Poreklo stanovništva sela Korita – opština Ilijaš. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela i komunikacije.
Rečica Povoča čini istočnu granicu ovoga naselja prema srezu sarajevskom, severnu granicu čini t. zv. „sarajevski „drum“, a od sela Višnjice na zapadu deli potok Krnjevac što izvire u Dolovima među brdima Omanicama i Vijencem; Omanice ostaju u Koritima. Krnjevac deli i od naselja Solakovića na jugu, pod kojima se saliva u Povoču. Sredinom atara naselja Korita teče potok Dočevac što postaje od voda iz Ravni i Omanice, koje slaze niz do Lekin Potok i od „Potočića. Doline potoka Krnjevca, Dočevca i Povoče vrlo su duboke, uske i gotovo uporedne u pravcu S–J. Dočevac se sliva u Povoču na 200 metara ispred ušća Krnjevca. Između potoka Krnjevca i Dočevca je kosa Greben što veže za brdo Omanice na severu a među Dočevcem i Povočom kosa Zavor Garež Močila.
U strani između izvornih krakova potoka Dočevca je selo Tetrebine ili ljeskovice. U jednom čoporu oko seoskog „bunara“ su 7 kuća muslimana Bešlija. Korita su na završetku kose, među Dočevcem i Povočom, i to na završetku njenog grebena. U ovom su selu kuće razređene oko glavice Motke na kojoj je groblje. Severno od Motke je 1 kuća Bešlija i pod njom, na mestu Boru, 1 Selimanovića. Zatim su u istočnoj i zapadnoj strani Motke po jedna kuća Bešlija, a pod Motkom, c južne strane, 4 kuće Bešlija, okrenute Povoči, a 4 kuće Bešlija i 1 Spahića gledaju u Dučevac. I ovi su u Koritima svi muslimani.
Vode.
U Koritima su vrela Ljubišni Do i Pakovac na samoj kosi, a pod selom je Korito kraj Uševs Njive. U Ljeskovicama nose vodusa bunara na sredini sela, zatim s Potočića i iz Lekiia Potoka. U Dočevićima, u strani desno od Potoka Dočevca, je vrlo jako vrelo Dočevići. Kraj potočića Studenca, leve iritočice Povoče, za Zabrđem je Grozničava Voda iznad mesta Ubjeiika.
Zemlje i šume.
Njive su većinom po stranama ispod kuća, a čairi u planini iznad sela. Njive su na mestima: Tetrebina, Mlaka, Do, Zaviganj, Kaurlaš, Zavor, Starićevina, Ljeskovice, Zagaj, Studenac. Pakovac, Zakrstja, Brijeg, Potkućnice, Koštica, Brdo i Suhi Potok. Livade su na Ravnama iznad sela. Najniži delovi strana oko potoka i osoje Grebena su pod šumom, većinom šikarom. Po strani pod Ravnama ima nešto malo „omare“.
Postanak sela.
Naselje je bez sumnje vrlo staro, ali nema dosta podataka o njegovom osnivanju i ranijoj prošlosti. Ljeskovice se pominju u sidžilu sarajevskog mule 1565/66 god., kao selo u dubrovničkoj nahiji. Ima međutim dosta starina i predanja o novijoj prošlosti. Na Koštici na vrhu Grebena su jedno do drugog neko staro muslimansko groblje i „mramorovi“.
Ni u to muslimansko groblje sada se niko ne kopa. Slično je i na Starićevini, glavici iznad Davora. Tu su u blizini jedno srednjevekovno i jedno staro muslimansko groblje. Na srednjevekovnom groblju je 25 stećaka okrenutih većinom u pravcu Z–I. Na jednom stećku su izrađeni ukrasi u vidu spirala. Muslimansko groblje zove se „Subašića Greblje“, jer je tu poginuo neki Subaša; na njegovu su grobu veliki nišani. Preko Korita se produžava stari put iz Sarajeva u Olovo, ali nema kaldrme.
Po sačuvanim predanjima, u Koritima su se desile mnoge promene u novijoj prošlosti. Prisojna strana kose Grebena zove se Dočevići, kao i voda u toj strani. Kosa je sada dobrim delom pod šumom, a Dočevići celi. Priča se da je tu bilo selo Dočevići. Kazivali su mi, da je u starim tapijama pisalo: „njiva brdo, mahala Dočevića“. Tog je sela nestalo za vreme kuge a njegovo je groblje na Koštici. — Pošto su na Koštici jedno kraj drugoj srednjevekovno i muslimansko groblje, nesumnjivo je da je u Dočevićima bilo selo još u srednjem veku, čiji su stanovnica docnije možda prešli na islam i kao muslimani produžili da se sahranjuju u blizini svojih predaka hrišćana.
Priča se da je na mestu Ubjeniku brat brata ubio za glavicu luka. Zemljište Ormanj bilo je pod šumom. U ovom su naselju najbrojniji Bešlići, ali ni oni nisu bili uvek na istom mestu. Bili su najpre na Starićevini ili Baskijama iznad Ljeskovica. Jednom prilikom hajduci im pokolju sedamnaestoro čeljadi, i onda oni presele u Stare Ljeskovice na desnoj strani Povoče, gde se i sada poznaju zidine i „kovačije“. Otale ih opet hajduci oteraju ia Korita. Dok je „selo“ bilo u Starim Ljeskovicama, kopali su se za Ormanjem, gde Studenac slazi u Povoču.
U Ljeskovicama je bilo ranije i pravoslavnih. Bili su kmetovi Leka i Đurđić. Đurđići su izumrli, a Lekina su deca u Misoči. Pre okupacije Bosne bili su se naselili muslimani Ćehajići iz Trebinja, pa su izumrli u muškoj lozi. Danas u selu žive sami muslimani, i to:
Poreklo stanovništva.
-Bešlije (18) vele da su u Koritima „temeljaši“. Dele se na:
-Avdiće, Hamidoviće, Mehiće, Salkiće i Rakovčiće; poslednji se zovu po majci, koja je bila iz sela Rakove Noge.
– Selimanović (1). Otac mu je došao kao hodža iz Nikšića, pre okupacije.
-Cpahić (l) je došao na ženovinu u kuću Ćehajića. Rodom je iz sela Gojakovića u kladanjskom srezu.
Seoska su groblja na Motci i na Starićevini (Subašića Greblje).
IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Vosočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)