Poreklo stanovništva naselja Potkraj – opština Breza. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Položaj naselja, komunikacije i vode.
Naselje je između brda Vratoloma, Plane i Vraca na zapadu i Stavnje na istoku, & južno od Smailbegovića i severno od Vrbovika. Sela su većinom po gornjem okviru polja. Mali i Veliki Potkraj su na glavicama, a Okruglica na ušću jednog malog dola. Kraj Stavnje su Kahve, a y novije vreme grade se kuće i sredinom polja, pored druma i željeznice za Vareš; to je Polje.
Zemlje i šume.
U Potkraju su izvori Do, Zlatarina i Kamerača. Njive su većinom ispod sela. Zovu se: Šipovi Klaničišća, Postublice, Begovine, Zlatarine, Skladi, Polje, Podliješće, Macapulje, Podgajnice, Debele Meće, Duge Njive, Šašovi, Kamenjače, Brda, Dolovi, Plana. U Šašovima su senokosi. Nekada je po stranama iznad sela bilo dosta šume ali je iskrčena. Po brdima ima smreke. Ispaša je na stranama Brdima i Mekotama.
Tip sela.
Naselje je razbijenog tipa. Pojedina sela su međusobno udaljena po 200—300 metara. Kuće u Kahvama i pored druma su u nizu, a u ostalim selima su već zbijene zbog deobe. U Malom Potkraju je 8 a u Velikom 6 muslimanskih i 1 pravoslavna kuća. Na Okruglici su 1 pravoslavna i 3 muslimanske, na Debelim Međama, iznad Okruglice, jedna pravoslavna, u Polju po jedna pravoslavna i muslimanska, i u Kahvama 4 kafane i dućana.
Kod Kahvi na Stavnji izbijala je u ovo selo iz Podgore kaldrma Sarajevo–Vareš. Kraj druma bio je u polju nekada han, čiji ostaci i sada stoje. Mnogi su se izredali u tom hanu, dok han nije izgoreo za vreme svetskoga rata.
Kažu da je bio vrlo star, i da nije bilo starijeg u okolini. Na Vracima je jedan starinski muslimanski grob. Selo se pominje u sidžilu visočkog kadije 1810. god. Tada se Milica kći Stjepanova iz ovoga sela udala u Mrakovo. Na venčanju pred visočkim kadijom bili su svedoci Soko Avdija iz Potkraja i Tripko sin Lukin iz Podgorice. U selu su ranije boravili muslimani Herce i pravoslavni Kostići. Kao i pre 120 godina, i danas je stanovništvo u Potkraju mešovito.
Poreklo stanovništva.
Muslimani:
-Ćosići (5) i Sokići (5) se smatraju starincima.
-Kamenari (2) su doselili iz Visokog pre 60—70 god., a starinom su iz Užica.
-Toramani (3) su starinom iz Sarajeva. U Varešu su imali svoj majdan, i, baveći se trgovinom, preselili se u Beograd. Pošto su Srbi zauzeli Beograd, oni su se vratili u Sarajevo, a iz Sarajeva su došli u Potkraj i Visoko.
-Nedžibović (1) je doselio pre 20 godina iz Visokog kao opančar.
-Islamović (1), takođe opančar, doselio je pred rat iz Visokog.
-Kovačić (1) se naselio u ovom selu pre 10 godina, pošto se ovde priženio, a pre toga je hodao po najmu.
-Džambasović (1) je doselio iz Breze, a starinom je Kuloglija iz Koritnika (V. opis Kamenica).
Pravoslavni:
-Bosiljčić (1) je starinom Drekalović sa Cetinja. Njihov je „đed“ bio vojvoda. Kada je on poginuo, baba im krene sa sinovima i pre nekih 100 godina naselila se sa svoja četiri sina u Johovoj Šumi kod Visokog. Odavde su prešli u Kamenice. Tu su se sinovi požeiili i podelili. Jedni su otišli u Mrakovo (Pavlovići), drugi u Sovrle (Milinkovići u Podlugovima), treći u Brgule kod Vareša, a četvrti su ostali u Kamenicama. Spasoja Bosiljčić došao je u Potkraj iz Kamenica. On se zove i
Đedović potom što mu se mati bila udala za nekog „đeda“ u planini. Spasoja je primio slavu svog očuha – Đurđic, dok ostali Bosiljčići i Pavlovići služe Nikoljdan.
-Kališ (1) su doselili iz Sovrla pre 30 godina, a starinom su iz Hercegovine. Slave Đurđic.
-Ostojići (1) su došli iz Podlugova. Opširnije o poreklu u opisu Sovrla.
-Bajić (1) je doselio iz Odžaka pre okupacije. Opširnije u opisu Sovrla.
Muslimansko je groblje u Polju, a pravoslavni se sahranjuju na Golom Brdu u Založju.
IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)