Poreklo stanovništva sela Dvor – opština Visoko. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Položaj naselja i vode.
Naselje je ispod brda Panađurišta, na jugu, a na severu dopire do potoka Kraljušice; ovom naselju pripada još i mesto Orlje na desnoj obali potoka. Dvorski Potok deli Dvor od Ginja na zapadu, a kosa izmeću Jelašja i Vidovića deli od Čifluka na istoku. Selo Dvor je na terasi, a ostala su sela po stranama i dolovima.
Gotovo svaka kuća ima svoju vodu. Najvažnije su Velika i Mala Česma. Njive su na mestima: Jelaški Potoci, Do, Luka, Barice, Borak, Ravni, Vrela, Stranišće, Smordo (brdo i do), Orlje.
Tip sela.
U Dvoru, koji je na terasi s leve strane Kraljušice, su kuće: 1 Smailovića, 1 Džafića, 2 Zerda i 1 Pelta; tu je i mejtef na mestu Šafranu. Iznad Dvora su Dvorac i Jelašje, dva dola koji se sastaju pred Dvorom. Iznad Doca na kosi Kalu je Nevaljala i pod njom kuća Delića, ispod ovoga na Oštroj Strani po 1 kuća Mujkića i Ćebirića i u samom Docu 3 Džafića i 1 Rožajca. U Jelašju, koje dopire do pod samo Panađurište, kuće su s obe strane Jelaškog Potoka. U vrhu Jelaškog Potoka je 1 kuća Ćetkovića, niže njega na Panađurištu 1 kuća Ćosića, a ispod ovoga dolaze redom 2 kuće Brajića, 1 Andrića, 1 Golubovića, 1 Antunovića i 1 Krsmanovića. Na strani Treskama prema Čifluku su 2 kuće Petrovića, 1 Đurića i 1 Šakota. Na desnoj strani potoka Kraljušice je kosa Orlje i na njoj su po jedna kuća Delića i Ovčinića, a u dolu Bišćevcima između te kose i strane Penjave po jedna kuća Vojinovića i Bujaka. Naselje je, dakle, vrlo razbijenog tipa.
Starine u selu.
Ispod Dvora je glavica Grepčine, na kojoj je bilo „grčko greblje“. Kroz ovo selo vodila je pominjata kaldrma i to u pravcu od Suha Drveta na Stranište.
U Dvoru žive muslimani i pravoslavni; pravoslavni su svi skorašnji doseljenici, iako se neki Todor pominje u sidžilu visočkog kadije 1225 god. po Hidžretu (1810).
Poreklo stanovništva.
Muslimani:
-Pito (1) je „starinski Bosanac”.
-Delići (2) su starinci.
-Zerde (2) vele da su starinci. Neki opet vele da su oni starinom iz Gvožđana u Fojničkom srezu što će biti verovatnije.
-Ovčinić (1) je starinom iz Hercegovine.
-Rožajci (1) su starinom iz Rožaja. Zovu ih i Crnogorcima. Bili su na Očevlju.
-Džafići (4) su starinom iz Zagorja u Hercegovini. Opširnije u opisu Dautovaca. –
-Mujkić (1) je doselio iz Rakovice u Sarajevskom Polju, gde ih još ima i smatraju se starincima.
-Ćebirić (1) je ta kođe doselio iz Rakovice; tamo su starinci.
-Nevaljao (1) je došao iz Kadarića. Opširnije u opisu Kadarića.
–Smailovići (1) su nepoznatog porekla i čine jedan rod sa ·Smalovićima u Ginu i Zbilju.
Pravoslavni:
-Antunovići (1) su starinom Vrančevići iz Hercegovine. Slave Nikoljdan.
-Šakote (1) su starinom iz Hercegovine, možda od Bileće. Slave Lazarevdan.
-Đurići (1) su starinom iz Krajine. Slave Aranđelovdan. —
-Andrići (1) su starinom iz Hercegovine, a u Dvor su došli iz Tušnjića, gde ih još ima. Slave Jovanjdan.
-Vojinovići (l) su starinom iz Hercegovine. Slave Aranđelovdan.
-Petrovići (2) su starinom Vrlješi iz Hercegovine i zajedničkog su porekla s Dragićima u Ribarićima i sa Jovićevićima u Bioči u sarajevskom srezu. Slave Jovanjdan.
-Golubovići (l) su starinom iz Nikšića. Zvali su se i Milovići. Opširnije u opisu Banjera i Visokog.
-Nešković (1) je starinom iz Hercegovine a od Ćetkovića u Ginu. Opširnije u opisu Gina.
-Bujak (1) je starinom iz Duvna i rod s Bujacima u Čifluku.
-Ćosići (1) su starinom iz Krajine. Ima ih i na Veloj u Sarajevskom Polju. Slave Aranđelovdan.
-Brajići (2) su starinom iz Krajine. Ima ih još u Čifluku, na Drenovici i na Veloj. Slave „Mratinjdan“.
Ispod Dvora je veliko muslimansko groblje, a na mestu Rezakovini u Ginu je pravoslavno Groblje za Dvor i Gino.
IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)