Poreklo stanovništva sela Sutješćica (po knjizi Sutiščica) – opština Breza. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela, komunikacije i vode.
Severno od ovoga naselje je brdo Ščedim, a iznad ovoga brdo Kapa. Potok Košćan je za Ščedimom i deli od Vardišća. U brdo Ščedim usečena je jedna terasa; donjom ivicom te terase ide seoski put, i oko tog puta su kuće, a ispod kuća su suve vododerine, kojima samo za vreme kiša teku potoci. Ima nekoliko kuća i u polju, pored druma dolinom Stavnje i u samoj klisuri. Po upravnoj podeli uz Sutiščicu idu i zemljišta Sr(h) i Bata na levoj obali Stavnje, pod selom Bukovikom. Deo seoskog atara između kose Križa i Stavnje pritisle su zgrade ugljenokopa „Breze“.
Na sredini Sutiščice, kraj Jašarevića kuća, je bunar u kom uvek ima 30de. U polju je voda na Lučicama.
Zemlje i šume.
Njive su većinom ispod sela. Zovu se: Igrišća, Duge Njive, Bare, Selišća, Hrid, Cjelac, Strane, Blata, Pogoni, Kaloperčica, Rastoka, Skladi, Slane Vode, Vlače Njive, Podvinice, Luki Vijer, Kakovo Brce. Ispaša i šuma je u Košćanu, severno od sela. Ranije je bilo više ispaša, pa su y novije vreme iskrčene.
Tip sela.
Sutiščica u užem smislu je oko pomenutog puta koji ide na Križ. Kuće obrazuju manje čopore, rastavljene vrtlima i šljivicima. Tu su 6 kuća Tatar, 3 Šahića, 4 Šabanovića 2, Mlivića, 5 Jašarevića, 1 Mušića, 1 Čolana i 1 Pavlovića. Sem Pavlovića, svi su ostali muslimani. Iznad sela na Hridu je 1 kuća Šahića.
Pod selom su u polju i kraj druma za Vareš: 1 kuća muslimana Maraševića i 1 katolika Grabovca u Lukom Vijeru, zatim na Kolovozu po jedna kuća pravoslavnih Panića i Maunoga, a iznad njih na meri po jedna kuća pravoslavnih Nedića i Ristića. Prema tome, naselje je razbijenog tipa.
Starine i ime selu.
Kroz selo je vodila stara kaldrma u Smrekovicu; ima i sada ostataka od nje. Pored željezničke pruge stoji jedan stećak sa spiralnim ornamentima na začelnnm stranama.
Pored njega su dve tesane ploče (oko 15 m. duge a oko 050 široke), koje još samo malo vire iz zemlje. Bilo je stećaka i preko Stavnje.
Naselje je dobilo naziv po svom geografskom položaju. O ostalim imenima i ranijem stanovništvu nisam mogao saznati ništa. Današnje je stanovništvo mešovito, ali većinu čine muslimani.
Poreklo stanovništva.
Muslimani:
Starim „paljevima“ se smatraju:
-Mladići (2), Šahići (5) i Jašarevići (Z). — Tatari (5) čine jedan rod s Tatarima u Vratnici.
-Mušići (1) su takođe Tatari, a pravi su Mušići izumrli.
-Šabanovići (4). Praded im je doselio pre 150—–200 god. od Mostara. Tamo su se zvali Hadži-Šabanovići. Praded je bio „majstor“.
-Čolak (a) je sišao iz Smrekovice. Opširnije u opisu Smrekovice.
-Maraševići (1) su starinom iz Nikšića. Dec im je iz Nikšića odselio u Čajniče, a otac iz Čajniča u Sarajevo. Sinovi pređu u Mahalu i Sutiščicu.
Pravoslavni:
-Pavlovići (1) su prešli iz Smrekovice gde ih još ima.
-Panići (1) su starinom iz Krajine. Bili su ranije u Kamenicama i Smrekovici. Slave Jovanjdap.
-Maunoga (1) je doselio kao radnik iz Sarajeva pred svetski rat. Zajedničkog je porekla s Maunogaia u Sarajevskom Polju: starinom je od Gacka.
-Ristići (1) su starinom Podrepovići, a zovu ih i Jovićevićimam, iako c Jovićevićima nisu rod. Baba im je dovela oca iz Tupnoga Dola kod Vareša. Služe Đurđevdan.
-Nedići (1). Opširnije u opisu Podgore.
–Katolik Grabovac (1) došao je kao stolar za vreme rata iz Vareša, i radi u Brezn.
Groblje.
Pravoslavni se kopaju na Golom Brdu u Založju. Muslimani imaju svoje starinsko groblje pod Krnžem, sem Čolana i Šabanovića, koji se sahranjuju u Smrekovici.
IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)