Poreklo stanovništva sela Čifluk – opština Visoko. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Položaj naselja i vode.
Ovo je naselje vrlo prostrano; u njemu je veći broj sela od kojih su najvažnija Čatići, Čifluk, Oraovac, Ratkovci i Vidovi.
Sela su po stranama i dolovima ispod brda Grabovika, Ljuboja, Trešnjice, Panađurišta i Vele. Ta brda dele Čifluk 0:4 sela u Sarajevskom Polju. Površina na kojoj je ovo naselje čini izvornu čeleiku potoka Kutnje, od kog docnije postaje potok Kraljušica što teče sredinom Kralupa. Pod Vedovom Stranom u jugoistočnom kraju izvire Crni Potok; on se kod hana u Čatićima sastaje s Kutnjom. Potok Ratkovac izvire u Jelici, u južnom kraju, i saliva se u Kutnju, pošto prethodno primi Vidovićki Potok. Sama Kutnja izvire pod Karaulom a između Trešnjice i Đedove Strane, teče kroz cele Kralupe i saliva se u Fojnicu.
Tip sela.
Pojedina sela i kuće u njima vrlo su raštrkani, na raznim položajima i razbijenog tipa. Najniže je selo Čifluk čije su kuće s obe strane Kutnje i Ratkovačkog Potoka. To su kuće: 1 Dabića, 1 Smiljanića, 4 Samardžića, 4 Kuvača, 3 Radana, 3 Stolica, 2 Krstovića, 3 Kakuća, 1 Ribara, 1 Todorovića i 2 Mioljčića. U Crnim Potocima (desno od Kutnje) su 3 kuće Brajića, 1 Borčaka i 1 Zeće. Sleve strane Kutnje, na Gradu je 1 kuća Todorovića a na desnoj strani potoka, na ušću jednog dola, 1 kuća Bujaka i 1 Vukića. Pod Trešnjicom su 2 kuće Sarafijanovića, 1 Radana, 2 Draškića, kod izvora Kutnje 1 Čakara i 1 Maksimovića i to se selo zove Kutnja, a na Zekavini 3 kuće Dimića. Na Trešnjicu veže prema severozapadu Jelica na kojoj je 1 kuća Jošića. Severno od Jelice i Trešnjice je brdo Komin, meću potocima Ratkovcem i Kutnjom. U strani pod Kominom su 2 kuće Mirkovića, a na zaravnjenoj kosi Oraovcu među Ratkovačkim i Jeličkim Potokom 1 kuća Mioljčića i 2 Bujaka. Takođe zapadno od Komina a severno pod Jelicom su Vidovići oko gornjeg toka Jeličkog Potoka. Tu su sami muslimani. U čoporu su kuće: 2 Ahmetaša, 4 Kosovaca, 2 Čajića, a ispod njih, u strani, 1 Korjenića. Naposletku, oko Ratkovačkog Potoka a severno od Komina je selo Ratkovac ili Ratkovci. Ty su 2 kuće Samardžića, 1 Smajića i 2 Kubatlija.
Izuzevši čisto muslimansko selo Vidoviće, u kom su kuće u grupi, u ostalim su selima kuće vrlo raštrkane, a retko su 2—3 kuće u blizu, i to samo ako pripadaju istom rodu. To je zbog toga, što su po tim selima naseljeni gotovo sve sami skorašnji doseljenici, koji su se naseljavali na krčevinama, što su ih dobrim delom sami morali i krčiti. Njive su većinom skorašnje krčevine. Jedan starac (Dimić) pamti, kad je veći deo Čifluka bio pod šumom. I sada ima neiskrčenih manjih površina između njiva. Mesta na kojima su njive zovu se: Terzije, Duga Njiva, Rudinjača, Do, Bara, Ravna Njiva, Zidine, Rastovina, Tomelj, Luka, Dolovi, Potkućnica, Zabašnica, Tretine, Stožerci, Potkuća, Bogatica, Bara, Bilić, Do, Mićina Njiva, Grašnica, Vitica, Drobnica, Podlužje, Ržaiice, Ribnjak, Stuble, Rudnik, Osje, Begovina, Polje i Karavlaške Kolibe. U novije vreme sve se više krče šume po stranama i brdima oko sela. Pod šumom su: Stijena, Do, Crni Potoci, Trešnjica, Jelica i Komin.
Naziv sela.
Priča se da su Vidovići dobili ime po nekom Vidu, čije je bilo to selo; njegova sestra držala je Oraovac. Na Zidinama je ranije bila kuća Bujaka, i otuda to ime. Kroz ovo naselje vodio je starinski put iz Visokog u Sarajevo; put je išao kroz Čatiće pa na Trešnjicu. U Čatićima je bio han na mestu gde su sada Kuvači. Na Trešnjici je bila karaula s pandurima; to se mesto i sada zove Karaula. Stari ljudi to sve pamte i pričaju da je saobraćaj tim putem bio vrlo živ. Iznad Draškića Kuća ide put za selo Oraovac preko Terzija; na Terzijama je mesto Čirakov Kamen. Priča se da je tu bila varoš. Po predanju, nekada su bile kuće u Dolovima pod Kominom s južne strane; tu sada nema ništa. Muslimani u Vidovićima pričaju da su nekada niz potok Jelicu bile tabhana i čaršija. Priča se da je iznad strane Panađurišta bila „kaurska crkva“, ali na zemljištu sela Rakovice. Tu crkvu pominje i pok. S. Trifković u opisu Sela Rakovice (Srpski etnografski zbornik, knjiga 11, str. 205-206).
U Crnim su Potocima izumrli pravoslavni Jokanovići. O ranijem stanovništvu nisam mogao saznati ništa; verovatno je i ovde kuga dovela do velikih promena. Danas u selu žive muslimani i pravoslavni; većinom su skorašnji doseljenici.
