Poreklo stanovništva sela Dabravine – opština Vareš. Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela, komunikacije i vode.
Dabravine su manje naselje u tesnoj a dubokoj dolini srednjega toka reke Stavnje, a s obe joj strane. Počinju iznad Smajina Hana, a svršavaju se kod Sastavaka (Žalje i Stavnje). Severnu granicu čine potok Baba, desna pritoka Stavnje, i Mračni Do na levoj strani Stavnje. Na severo-istoku se diže Budoželjska Planina, a na istoku je naselje Pomenići. Zapadnu granicu čine brda Oštrilj, Gradac i Vardišće. Između Graca i Vardišća sliva se u Stavnju iotok Rajevac što dolazi iz Vardišća.
Tip sela i starine.
Dabravine se dele na Gornje Dabravine ili Hadžića i na Donje Dabravine. Po starini Hadžići su se zvali Dabravinama, a od kako je sagrađena željeznička pruga i stanica blizu ušća Žalje, stanica s okolnim kućama prozvana je Dabravinama, a u narodu se pojavilo razlikovanje i deoba na Gornje Dabravine ili Hadžiće i Donje Dabravine.
Hadžići nose vodu s Korita kraj kuća i s Kiseljaka. Kiseljak je vrlo snažno kiselo vrelo na levoj obali Stavnje; leči bolesti stomaka, ali ga malo posećuju. U novije vreme dolaze u Dabravine radi ovog Kiseljaka i letovanja pojedinci iz Sarajeva i Visokog. Bliža sela upotrebljuju ovu kiselu vodu za mešenje hleba.
Zemlje i šume.
Njive su pored Stavnje na mestima: Selišće, Strana, Kadinice Njive i Borovac. Oko sela su stene i _šuma, većinom bukova. Šuma je po Oštrilju, Gracu i Živini. Na izlasku potoka Babe iz brda u jednom su čoporu prazan Botića han i prazne 2 kuće Dimitrijevića. Nasuprot njima, na levoj obali Stavnje su Hadžići i u njima 1 kuća Hadžića, 1 Cigure i 1 Šabanovića s Bećirspahićem. Desno od ovog sela je do Rove, a za njim su Stiene; levo je strana Podvrhovi. U ovoj je strani, a na mestu što se ranije zvalo Dautovići, 1 kuća Kapelčića iz Vareša. U strani pod Gracem je kuća Kolovića. Kraj same Stavnje je, na desnoj joj obali, željeznička stanica s nekoliko zgrada, a na levoj obali Stavnje, među Stavnjom i Žaljom, nadlugarska kuća i han Saliha Berbića s Oraha.
Na levoj obali Stavnje, pod Orahoga, je veliko srednjevekovno groblje, ,.kaursko kamenje.“ Na levoj obali Žalje je brdo Gradina, gde je pok. Rovinski vršio iskopavanja.
Na Trnjaku iznad željezničke stanice je staro muslimansko groblje. Tu je i grob neke devojke, koja se bila obećala dvojici. Udala se za jednoga, a kad je onaj drugi sreo njezine svatove, ubio ju je i tu je zakopana. U ovo se groblje niko ne kopa sem što je nedavno ukopan jedan stranac kafedžija. Voda i rad, kad je graćen drum za Vareš, uništili su staro Hadžića Greblje. U Dautovićima je živeo neki Daut hodža; za vreme kuge od njegove su porodice ostale samo dve devojke.
U Dabravinama su bila dva hana, Gornji i Donji Popov han, oba svojina sveštenika Konstantinovića. On je bio preduzimač i radio ovde sa šumom do pre 30 godina. Oko 1896. vareška železara podigla je ovde „kovarnu fabriku“, i tu su od vareškog gvožđa izrađivani plugovi i drugi alat.
Tada su podignute i kolonije. Od kad je taj rad napušten, železara u Dabravinama ima svoja stovarišta za koks i rudu, jer kraj same železare nema dovoljno mesta. U kolonijama sada stanuju službenici, osnovna škola.
Poreklo stanovništva.
Stanovništvo je u Dabravinama mešovito.
Muslimani:
-Hadžići (1) se smatraju starnncima.
-Bećirspahić (1) je od Bećirspahića u Koritniku, a došao je s Trtorića jednoj udovici u kuću.
-Šabanovići (1) su došli iz Kolašina pre okupacije.
-Cigura (1) je doselio 1919 s Neprivaja (Trtorići).
-Salketić (l), handžija, došao je pre 40 godina iz Sarajeva.
U kući Varešannna Kapelčića živi jedan;
-Cigura iz Neprivaja i nadgleda imanje.
Pravoslavni:
-Kolovići (1) su došli iz okoline Vareša. Ima ih još na Vardišću i u dužnici. Starinom su iz Zete gde su se takođe zvali Kolovići. Služe Trojičin—dan.
-Dimitrijević (1) živi u kući kod očuha Kolovića. Otac mu je pre okupacije bio đakon popa Damjana u Varešu. Za vreme austriske uprave bio je cestar 25 godina, naselio se u Dabravinama i umro ostavivši sina. Služi Đurđevdan.
Katolik Obrdalj, mehandžija doselio je 1923 iz Kreševa.
U Hadžićima je muslimansko groblje kraj kuća.
IZVOR: Prema knjizi Milenka S. Filipovića „Visočka nahija“. Pripremio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)