Poreklo prezimena, selo Pomenići (Vareš)

Poreklo stanovništva sela Pomenići – opština Vareš. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan

Položaj sela, komunikacije i vode.

Pomenići su rastavljeni od ostalih visočkih sela na levoj obali Stavnje; dele ih brdo na kom su Trtorići i brdo Gradina. Naselje je po stranama u južnoj podgorini Budoželjske Planine a desno od rečice Žalje, leve pritoke Stavnjine. Ta rečica deli Pomeniće od Trtorića na jugu i jugoistoku. Severnu i severoistočnu granicu prema Budoželju čini Budoželjska planina, odnosno njezini delovi: kosa Stup, Debela Kosa, Velika i Mala Živina. Na zapadu prema Dabravinama granicu čini ivica između južne i zapadne polgorine Budoželjske planine.

Selo Orah je iznad sastanaka Žalje i Stavnje, kuće su većinom po gornjoj ivici visoke terase Oraha, nad kućama je strana Gaj, iznad kog nastaje još viša terasa Vrhovi. Na severoistoku od Oraha su Pomenići. Sela su rastavljena žljebinama: iz vrlo strme strane dižu se do znatne visine glave vertikalnih slojeva krečnjaka različite otporne moći, tako da su uticajem spoljašnjih sila stvoreni žlebovi. Oko ovih stena je šuma. Pomenići su na vrlo uskoj zaravni usečenoj u strani ispod Vrhova a iznad dola Strana. Kroz ovaj do teče potočić što „izavira“ navrh Doca i u Lascu.

Orah nosi vodu s Kolovoza, a Pomenići imaju pod selom vrela Luburu i Čatrlju.

Zemlje i šume.

Njiva ima iznad sela, naročito na Vrhovima, i po stranama ispod sela. Zovu se: Sjenišće, Vrhovi, Mali Vrh, Dolac, Oskoruše, Čarlja, Pod Čatrljom, Strane, Oraška Njiva, Solišće, Studenac, Prid, Gaj, Čepanj, Kolovoz i Podkolovoz. Kosnice su u planini iznad sela. Šuma je iznad sela po stranama: Stup, Prisoj, Buće, Tikvin Gaj, Velika i Mala Živina; to je bukova i hrastova šuma. Kao ispaša služe šume: Bešina Vrtača, Živina i Stup i „golija“: Do, Križ i Krčevine, sve iznad kuća.

Tip sela.

Na Orahu su kuće razređene po gornjoj ivici terase Oraha; samo je jedna kuća podalje u strani. Tu su 3 kuće Berbića i 2 Tatarovića. Na Pomenićima su sve kuće u jednom nizu: 2 Paćariza ili Alića, 6 Kamenjaša, 1 Mešića i 1 Garića — Osmanovića.

Među Žaljom i Stavnjom, na seoskoj granici, je srednjevekovno groblje. (v. opis Dabravina). Naselje je staro, ali se malo zna o njegovoj prošlosti. Zna se samo to da je mnogo stradalo za vreme kuge. Tada je gotovo svo stanovništvo pomrlo, i „selo je halijalo“. Od ranijih stanovnika ostale su samo dve devojke, i njima su se oženili preci Paćariza i Kamenjaša. Na Orahu je ranije živeo neki pravoslavni Cvijan, čiji su potomci sada u Prhinju.

Poreklo stanovništva.

Danas u celom naselju žive samo muslimani.

-Garići – Osmanovići (1) se smatraju starincima. –

-Kamenjaši (6) su starinom Čauševići s Kamenskog kod Careve ćuprije. Predak im je doselio posle kuge.

-Paćarizi (3) ili Alićl (2) su starinom s Karaule, gde još ima Paćariza.

-Tatari ili Tatarovići (2) su došli iz Sutješčice, gde ih još ima.

-Berbići (3) su starinom iz Kasapovića kod Travnika. Djed im je bio pandur u Beogradu 11 god, zatim je proveo sedam godina u Misiru. U ovom su selu od pre 70 godina, a pre toga su bili i u Koprivnici. —

-Memići (1) su starinom iz Draževića preko Žalje.

Groblja.

Berbići se kopaju na Dublju preko Žalje, Tatari u njivi na Orahu, a seljani iz Pomenića u Docu i za Glavicom.

IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.