Poreklo stanovništva sela Koritnik – opština Breza. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela, komunikacije i vode.
Naselje ima isti položaj kao Podgora i Izbod, t. j. leži na granici flišne zone i krečnjačkog odseka ispod Vlahinja. Naselje je, kako vele seljaci, „uprlo u planinu a gleda u polje“. Od istoka Koritnik je zaklonjen pomenutim odsekom, iz kog izbijaju mnogi manji potoci koji leti svi presuše. Između potoka su strane Strnik, Plane, Vina i Borije. Na severu je „udud“ potok Crema, na zapadu Bare dele od Kamenica, a Stavnja od Sutješčice; od Izboda na jugu deli Potok. Koritnik se deli na dva sela: Koritnik i Šehiće, rastavljene samo jednim potokom; kuća ima i po drugim mestima.
Vodu donose s vrela Korita iznad sela, a pod selom je Studenac.
Zemlje i šume.
Sve su njive po stranama, terasama i dolovima ispod sela. Zovu se: Selišće, Kadin Čifluk, Prijeka Njiva, Livada, Do, Stubo, Poratak, Račevina, Riljevac i Borak. Ćomarići imaju zemlju u Bijelim Vodama iznad sela, a Milakušići u Grbici. Sve do pre nekoliko godina bilo je u selu dosta ispaša, ali su iskrčene. Sada napasaju stoku po strmim stranama iznad sela sve do Bijelih Voda; po tim stranama ima i malo smreke. Sitne šume („ovčarine“) ima u Bijelim Vodama, na Borju i Planama. Senokosi su u Dolu, Graboviku i pod Studencem.
Tip sela.
U Koritniku u užem smislu, koji je na levoj strani potoka, kuće su zbijene i tu su: 1 kuća Ahmetspahića, 2 Memedagića, Bešira, 2 Erlića. Na desnoj strani potoka su Šehići, i tu su takođe zbijene kuće: 2 Bećirspahića, 6 Ahmetspahića, 1 Herlića, 1 Dervića, 2 Zijamovića i 1 zajednička kuća Hasića i Tabučije. Mnoge sporedne zgrade popunjavaju praziine između kuća. Na glavici Borku ispod sela su 2 kuće Kovačevića i na Unišćima, 1 kuća pravoslavnih Maljevića.
U Bari je jedna kuća Velića. Između Koritnika i Izboda je mesto Primiljac i tu je 1 kuća Omerhodžića. U Grbici istočno od sela je 1 kuća Milakušića.
Starine i ime sela.
Kraj samih kuća u Koritniku je veliko srednjevekovno groblje sa stećcima u obliku sarkofaga i paralelopipeda. Ispod Mijajlova Groba su dva „grčka“ groba; jedan stećak, inače u obliku sarkofaga, razlikuje se od stećaka tog oblika po tome što mesto obične ivice ima oluk po dužini ozgo.
Mnjajlov Grob se više i ne poznaje, ali seljani znaju gde je bio, i to mesto tako zovu. O tom Mijajlu zna se samo to da je bio sluga kod Ahmetspahića i da ga je probo vo; Ahmetspahići su ga i sahranili.
Selo i naselje dobili su ime po Koritima. Selo Šehići možda je prozvano po istim Šehićima po kojima se zove i selo Šehići u Kamenicama, o čemu će biti govora u opisu Kamenica.
Poreklo stanovništva.
Osim Maljevića, koji su pravoslavni, u Koritniku žive sami muslimani.
Zajedničkog su porekla i smatraju se starincima,
-Axmedspahići ili Ćomarići (7), Hasići (1), Bećirspahići (2), i Milakušić (1) koji je od Bećirspahića.
-Beširi (6) se takođe smatraju starincima.
-Herlići (3) su došli sa Vlahinja pre 100 godina.
-Zajimovići (2) su došli iz Kamenica, gde ih još ima.
-Dervići (1) su doselili iz Popovića. Starije im je prezime Džafe.
-Tabučije (2) su starinom iz Sarajeva. Doselio im je otac, koji je bio terzija, pre okupacije.
-Belić (1) je doselio pre nekoliko godina s Bukovika, gde su Velići starinci.
-Kovačevići (2) su doselili s Bukovika pre okupacije. U Bukoviku su starinci. Od ovog je roda:
-Efendić (1), koji je takođe došao s Bukovika na ženovinu.
-Omerhodžić (1) je došao na Krčevinu iz Izboda, a starinom je iz Župče, gde Omerhodžića još ima.
-Memedagić (1) je doselio iz Izboda. Starinom je s Vlahinje i rod s Vlahinjacima -Osmanovićima.
-Maljevići (1) su starinom iz Hercegovine. Doselio im je otac pre okupacije. Slave Jovanjdan.
Muslimani se sahranjuju u Kameničkom groblju, a pravoslavni u Založju.
IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)