Poreklo stanovništva sela Srhinje, opština Visoko. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Položaj naselja.
Ovo naselje čine sela Banjaruša, Lađice, Javor, Lisine, Srhinje, Turići i Tokmići. Kuće glavnog sela, Srhinja, su po stranama kose između Srhinjskog i Javorskog Potoka. Kuće su delom na strani okrenutoj severu, i delom na terasi, visokoj oko 70 m. nad Bosnom. Na desnoj strani Javorskog Potoka je selo Javor; kuće su u strani. Na levoj strani Srhinjskog Potoka pod Topuzovom Kosom su Tura/š, a iznad njih, uz potok, Tokmići. Dalje uz Srhinjski Potok su na Lisinama 3 kuće. Pola sata daleko od Srhinja, iznad izvora Javora su sela Lađice i Banjaruši na istoimenim plećima ispod Ćetnice i Visokih Dolija, a okrenutim severu.
Vode, zemlje i šume.
U Srhinju gornje kuće nose vodu sa Barica pod Križem iznad sela, a donje kuće imaju svoju vodu. U Javoru je nasred sela živa voda Bunar. Na Lađicama je vrelo Lađice, koje otiče kao Duboki Potok u Bosnu.
Ziratna zemlja u Srhinju je većinom pod selom: Crvenke, Potnjici, Jabučice, Dvorišće, Bare, Skupovi, Čaire, Livade, Strane, a iznad sela su: Zlatnici, Panađuri, Lisine, Doca i Zagoni. I na Javoru su njive većinom po strani ispod i oko kuća: Kravljak, Diljke, Krčevine, Trešnje. Šuma je po stranama iznad sela: Križ, Suvi Rast, Gumerje, Kotline, Rujevice, Banjaruša, Bukova Glavica, Delije. To je bukova i rastova šuma i većinom carevina. Tu su i ispaše. Poslednjih decenija, a naročito posle 1878 i 1920 god. površine ispaša znatno su smanjene usled krčenja.
Tip sela, kuće.
Sredinu sela Srhinja čini džamija (na Mlakama). Iznad džamije pod Križem je mlađi deo sela, i tu su: 1 kuća Bugezeta, 1 Puriševića, 1 Arnauta, 1 Dragunića, 1 Bećirovića i 1 Memiša. Od džamije vode jedan put—Sokak–niz Javorski Potok, a drugi i glavni — Mahala – popreko po kosi na Srhinjski Potok, da se sastane s prvim na dnu sela. U Mahali su kuća Memiša, 1 Vrače, 6 Tabaka, 1 Kavaza, 2 Tokma, 1 Arnaut(ović)a, 2 Provalića, 2 Paloša i 2 Kunića. Između Mahale i Sokaka je kula Hadži Jamakovića iz Sarajeva. U Sokaku su 1 kuća Numanovića, 1 Tabakovića, 1 Kova, 1 Provalića, 1 Lendžera i 2 Bašića. Pol selom su mlin i kuća Redže Tabaka, a ispod njega na Jabučici 1 kuća Šumića. U Turićima su 2 kuće Mujezinovića, 1 Provalića, 1 Junuzovića,1 Šabića i 1 Zukića (iz Visokog, boravi u selu samo leti), a u Tokmićima su 1 Bećirovića, 3 Tokma i 1 Dragunića. Na Lisinama je jedna kuća Dragunića i dalje, na Babuncu, 1 Lera. Na Javoru su sve u čoporu, 2 kuće Dedića, 2 Numanovića, 1 Trga, 1 Kunića, 1 Javoraša, 1 Čekra. Na Lađicama su: 1 Nogića i 2 Novakovića, a na Banjaruši letnja kuća Dulakovića iz Visokog.
U Javoru, Tokmićima, Mahali i Sokaku kuće su prilično zbijene; inače je naselje razbijenog tipa.
Za Panaćur se priča da se na tom mestu selo skupljalo na teferič. Jednom dođu dva Vitle i rasteraju sve, pa i sami pobegnu u Dalmaciju. Na Lađicama je mesto koje se zove Cirkvališća, i pričaju da je tu bila pravoslavna crkva. Za Mlake se priča ovo: Bile su tri sestre. Jedna ostavi u vakuf Mlake, druga jedan kazan za kupanje mrtvaca, a treća zemlju kod Švrakinih Kahvi za groblje.
Selo je staro: u sidžilu sarajevskog mule za 973 god. (1565/66) pominje se dva puta. Posle okupacije Bosne, iz ovoga sela su odselili u Tursku Halali; bili su doseljeni iz Brestovskog. I od Vrača su neki odselili u Tursku. Na Srhinju je bio i Juhić, koji je doselio iz Busovače i docnije prešao u Visoko. U Visokom ima rod Srhinjaka; ne zna se da li su i kada došli iz Srhinja. U selu danas žive većinom muslimani.
Poreklo stanovništva.
Javoraši (1), sa starijim prezimenom Šabanovići, smatraju se starincima. Rod je spao na jedno muško dete.
-Dedići (2), Numanovići (3), Tokme (5) i Bećirovići (3), svi zajedničkog porekla, smatraju se starincima.
-Trgo (1) je doselio iz Kondžila (Radovlja) pre 15 godina.
-Čekre (1) su starinom iz Hercegovine. Doselili su pre okupacije.
–Bugeze (1) je doselio iz Liješeve pre okupacije.
–Purišević (1) je doselio sa Svinjareva pre 50 god.
-Tabaković (1) je doselio kao najamnik iz Radovlje.
-Bašići (2) su doselili pre 20 godina iz Breze: starinom su iz Sarajeva.
– Dragunići (2) su starinom iz Vogošće; jedan od njih doselio je pre 12 godina iz Muhašinovića. Ima ih i u Goranima.
-Kovo (1) je starinom iz Visokog; doselio je na materevinu.
-Hajdarović (1) je starinom Kudina iz stolačkog sreza u Hercegovini. Doselio je pre okupacije.
-Paloši (2) su došli iz Sarajeva pre 20 god.
-Lenđeri (1) su starinom iz Brestovska u Fojničkom srezu.
-Tabaci (8) su davno doselili iz Visokog, a rod su s Tabacima u Veruši.
-Memiši (2) su starinom s Peruca u Visokom. Mnogo su seljakali.
-Arnaut 1 (1) je doselio iz Zimče a starinom je iz Podastinja.
-Arnautović) II (1) je doselio iz Arnautovića. Obojica su od jednog roda i starinom iz Arnautluka (v. opis Monjara).
-Mujezinovića (2) otac je doselio davno iz Ljubinja u Hercegovini. Mujezinovića ima i u Visokom.
-Provalići (4) su doselili sa Brestovska.
-Kunići (3) su starinom iz Hercegovine. Opširnije u opisu Visokog.
– Junuzović (1) je starinom “Bešida iz Sarajeva. Otac mu se zvao Juzun, a doselio je u Srhinje pre 70 god.
Od pravoslavnih u selu žive:
-Leri (1). Doselio se oko 1910 iz Drenovog Dola u Zupcima, u Hercegovini. Slavi Đurđevdan.
-Novakovići (2) su starinom Šušnjevići iz Krajine.
-Šumić (1) je doselio 1922. iz Pive. Slavi Nnkoljdai.
-Nogić (1) došao je iz Podvinaca za materom koja se preudala po drugi put za Đ. Krajišnika. (B. opis Podvinaca i Vratnice).
Muslimani se kopaju u groblju kod Švrakinih Kahvi, a pravoslavni na Gradu.
IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)