Poreklo stanovništva.
Muslimani:
-Ahmetaši (2) vele da su „starina“.
-Smajići (1). Otac im je doselio iz Grajani u Goluši, i u Grajanima su starinci.
-Kosovci su starinom iz Vidovića u Fojničkom srezu. Zovu se i Hodžići. Došli su u ovo selo iz Svinjareva. Kosovcima su prozvani po jednoj dečijoj igri.
-Čehajići -Čajići (2). Njihov je „starjenik“ doselio na miraz. Došao je iz Monjara.
–Korjenići (1) su starinom iz Hercegovine.
-Borčak (1) je doselio pre okupacije iz Hercegovine.
– Zećo (1) je starinom iz Bioče. Selio je u Tursku pa se vratio, i onda se naselio u Čifluku.
Pravoslavni:
-Banovići–Dabići (1) su starinom iz sela Žrvanja kod Nevesinja u Hercegovini. Međutim, kod Nevesinja nema sela s takvim imenom nego kod Bileće. Doselio im je praded pre 90 godina na Očevlje; zatim su prešli u Bioču, pa na Oraovac, i na šest godina pre okupacije došli na sadašnje mesto: „Išli ko Ere, tražili bolju zemlju“. Istog su porekla i Dabići u Kuli i Goranima, a stari su pričali da su ovog roda i Ttetkovići u Ginu i Dautovcima. Slave Đurćevdan.
-Samardžići (6) su starinom od Bileće u Hercegovini. Slave Đurđevdan. Opširnije u opisu Gorana. Pok. S. Trifković objavio je ugovor kmeta Nikole Samardžića iz „Kralupa“ i njegova age Vejsila Hadži-Omerovića iz Visokog, pisan 4 juna 1860 u Visokom
-Cmiljanići ili Smiljanići (1) su starinom iz Krajine. Slave Nikoljdan. Ded im se rodio u „Bosni“. Ima ih u Sarajevskom Polju, u Lukavici i Docu.
-Krstovići (2) su starinom Šekare. Od istog su roda Savići u Čekrčićima i Šekare u Topuzovu Polju. Bili su ranije u Ljubnićima i na Dobrom. Slave Aranđelovdan.
-Stolice (3) su starinom Spasojevići od Stoca u Hercegovini, a daljom starinom iz Riđana. Slave Nikoljdan.
-Todorovići (2) su starinom Pejovići iz Crne Gore. Slave Jovanjdan.
–Ribari (1) su starinom Bakoči od Trebinja. Opširnije u opisu Arnautovića i Čekrčića.
-Radani (4) su starinom od Nevesinja u Hercegovini. Bili su i u Bioči; u Čifluk su došli pre okupacije. Ima ih i u Sarajevskom Polju, u Kozarevićima i Topliku. Iz Hercegovine su doselili pre 140 godina? Slave Nikoljdan. —
-Mioljčići (4) su starinom Danilovići iz jednog sela kod Kotor–Varoši u Bosanskoj Krajini. Mioljčićima se zovu po majci. Slave Tripunj–dan.
-Sarafijanovići (1). Ded im je doselio iz Dervente pre 65 godina u Semizovac. Morao je bežati, jer je zaklao dva bega. Pre 45 godina naselio se Spasoje Sarafijanović u Kralupima. Imao je dobar imetak pa su ga zato braća Mioljčići primili u svoju zadrugu kao trećeg člana. Potomci mu se s toga zovu i Mioljčićima. Slave Đurćevdan.
-Kuvači (4) su starinom iz Duvna. Opširnije u opisu Topuzovog Polja.
-Brajići (3) su stariKrajine. Opširnije Drenovice.
-Bujaci (3) su starinom iz Duvna. Bili su i u Bioči, gde se rodio poznati „bimbaša“ Hadži Lojin, Risto Bujak, čiji brat Stevan i sada živi u Čifluku. Slave sv. Đorđa.
-Dimići (Z), Čakari (1) i Kubatlije (2) su svi zajedničkog porekla i starinom iz Hercegovine. Po ispitivanju pok. S. Trifkovića oni su starinom Miljanovići iz Banjana, i njihovog roda ima u Kobiljdolu, Osijeku, Petrovićima, Rečici i Sarajevu kao Lalića i Jokića. Slave Jovanjdan.
-Maksimovići (1) se zovu i Babići. Doselili su iz Kakrinja u Rakovici i još imaju roda na Zeniku. Za ove na Zeniku zabeleženo je da su starinom iz Hercegovine.4 Slave Nikoljdan. —
-Đukići (1) su starinom Nikolići iz Krajine. Imaju roda u Lepennci i Gornjoj Vogošći, gde se zovu Ninići. Slave Pantelijevdan.
-Mirkovići (2) su starinom iz Hercegovine i [jedan od najstarijih pravoslavnih rodova u Kralupima. Slave Jovanjdan. Nisu rod Mirkovićima u Čekrčićima.
-Jošilo (1) je došao u Čifluk sa Seoca, a starinom je iz Hercegovine. Jošila ima još u Pušnjićima.Slave Ilin–dan.
–Kakuće (3) su starinom iz Hercegovine. Bili su na Čubravama u Topuzovom Polju. Ima ih i na Banjeru. Slave Aranđelovdan.
-Draškići (2) su nepoznatog porekla. Ima ih i u Hadžićima, Rakovici, Brezi, Vlakovu i Crnotini. Slave Jovanjdan.
Groblja su pod selom, pored potoka. Muslimansko je na mestu Orlju, a pravoslavna su na Čifluku i u Ratkovcima.
IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)