. Bili su spahije. Neki su od njih odselili u Tursku, u Ankariju.
Halilovića je bilo više kuća i bivalo ih je po 18 odraslih muškaraca. Bili su vojvode i tako silni, da nisu dopuštali strancima prolaziti kroz selo. Pošto su se izdelili, udari na njih pomor i sada ih ima samo jedna kuća.
–Buza (1) je došao pre 18 god. iz Okolišća na ženovinu, a starinom je iz Buzića. Privremeno boravi u selu, u kući svojih pastoraka Zubića, Memedagić koji je došao 1923. iz Monjara.
Pravoslavni su rodovi:
–Markanović (1). Rođen je u Liješevi i 1918. prešao u ovo selo na krčevnnu. Starinom je Bosanac. Slavi Jovanjdan.
–Jovaševići (3) su starinom iz Krajine. Slave Nikoljdan.
–Tomići (3) su starinom iz Krajine. Slave Nikoljdan. V. opis D. Moštra.
–Spreče (2) su doselili iz doline Spreče, pa se po tome i zovu. Miloš Sprečo u Utrži
zove se po dedu i Ninić. Slave Sv. Simeona.
–Manojlović (1) je prešao iz Liješeve pre 13 god. na krčevnnu. Slavi Usekovanije. Rod je s onim u Kuli–Banjeru; starinom iz Gostovića.
–Krajišnik Petar (1) je doselio odavna iz Krajine i nije rod s ostalim Krajišnicima u selu. Rod je s Krajišnicima u Karauli. Slavi Stjepanjdan.
–Kretije (2) su starinom iz Krajine. Bila su ranije tri brata: jedan ode u Srbiju, drugi u Sarajevsko Polje a treći ostane. Slave Stjepanjdan.
–Kuvač (1) je doselio iz Topuzova Polja: starinom iz Duvna.
–Ćuluma (1) je doselio iz Liješeve, a starinom (ded) od Glamoča (selo Ćulumi). Slavi Nikoljdan. Ćuluma ima i u Muhašinovićima i u Monjarima.
–Gluhe (4) su starinom iz Krajine. Zvali su se drukčije, ali ne znaju kako. Slave Tomindan.
–Vanovci (1) su došli sa Mladoša u Radovlji, gde ih još ima. Slave Jovanjdan. Starinom
su od Glamoča.
–Vojvode-Vojvodići (2) su starinom iz Varcara u Krajini. Naselno ih je bimbaša. Slave Nikoljdan.
–Vidakovići (2) su starinom Bratići iz Krajine. Slave Lučindan.
–Perić ili Krajišnik (1) je starinom Rvaćević iz Krajine. Istog su porekla i Rvaćevići (1) i Krajišnici (1). Ded im je bio u prangama i jednom dopane tamnice. Kad
se oslobodio ode u Mošćanncu. Posle uzme celu porodicu i doseli ovamo. Slave Nikoljdan.
–Kolara (1) je dovela majka kao dete iz Čehove Šume kod Zenice. Otac mu se zvao Vidović. Ima ih i u Seoči. Slavi Mioljdan.
–Panić (1) je došao iz Liješeve pre 25—30 god. Slavi Jovanjdan. Starinom je iz Krajine i čini jedan rod s onim u Smrekovici.
–Savić-Jevtić (1) je doselio iz Topuzova Polja i zajedničkog porekla s onim u Biskupićima. Starije je prezime Jevtić. Slavi Nikoljdan.
–Vukovići–Ere (2) su starinom iz Hercegovine, verovatno iz Banjana. Ima ih i u Monjarima. Slave Stjepanjdan.
–Vučanovića (1) otac se rodio na Banjeru i pre 50 god. prešao u Zimču. Starinom su Vranjeni iz Krajine, a po dedu se zovu Vučanovići. Ima ih još u Visokom. Slave Đurđevdan.
–Šavije (3) su došli iz Topuzovog Polja; starinom su iz Krajine.
–Pejo ili Perić (1) je davnašnji doseljenik iz Gostovića. Slavi Nikoljdan.
–Ćebo (1) po ocu i Ristić, doselio je iz Luke 1905; starinom je iz Popova u Hercegovini.
–Bajić (1) je od Bajića u Kalotićima (Radovlja).
Katolici su:
–Ćaja (1), koji je doselio 1908 s Bilalovca (srez Fojnica), i Zekići (2), koji su doselili iz sela Trebimne u Popovu, posle oslobođenja „misleći da je u Bosni bolje.“ Stara su im prezimena, još dok su bili u Hercegovini: Razmilovići pa Lonci.
Muslimani se kopaju u Duboviku ispod D. Zimče, osim Halilovića, koji imaju svoje groblje u Utrži. Pravoslavni se kopaju u selu na Golom Brdu i na Grabiću u Muhašinovićima. Katolici se kopaju u Visokom.
IZVOR: Milenko S. Filipović “Visočka nahija”
Komentari (0)