Poreklo prezimena, selo Grajani (Visoko)

30. april 2023.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Grajani, opština Visoko. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Položaj naselja i vode.

Fojnica čini severnu granicu ovome naselju. Prema Zagoricama na zapadu granica polazi od Fojnice, pa ide uz Suhi Potok i Zukinu Kosu na Stogić. Sa Stogića granica silazi na Vaganje, zatim ide Vaganjskim putem na Bedem i deli od Rajčića na Jugu i Ramadanovaca na istoku. Sa Stogića dolazi potok Mlaka i prolazi kroz Grajane. U svom srednjem toku prolazi on pored tri vrela i prima njihovu vodu. Oko tih vrela su glavna sela, a ostala su po stranama i pored puta što ide s Bukova na Palež, a po gornjem okviru polja.

Sela obiliju izvorskom vodom. Na sredini Grajana su Zukića Česme i Mlaka, u Grajanima u užem smislu je Vodica, pod Zagonima je Velika Česma. Mlaka izvire pod Stogićem..

Pripoveda se da je na Stogiću bilo jezero, da su u to jezero ljudi jednom sipali proso, i da je proso izlazilo na Mlaku i na Vier.

Zemlje i šume.

Njive su većinom po stranama i podima ispod kuća. Zovu se: Pervišće, Zid, Potrkanje, Krčevina, Rupe, Dolovi Zaklopača, Zagoni, Gornja Luka, Šarena Jabuka, Prijeka Njiva, Do, Dolina, Hadrovićn, Rokćanica, Rasonik i Zli Dub. Po stranama i kosama iznad sela ima dosta sitne šume, većinom je bukovina.

U Grajanima je veći broj manjih sela. Sela su na različitom međusobnom rastojanju; na većem su rastojanju sela po periferiji, a sasvim su blizu sela što čine sredinu naselja. Idući niz reku Fojnicu sela dolaze ovim redom: prvo su Pervića oko potoka Paleža što izvire u Paležu pod Stogićem. U Pervićima su 2 kuće Gogića i 1 Ninkovića.

Ispod Pervića su Zukići pored puta za Zagorice, i tu su po jedna kuća Božića i Krajišnika. U ta dva sela žive pravoslavni rodovi. Od Zukića do sred sela ima oko 100 metara. Tu su najpre Moljevići gde su 1 kuća Ališanovića, čardak Karamehića iz Visokog i neke napuštene kuće. Do Moljevića su Mlake ili Zorići, čije su kuće većim delom na levoj strani Mlaka. Tu su: 1 kuća Sijerčića, 4 Smajića, 1 Rizva, 1 Smailovića, 1 Pinja, 1 Bućuka, 1 Bećirovića i 1 Hadrovića. Iznad Zorića su, u strani, Hadrovići s 2 kuće Smajića i 1 Goluba, a u Suhodolu iznad Hadrovića je 1 kuća Hajre. Dalje od Mlaka, na desnoj strani, a pored puta za Dautovce i Visoko su Grajani. Tu su 2 kuće Smajića i 1 Kumbara, zatim na Zagonima 2 Muratovića i pod njima, u polju, 1 kuća Rehaka. Sela Moljevići i Zukići zovu se zajedničkim imenom Selišća.

O postanku imena „Grajani“ seljani ne znaju ništa. Možda bi to ime u književnom govoru trebalo da glasi Građani, jer se u okolini Visokog đ izgovara kao j. U tom bi slučaju objašnjenje bilo prosto, jer u Grajanima imaju ostaci nekakvog grada. U nazivima sela Zorića, Pervića, i Moljevića sačuvana je uspomena na neke rodove, o kojima se ništa ne zna.

Istorijat sela.

Naselje je vrlo staro; ima više podataka o tome. U sidžilu sarajevskog mule za 1565/66 god. pominju se i Grajani. Na kosi Bedemu poznaju se ostaci neke građevine i pripoveda se da je tu bila tamnica, kad je „Grčka“ vladala, a grad u tursko doba. Naviše je na kosi mesto Kuline. Prema Bedemu a na levoj obali Fojnice je gradina (v. opis Gorana). U polju pored reke je „grčko greblje“, a do njega jedno staro muslimansko, gotovo zaraslo u šumu. Odmah do ovoga groblja je njiva Zagrebnica i na njoj je muslimansko groblje, „u koje su žene u ponjavama nosile ljude (mrtvace) i kopale, kad je bio pomor. Poznaju se još i ostaci stare kaldrme što je išla s Bukova kroz Grajane na Palež.

Ha njivi Zidu bile su krečane, te se po tome prozvala. U sidžilu visočkog kadije pominju se 1811 god. neki muslimani i pravoslavni iz ovoga sela; kao i tada, i sada je stanovništvo mešovito, ali su svi sadašnji pravoslavni i većina muslimanskih rodova skorašnji doseljenici. Među muslimanima su izumrli Imamovići.

Poreklo stanovništva.

Muslimani:

Smajići (6),

-Habrovići (1),

-Piljo i (1)

-Bućuk (1) čine jedan rod i vele da su „staro koljeno.“ Za Smajića u Mlakama i Grajanima čuje se i ime Zvonići, a za one u Zorićnma Zorići. Bućuk je prozvan tako, jer je malen (turski „bućuk“: polovina).

-Xajpo (1) je došao pre okupacije na krčevinu. Došao je iz Ramadanovaca, a njegovog roda ima još u Visokom, Kralupima i Bioči.

-Kumbara (1) je doselio iz Bijelog Polja pod Sutjeskom, a starinom je iz Užica

– Muratovići (2) su doselili iz Gacka u Hercegovini pre okupacije. Stoga ih zovu i Gačanima.

-Sijerčići (1) su doselili pre okupacije iz Rakovice u srezu sarajevskom, a starinom su iz Hercegovine.

Ališanović (1) je doselio sa. Svinjareva na ženovinu.

-Bećirović (1). Otac mu je doselio pre 40 sa Vukova u Kralupima a bio je rodom iz Sovrla.

-Golub (1) se nastanio pre okupacije kao najamnik.

-Kubaš (1) je došao pre 25 godina sa Gorana, a nije rod Kubatima u Porječanima.

-Rizvo (1) je doselio pre 20 godina iz sela Ivice u Lepenici.

-Smailović (1) je od Smailovića u Kralupima. Doselio je pre 7 godina na ženovinu.–

-Rehak (1) je doselio pre 6 godina iz Visokog na svoju zemlju.

Pravoslavni:

-Ninkovići (1) su došli uz okupaciju sa Kučina u Stuparićima na krčevinu. Verovatno su starinom iz Hercegovine. Dlave Jovanjdan.

-Krajišnik (1) je došao u ovo selo iz Kralupa pre 30 godina. Slavi Đurđevdan. –

-Božići (1) su možda starinom iz Krajine, a došli su pre 50 godina sa Grada. Slave Lazarev dan.

-Gogići (2) su starinom iz Hercegovine. Slave Aranđelovdan.

Muslimansko je groblje pod Bedemom, a pravoslavno na Rupama u Zukićima.

IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.